Arhitektura i urbanizam https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije sr-RS@latin Arhitektura i urbanizam 0354-6055 Impresum https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/68625 Ana S Niković Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-25 2026-06-25 62 2 2 Sadržaj https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/68627 Ana S Niković Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-25 2026-06-25 62 3 3 Počeci montažne stambene izgradnje u Beogradu (1947–1951). Doprinos Projektantskog biroa Izvršnog odbora Narodnog odbora Beograda https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/61974 <p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 150%;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">U radu su prikazani i razmatrani prvi objekti montažne i polumontažne gradnje namenjeni stanovanju, nastali u Projektantskom birou Izvr&scaron;nog odbora Narodnog odbora Beograda tokom sprovođenja Prvog petogodi&scaron;njeg plana, između 1947</span> <span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">i 1951. godine. Jedan od glavnih cilјeva Plana bila je masovna stambena izgradnja, kojom bi se obezbedio preko potreban stambeni prostor za stanovnike Beograda, čiji broj je nakon oslobođenja rastao velikom brzinom. </span><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">Iako je razmatrani period u istraživanjima beogradske arhitekture nedovolјno proučen i često kritikovan, upravo tada su </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">formirani</span> <span style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">koncepti montažne gradnje i prefabrikacije koji su se u narednim decenijama razvili i značajno uticali na modernizaciju domaće graditelјske prakse.</span><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;"> <span lang="SR-CYRL-RS">U korenu ideje o podizanju montažnih stambenih objekata stajali su upravo te&scaron;ko izvodlјivi cilјevi o broju stambenih kvadrata koje je trebalo realizovati, a koji su postavlјeni Prvim petogodi&scaron;njim planom. U radu su zato ukratko razmatrane okolnosti stambene izgradnje datog perioda i razvoja ideje o montažnom građenju, a zatim su prikazani i analizirani montažni i polumontažni objekti koji su projektovani i izgrađeni na vi&scaron;e lokacija u Beogradu, u nadležnosti gradskih vlasti. Rad je pisan na osnovu raspoložive arhivske građe, podataka iz dnevne &scaron;tampe i prethodno objavlјenih istraživanja. Nјegov cilј je da se osvetli nedovolјno proučen period iz istorije stambene izgradnje Beograda, kao i da se ponudi novi ugao posmatranja arhitektonskih i graditelјskih stremlјenja prvih posleratnih godina.</span></span></p> Angelina Bankovic Ljiljana Đukanović Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 5 17 10.5937/a-u0-61974 Studija prelaznog prostora u arhitektonskoj analizi Branislava Milenkovića https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/65177 <p class="MsoNormal"><span lang="EN-US" style="color: black;">Predmet rada je prelazni prostor u arhitektonskoj analizi Branislava Milenkovića. Istraživanje polazi od pretpostavke da Milenkovićev pristup arhitektonskoj analizi odlikuje naročita savremenost, te da je potencijal za njegovu akt</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">u</span><span lang="EN-US" style="color: black;">elizaciju sadržan u domenu projektantskog istraživanja (design-driven research). Motiv za ovu studiju proizilazi iz problema savremenog profesionalnog konteksta u kome je arhitektonska delatnost pojednostavnjena pod pritiscima globalne trži&scaron;ne ekonomije i finansijske efikasnosti. U ovakvim okolnostima, kreativni, kritički i dru&scaron;tveno odgovorni angažman arhitekte je osporen i svodi se na proizvodnju re&scaron;enja, u vidu stabilnih i jasnih odgovora na prostorne zahteve građevinske industrije. Prema tome, ova studija ističe poseban značaj Milenkovićeve profesionalne pozicije, jer se zalaže za pomeranje teži&scaron;ta sa precizne formulacije arhitektonskih re&scaron;enja, na problematizaciju dinamičnih odnosa između prostora i korisnika; prelazni prostor se pritom uzima kao poligon za ispitivanje mogućnosti za promi&scaron;lјeno i kritičko delovanje.