Arhitektura i urbanizam
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u
Institut za arhitekturu i urbanizam Srbijesr-RS@latinArhitektura i urbanizam0354-6055Impresum
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/48410
Milena Milinković
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-252023-12-255722Sadržaj
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/48411
Milena Milinković
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-252023-12-255733Transformacija institucionalne strukture urbanističkog planiranja u postsocijalističkoj tranziciji: primer Savskog keja na Novom Beogradu
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/45379
<p class="Default" style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS" style="color: windowtext; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-style: italic;">Rad je posvećen istraživanju transformacije institucionalne strukture urbanističkog planiranja u periodu postsocijalističke tranzicije u Srbiji. Cilј je omogućavanje uvida u putanju modifikacije urbanističkog planiranja usled strukturnih promena društveno-ekonomskog i političkog sistema u vremenskom obuhvatu od 2000. godine do danas. U fokusu istraživanja </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="color: windowtext; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-bidi-font-style: italic;">su</span> <span lang="SR-LATN-RS" style="color: windowtext; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-style: italic;">analiza promena uloge i pozicije institucija u procesima odlučivanja o urbanom razvoju, i posebno mehanizmi koji se u tim procesima koriste. Kroz hronološki pregled urbanističkih planova izabranih novobeogradskih blokova na Savskom keju posmatra se nekoliko aspekata procesa planiranja: (a) promene u planiranim namenama površina, (b) promene u učešću institucija u procesu planiranja i (c) promene u korišćenim mehanizmima u procesu planiranja. Rezultati istraživanja pokazuju da je tokom dve decenije postsocijalističke tranzicije urbanističko planiranje transformisano u pravcu: (a) klјučnog instrumenta za redistribuciju prostornih resursa u korist interesa privatnog kapitala, (b) centralizacije odlučivanja − u vertikalnom smislu kroz prošireni uticaj viših nivoa vlasti, a u horizontalnom smislu koncentracijom moći u okviru grupe donosilaca odluka na gradskom nivou i (c) razrade mehanizama donošenja odluka na samom kraju procesa planiranja i unutar uskog kruga institucija gradske vlasti, upotrebom instituta amandmana.</span></p>Marija MarunaVesna TeofilovićDanijela M Milovanović Rodić
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-112023-12-115751610.5937/a-u0-45379Beogradski opus arhitekte Milutina Jovanovića (1930-1941)
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/46432
<p> </p> <p><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 11.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">Milutin Jovanović pripada generaciji arhitekata koji su značajno doprineli urbanom i arhitektonskom razvoju Beograda između dva svetska rata. Međutim, pošto je izostala adekvatna valorizacija njegovog stvaralaštva, kompletan spisak ostvarenja i osnovni biografski podaci bili su potpuno nepoznati. Rekonstrukcijom opusa arhitekte Jovanovića, došlo se do hronološki sistematizovanih podataka o njegovom kretanju u arhitektonskoj struci. Svoj profesionalni angažman započeo je kao asistent na arhitektonskom odseku beogradskog Tehničkog fakulteta, da bi se kasnije posvetio privatnoj praksi. Tokom celokupnog međuratnog perioda, Jovanović je realizovao više desetina stambenih objekata i jedan hotel, a takođe je bio posvećen i drugim projektantskim zadacima. Bio je angažovan od strane imućnih predstavnika građanske klase – trgovaca, činovnika, lekara, preduzimača i mnogih drugih, za koje je projektovao pretežno reprezentativne stambene višespratnice širom centralnog gradskog jezgra. U skladu sa dešavanjima na arhitektonskoj sceni tog doba, poštujući zahteve naručilaca, svoja ostvarenja je realizovao u dva dominantna stilska pravca – akademizmu i modernizmu. Naročito je značajno otkriće građevina projektovanih u duhu modernizma, jer se dugo smatralo da je glavno stilsko oprelјenje arhitekte Jovanovića akademizam. S obzirom na nedostatak lične zaostavštine i celovitih istoriografskih izvora, istraživanje je bilo bazirano na proučavanju fonda Tehničke direkcije Grada Beograda pohranjenog u Istorijskom arhivu Beograda. Otud ovaj rad predstavlјa prvi monografski osvrt na život i delo arhitekte Milutina Jovanovića. </span></p>Jelena Gačić Ivanov
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-112023-12-1157172510.5937/a-u0-46432Bilbordizacija ulazaka u grad: Predio i rekadrirani identitet
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/44938
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">Rad istražuje postavlјanje bilborda na ulasku u grad i uticaj ovog fenomena na integritet </span><span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">i </span><span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">kulturni identitet</span> <span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-no-proof: yes;">grada</span><span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">. Polazna hipoteza je da </span><span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">nagomilavanje</span> <span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">bilborda u ovom prostoru stvara vizuelno zagađenje koje uzrokuje višestruke probleme </span><span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">za kulturu g</span><span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">rada, naročito kada se nalazi u zaštićenom području. </span><span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">Rad </span><span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">nastoji da ukaže na zapostavlјenost ovog prostora u trenutnom urbanističkom i društveno-kulturnom narativu</span> <span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">i k</span><span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">roz </span><span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">koncept</span> <span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">slike grada sugeriše na</span> <span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">novoformirani predio rekadriranog identiteta. </span><span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">Istraživanje</span> <span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">se kreće kroz studiju slučaja Jadranske magistrale</span> <span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">u Crnoj Gori</span><span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">, dionic</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-no-proof: yes;">a</span> <span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">Jaz – Kotor, naime </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-no-proof: yes;">„</span><span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">bafer</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-no-proof: yes;">“</span> <span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">zon</span><span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">e</span> <span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">zaštićenog Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora. Cilј rada je da </span><span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">se </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-no-proof: yes;">prikaže </span><span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">slika grada i da se istakne </span><span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">ovaj </span><span lang="SR-CYRL-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-CYRL-ME; mso-no-proof: yes;">urbani </span><span lang="SR-LATN-ME" style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-ME; mso-no-proof: yes;">prostor kao faktor koji narušava kulturni identitet Kotora. </span></p>David Radović
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-112023-12-1157263510.5937/a-u0-44938Nadstrešnice na stajalištima javnog gradskog prevoza u Beogradu: primer otvorenih javnih mikro-prostora u gradu
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/46629
<p class="Abstractbody"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Times New Roman','serif'; color: windowtext; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">„Mikro-prostori“ – javni gradski prostori male razmere - predstavlјaju značajan element u strukturi grada i u funkcionalnom i u estetskom pogledu. Zbog male razmere, njihov značaj se često zanemaruje od strane stručnjaka i investitora. U radu se opisuje koncept nadstrešnica na stajalištima javnog gradskog prevoza u Beogradu koje nastaju u periodu od 2007 do danas. Multiplikacijom osnovnog tipa i njegovih varijacija, gradi se prepoznatlјiv element gradske slike. Nadogradnjom osnovnog projekta, uvođenjem dodatnih elemenata iz repertoara modernog dizajna, „zelenih“ konstrukcija, „pametnih“ tehnologija, energetske efikasnosti itd. dodatno bi se afirmisao ovaj oblik gradskog prostora i doprineo ne samo komforu korisnika, kreiranju identiteta grada i javnog gradskog prevoza, već i opštim interesima kao što su bezbednost, zdravlјe i zaštita životne sredine.</span></p>Milica Maksić Mulalić
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-112023-12-1157364310.5937/a-u0-46629Arhitektonski triptih u Bigovu
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/47920
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; line-height: 115%; margin: 5.0pt 5.65pt .0001pt 5.6pt;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 10.0pt; mso-bidi-font-size: 11.0pt; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: 'Times New Roman'; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">Kompleks Bigovo je arhitektonska celina koja se sastoji od tri objekta u selu Bigovo na crnogorskom primorju. Objekte su projektovali arhitekte Vasilije Milunović, Jelena Ivanović Vojvodić i Verica Krstić. Arhitektura kompleksa predstavlјa primer kontekstualnog funkcionalizma. Objekti su organski sjedinjeni sa terenom i rastinjem, a njihova forma i kompozicija se prirodno razvijaju iz okruženja. Autori su napravili diskretno moderno tumačenje tradicionalne arhitekture ovog područja. Objekat je otvoren prema moru, a unutrašnja organizacija omogućava svakoj prostoriji maksimalnu otvorenost.</span></p>Milica Radosavljević
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-112023-12-1157455110.5937/a-u0-47920Tri ugla arhitekture
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/47563
<p class="MsoNormal"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: 'Arial Narrow','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Galerija Doma vojske Srbije, 17. Maj − 2. juni 2023. (arhitekti: Vasilije Milunović, Jelena Ivanović Vojvodić i Verica Krstić), izložba povodom Velike nagrade 54. Majske izložbe ULUPUDS-a </span></p>Dijana Milašinović Marić
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-112023-12-11575354Arhitekta Vladimir Lojanica
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/47564
<p class="MsoNormal"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: 'Arial Narrow','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Galerija fakulteta likovnih umetnosti, jun 2023. Izložba povodom Velike nagrade arhitekture Udruženja arhitekata Srbije za životno delo.</span></p>Dijana Milašinović Marić
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-112023-12-11575558Savremeno u nasleđu - eksperimentalni modeli revitalizacije na primeru Vile Mozer arhitekte Milana Zlokovića