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="EN-US" style="color: black;">Rad predstavlјa transdisciplinarnu teorijsku studiju koja ima za cilј kritičko razmatranje koncepta prelaznog prostora kao fundamentalnog za projektantski proces i arhitektonsku analizu. Analiza dinamike odnosa između prostora i korisnika oblikovana je oko savremenih teorija gesta; ona obuhvata značajne autore i referentne izvore iz domena arhitekture, filozofije i antropologije: Gec (Goetz), Bendžamin (Benjamin), Ingold (Ingold), Ože (Aug&eacute;), Lefevr (Lefebvre), Evans (Evans). Cilј studije je da istraži Milenkovićev koncept prelaznog prostora kao princip dinamičnog odnosa između gesta korisnika i prostornog gesta i da u odnosu na teoriju gesta ponudi detalјno razumevanje </span><span lang="EN-US">Milenkovićevog</span> <span lang="EN-US" style="color: black;">prelaznog prostora kroz njegovu usložnjenu analizu. Krajnji cilј rada je da u domenu teorije ispita da li koncept prelaznog prostora otvara mogućnost za kritičko delovanje u savremenom projektantskom istraživanju.</span></p> Anđelka Bnin-Bninski Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 18 25 10.5937/a-u0-65177 Model za procenu prostorno‒funkcionalnog kvaliteta stana https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66776 <p class="Tekst"><span style="mso-bidi-font-style: italic;">Rad se bavi razvojem modela za procenu prostorno-funkcionalnog kvaliteta stana sa cilјem uspostavlјanja operativno primenlјivog i uporedivog okvira evaluacije stambenih re&scaron;enja. Metodolo&scaron;ki pristup zasniva se na interpretaciji i pojednostavlјenju postojećih teorijskih modela, uz njihovo prevođenje u strukturisan sistem procene organizovan kroz četiri segmenta: prostorni uslovi za odvijanje funkcija, kompatibilnost funkcija, dimenziona i normativna adekvatnost, kao i fleksibilnost i životni vek stana. Svaki segment razrađen je kroz skup jasno definisanih kriterijuma koji omogućavaju sistematsko sagledavanje različitih aspekata organizacije stana i njihovih međusobnih odnosa, uklјučujući potencijalne konflikte u kori&scaron;ćenju prostora. Procena se sprovodi primenom trostepene skale i agregacijom rezultata u jedinstveni indikator kvaliteta, čime se obezbeđuj</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-bidi-font-style: italic;">u</span> <span style="mso-bidi-font-style: italic;">kvantifikacija i međusobna uporedivost različitih stambenih re&scaron;enja. Model polazi od pretpostavke da se kvalitet stanovanja može sagledati kroz uslove za odvijanje aktivnosti i njihove prostorne odnose, pri čemu se naglasak stavlјa na organizacione, a ne isklјučivo normativne aspekte prostora. Primena modela na konkretnom primeru ukazuje na mogućnost diferenciranog sagledavanja prostorno-funkcionalnog kvaliteta i identifikacije prostornih ograničenja kroz kvantifikovane pokazatelјe, pri čemu rezultati imaju ilustrativni karakter i služe kao demonstracija načina primene modela. Predloženi pristup omogućava transparentnu i sistematizovanu procenu, uz zadržavanje operativne jednostavnosti i jasno definisane strukture vrednovanja. Zaklјučno, razvijeni model predstavlјa metodolo&scaron;ki utemelјen okvir koji povezuje teorijske postavke o organizaciji stambenog prostora sa konkretnim postupkom evaluacije, uz potencijal za dalјu razradu i primenu u projektantskoj i evaluacionoj praksi.</span></p> Đorđe Alfirević Sanja Simonović Alfirević Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 26 35 10.5937/a-u0-66776 Stanje, planiranje i uređenje Trifkovićevog trga u Novom Sadu u funkciji razvoja turizma https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/63229 <p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify; line-height: normal;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Times New Roman',serif; color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">Trifkovićev trg je dio grada Novog Sada i njegovog starog gradskog područja. Kao takav, Trg ima dugu istoriju i veoma karakterističan način postanka i kulturno-istorijske vrijednosti, koje ga između ostalih lokacija stavlјaju u fokus razvoja turizma u Novom Sadu. </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Times New Roman',serif; mso-fareast-font-family: SimSun; color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-bidi-font-weight: bold;">Predmet istraživanja je jasno prostorno ograničena cjelina Trifkovićevog trga u Novom Sadu. Cilј rada je dati jedan od mogućih načina uređenja datog prostora za potrebe i u funkciji razvoja turizma, koji je u Novom Sadu u stalnom porastu poslјednjih petnaestak godina. Zadaci rada su da se predstave istorijski kontekst nastanka i razvoja Trifkovićevog trga u Novom Sadu, napravi analiza njegovog trenutnog stanja u smislu položaja, funkcije, urbanog mobilijara, zelenila, kao i planskih dokumenata, koji uzimaju u obzir ovu prostornu cjelinu u užem gradskom jezgru Novog Sada. Istraživanje je sprovedeno na osnovu objavlјenih studija i raspoložive dokumentacije, koje se bave sličnom problematikom. Na osnovu prikuplјenih podataka sprovedena je sistematska analiza prostora, njegova kartografska i fotografska prezentacija i dati prijedlozi za njegovo dalјe uređenje i funkcionalnu organizaciju.</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Times New Roman',serif; color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;"> Cilј rada je da se ukaže na značaj ovog dijela Novog Sada za razvoj turizma i njegovo moguće uklјučivanje u turističke tokove, kroz postojeća i neka buduća planska rje&scaron;enja. </span></p> Vuk Garača Svetlana Vukosav Jelena Tepavčević Milan Bradić Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 36 46 10.5937/a-u0-63229 Metoda serijskog sagledavanja prostora u istraživanju vernakularne arhitekture kulturnog nasleđa Svetog Stefana https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/56684 <p><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-fareast-font-family: SimSun; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: ZH-CN; mso-bidi-language: AR-SA;"><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">Nekada&scaron;nje srednjovekovno utvrđenje i ribarsko selo ostrvo Sveti Stefan u Crnoj Gori je poslednjih sedamdeset godina služilo kao luksuzni &bdquo;grad hotel&rdquo;. Iako je progla&scaron;eno kulturnim nasleđem od nacionalnog značaja 1960. godine, njegov dugoročni najam stranom zakupcu, modifikacije vernakularnog okruženja, nedostatak institucionalnog uče&scaron;</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">a i novije upravlјačke prakse ukazuju na neadekvatan tretman. Ova studija nudi pogled na Sveti Stefan gde njegove kulturne i istorijske vrednosti, integrisane u složeni vernakularni ambijent, nadma&scaron;uju njegov ekonomski značaj. Koriste</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">i metodu sagledavanja u seriji, autor dokumentuje prostorno stanje izabrane putanje kroz niz slika, nagla&scaron;avaju</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">i vernakularni karakter kulturnog stani&scaron;ta. Metod je integrativan (pruža istorijski pregled koji dopunjuje slobodoručne crteže), praktičan (ističe probleme koji ugrožavaju autentičnost ostrva), edukativan (pokazuje potencijal kao alat za učenje za studente arhitekture) i ekonomičan (zahteva jednostavnu opremu i skromna finansijska sredstva). Posmatranje putanje 1-1 otkrila je najve</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">e modifikacije vernakularnog ambijenta u pogledu prekomernog ozelenjavanja, nedovolјnog održavanja i generalne komercijalizacije. </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">Metoda s</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">agledavanj</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">a</span> <span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">u </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">s</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">eriji Svetog Stefana služi kao referenca za pobolј&scaron;anje postoje</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">eg stanja kulturnog nasleđa, nude</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">i privremenu alternativu ograniče</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">nj</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">u pristupa ostrvu.</span></span></p> Goran Koprivica Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 47 59 10.5937/a-u0-56684 Arhitektura kao interdisciplinarno polјe: ka novim modelima arhitektonske prakse https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66769 <p class="MsoNormal" style="text-align: justify; line-height: 107%; margin: 0cm -23.55pt 7.0pt 0cm;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Cambria',serif; color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">Oslanjajući se na misao Ranka Radovića o nerazdvojivosti arhitektonske ideje i njene materijalizacije, tekst polazi od razumevanja arhitektonske prakse kao složenog, procesnog i interdisciplinarnog polјa. Kroz prikaz projekta <em>Rasplitanje: Novi prostori</em>, predstavlјenog na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2025. godine, a u odnosu na kustoski okvir Karla Ratija (</span><em><span lang="EN-US" style="font-family: 'Cambria',serif; color: black; mso-ansi-language: EN-US;">Carlo</span></em> <em><span lang="EN-US" style="font-family: 'Cambria',serif; color: black; mso-ansi-language: EN-US;">Ratti</span></em><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Cambria',serif; color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">), arhitektura se razmatra kao otvoreni sistem odnosa, a ne kao konačan objekat. Metafora lavirinta i Arijadnine niti uspostavlјa se kao