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/47494
<p class="MsoNormal"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: 'Arial Narrow','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, 20.oktobar-20.novembar 2023. Izložba završnih radova generacije 2022/23 Master akademskih studija Unutrašnja arhitektura na Univerzitetu u Beogradu – Arhitektonskom fakultetu</span></p>Aleksa Ciganović
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-112023-12-11575961Vojin Simeonović: arhitekta i pilot / Ivana Simeonović Ćelić, Milan Milovanović, Ivan R. Marković, Savo Popović
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/44802
<p class="MsoNormal"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: 'Arial Narrow','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Monografija Vojin Simeonović: arhitekta i pilot grupe autora koju čine Ivana Simeonović Ćelić, Milan Milovanović, Ivan R. Marković i Savo Popović objavlјena je 2022. godine. Koristeći se obilјem sačuvane dokumentacije, autori su kroz pažlјivo sistematizovanu i strukturiranu podelu korpusa građe detalјno rekonstruisali životni i profesionalni put arhitekte. Monografija je podelјena na dva glavna segmenta: Vojin Simeonović (1900−1978), životni i radni elan i Graditelјski opus arhitekte Vojina Simeonovića, u okviru kojih su temelјito prikazani i opisani krucijalni događaji za lični razvoj arhitekte, kao i projekti kojima je obeležena njegova uloga stvaraoca u međuratnom i posleratnom periodu.</span></p>Anđela Dukić
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-11-222023-11-22576364Srednja Evropa i Beograd: arhitektonski uticaji 1919–1941. / Bilјana Mišić
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/46257
<p class="MsoNormal"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: 'Arial Narrow','sans-serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Međuratna beogradska arhitektura je u permanentom nastajanju bila uslovlјena različitim društvenim, istorijskim, tehničkim, umetničkim, estetskim, ideološkim, političkim i ekonomskim narativima. Nјihovo prožimanje uvelo ju je u polјe diskurzivnih i višeznačnih interpretacija, unutar kojih se razvijala i primenjivala kao društvena praksa. U nastavku se predstavlјa sintezna monografija o srednjoevropskim uticajima na međuratnu arhitekturu Beograda. Pored sveobuhvatne tipološke i stilske analize značajnog dela graditelјske baštine, ova studija osvetlјava važne odrednice beogradskog kulturnog identiteta kroz manifestaciju arhitektonskih uticaja i njihovih tokova u periodu između Dva svetska rata.</span></p>Aleksandra Stamenković
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-11-222023-11-22576567Moja politika: o gradu i drugom / Borislav Stojkov
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/47991
<p class="MsoNormal"><span style="color: black; background: white;">Prof. dr Borislav Stojkov (1941) je vrstan arhitekta, urbanista, prostorni planer</span><span lang="SR-LATN-RS" style="color: black; background: white; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">. Osim toga, spada među malobrojne ovdašnje stvaraoce koji su se uspešno ogledali i u kritici i esejistici, i koji su </span><span style="color: black; background: white;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: 'Times New Roman'; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-language: AR-SA;">medijsku kulturu i svest usvojili kao sastavni deo svog identiteta. </span></span><span lang="SR-LATN-RS" style="color: black; background: white; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-ansi-language: #081A; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">Danas, </span></span><span style="color: black; background: white;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">u 8</span></span><span lang="sr-Cyrl" style="color: black; background: white; mso-ansi-language: #0C1A;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-ansi-language: #0C1A; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">3</span></span><span style="color: black; background: white;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">-oj godini života, on aktivno piše i komentariše i </span><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: 'Times New Roman'; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-language: AR-SA;">ne dozvolјava da „sve ode niz reku“. Ali ni da istruli u jalovom mitu. </span></span><span lang="SR-LATN-RS" style="color: black; background: white; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-ansi-language: #081A; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">Mnoštvu kamenčića koje je ugradio u „kuću od reči“ srpskog urbanizma i prostornog planiranja nedavno je dodao još jedan - poseban, autentičan - da nas žulјa i podseća kako je bilo i kako sledeću priliku, ukoliko je bude, ne treba propustiti. </span></span><span style="color: black; background: white;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: 'Times New Roman'; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-language: AR-SA;">Knjiga <em>Moja politika: o gradu i drugom</em> izbor je iz serije tekstova o “</span><span style="font-size: 12pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman', 'serif'; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial;">fenomenu grada”, analiziranog sa različitih stanovišta - ekonomskog, društvenog, kulturnog, ekološkog, umetničkog, tehnološkog i sl, koje je autor ispisivao u “Politici” od 1975. do 2020. godine u uticajnom kulturnom dodatku (“Kultura – umetnost – nauka”) i drugim rubrikama ovog dnevnog lista. </span></span></p>Zoran Radosavljević
Sva prava zadržana (c) 2023 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2023-12-112023-12-11576869