epistemolo&scaron;ki i operativni model savremenosti arhitektonske prakse, u kojem se projektno teži&scaron;te pomera sa konačnosti re&scaron;enja ka orijentaciji unutar složenosti. <em>Projekat Rasplitanje: Novi prostori</em> integri&scaron;e arhitekturu, dizajn, materijalnost vune i inženjerske pristupe, generi&scaron;ući kinetičku i adaptivnu formu koja reaguje na energetske i klimatske uslove sveta u stalnoj transformaciji, i to u odnosu na nužnost pomaka od mitigacije ka adaptaciji. Time arhitektonska praksa postaje polјe za oblikovanje promenlјivih odnosa između materijalnog, dru&scaron;tvenog i ekolo&scaron;kog. Kroz kolektivno i interdisciplinarno delovanje, <em>Rasplitanje: Novi prostori</em> predlaže nove modalitete arhitektonskog mi&scaron;lјenja i prakse u kontekstu dana&scaron;njih globalnih izazova, afirmi&scaron;ući otvorenost, interdisciplinarnost i relacioni karakter arhitektonske prakse u vremenu.</span></p> Davor Ereš Jelena Mitrović Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 61 67 10.5937/a-u0-66769 Višekriterijumski model za vrednovanje potencijala prenamene poslovnih u hotelske objekte / kandidat: Damjana Nedelјković https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66525 Lidija Đokić Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 69 70 Prostorno-funkcionalna organizacija upravlјanja otpadom na železničkoj mreži u Srbiji / kandidat: Nikola Ristić https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66625 Dejan Filipović Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 71 72 Tipološka analiza i modeli revitalizacije tradicionalne arhitekture Gore u funkciji postizanja socioekonomske održivosti / kandidat: Vesnera Šerefi https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66567 <p class="MsoNormal"><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; font-family: 'Times New Roman',serif; color: black; background: white;">Master rad istražuje tradicionalnu arhitekturu Gore kao ugroženo nasleđe i resurs za savremeni razvoj. Kroz tipolo&scaron;ku analizu stambenih objekata, tradicionalna goranska kuća se redefini&scaron;e kao adaptibilan sistem sa potencijalom za revitalizaciju. Istraživanje kombinuje terenski rad i analitičko-projektantski pristup, fokusirajući se na socio-ekonomsku održivost zajednice. Praktični deo rada prikazuje modele obnove pet tradicionalnih objekata u selu Kru&scaron;evu, povezanih u mrežu &bdquo;Kru&scaron;evo loop&ldquo;. Predloženi koncept afirmi&scaron;e minimalne intervencije i lokalnu ekonomiju, dokazujući da graditelјsko nasleđe može biti aktivan nosilac identiteta i ruralne regeneracije.</span></p> Saja Kosanović Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 73 75 Održivi razvoj usud arhitekture / Borislav Stojkov https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/65813 Zoran Radosavljević Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 77 79 Od osvajanja slobode do ličnog pečata - žene arhitekti u zbirkama Muzeja nauke i tehnike / Snežana Toševa https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66536 <p class="MsoNormal" style="mso-margin-top-alt: auto; mso-margin-bottom-alt: auto; text-align: justify; line-height: normal;"><span style="font-size: 12pt; font-family: 'Times New Roman', serif;">Knjiga &bdquo;Od osvajanja slobode do ličnog pečata &ndash; žene arhitekti u zbirkama Muzeja nauke i tehnike&rdquo; doprinos proučavanju istorije arhitektonske profesije u Srbiji i otvara pitanje mesta i vidlјivosti žena u istoriji arhitekture. Autorka Snežana To&scaron;eva, istoričarka umetnosti i kustoskinja Muzeja nauke i tehnike u Beogradu, temi je pristupila oslanjajući se pre svega na muzejsku zbirku ove institucije.</span> <span style="font-size: 12pt; font-family: 'Times New Roman', serif;">Sintagma &bdquo;osvajanje slobode&rdquo; odnosi se na proces postepenog uklјučivanja žena u visoko obrazovanje i arhitektonsku profesiju, dok &bdquo;lični pečat&rdquo; označava fazu njihove profesionalne afirmacije i formiranja autorskog iskaza. U dvodelnoj strukturi publikacije sažet je &scaron;iri istorijski proces &ndash; od emancipacije do izgradnje profesionalnog identiteta žena u srpskom arhitektonskom prostoru.&nbsp;</span></p> <p class="MsoNormal" style="mso-margin-top-alt: auto; mso-margin-bottom-alt: auto; text-align: justify; line-height: normal;">&nbsp;</p> Dijana Milašinović Marić Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 80 81 Branislav Brana Derić (1940–2006): neprolazna prošlost https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/64209 Zoran Radosavljević Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/ 2026-06-23 2026-06-23 62 83 84