Arhitektura i urbanizam
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u
Institut za arhitekturu i urbanizam Srbijesr-RS@latinArhitektura i urbanizam0354-6055Impresum
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/68625
Ana S Niković
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-252026-06-256222Sadržaj
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/68627
Ana S Niković
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-252026-06-256233Počeci montažne stambene izgradnje u Beogradu (1947–1951). Doprinos Projektantskog biroa Izvršnog odbora Narodnog odbora Beograda
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/61974
<p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify; text-indent: 35.4pt; line-height: 150%;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">U radu su prikazani i razmatrani prvi objekti montažne i polumontažne gradnje namenjeni stanovanju, nastali u Projektantskom birou Izvršnog odbora Narodnog odbora Beograda tokom sprovođenja Prvog petogodišnjeg plana, između 1947</span> <span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">i 1951. godine. Jedan od glavnih cilјeva Plana bila je masovna stambena izgradnja, kojom bi se obezbedio preko potreban stambeni prostor za stanovnike Beograda, čiji broj je nakon oslobođenja rastao velikom brzinom. </span><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">Iako je razmatrani period u istraživanjima beogradske arhitekture nedovolјno proučen i često kritikovan, upravo tada su </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">formirani</span> <span style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">koncepti montažne gradnje i prefabrikacije koji su se u narednim decenijama razvili i značajno uticali na modernizaciju domaće graditelјske prakse.</span><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;"> <span lang="SR-CYRL-RS">U korenu ideje o podizanju montažnih stambenih objekata stajali su upravo teško izvodlјivi cilјevi o broju stambenih kvadrata koje je trebalo realizovati, a koji su postavlјeni Prvim petogodišnjim planom. U radu su zato ukratko razmatrane okolnosti stambene izgradnje datog perioda i razvoja ideje o montažnom građenju, a zatim su prikazani i analizirani montažni i polumontažni objekti koji su projektovani i izgrađeni na više lokacija u Beogradu, u nadležnosti gradskih vlasti. Rad je pisan na osnovu raspoložive arhivske građe, podataka iz dnevne štampe i prethodno objavlјenih istraživanja. Nјegov cilј je da se osvetli nedovolјno proučen period iz istorije stambene izgradnje Beograda, kao i da se ponudi novi ugao posmatranja arhitektonskih i graditelјskih stremlјenja prvih posleratnih godina.</span></span></p>Angelina BankovicLjiljana Đukanović
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-236251710.5937/a-u0-61974Studija prelaznog prostora u arhitektonskoj analizi Branislava Milenkovića
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/65177
<p class="MsoNormal"><span lang="EN-US" style="color: black;">Predmet rada je prelazni prostor u arhitektonskoj analizi Branislava Milenkovića. Istraživanje polazi od pretpostavke da Milenkovićev pristup arhitektonskoj analizi odlikuje naročita savremenost, te da je potencijal za njegovu akt</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">u</span><span lang="EN-US" style="color: black;">elizaciju sadržan u domenu projektantskog istraživanja (design-driven research). Motiv za ovu studiju proizilazi iz problema savremenog profesionalnog konteksta u kome je arhitektonska delatnost pojednostavnjena pod pritiscima globalne tržišne ekonomije i finansijske efikasnosti. U ovakvim okolnostima, kreativni, kritički i društveno odgovorni angažman arhitekte je osporen i svodi se na proizvodnju rešenja, u vidu stabilnih i jasnih odgovora na prostorne zahteve građevinske industrije. Prema tome, ova studija ističe poseban značaj Milenkovićeve profesionalne pozicije, jer se zalaže za pomeranje težišta sa precizne formulacije arhitektonskih rešenja, na problematizaciju dinamičnih odnosa između prostora i korisnika; prelazni prostor se pritom uzima kao poligon za ispitivanje mogućnosti za promišlјeno i kritičko delovanje.</span></p> <p class="MsoNormal"><span lang="EN-US" style="color: black;">Rad predstavlјa transdisciplinarnu teorijsku studiju koja ima za cilј kritičko razmatranje koncepta prelaznog prostora kao fundamentalnog za projektantski proces i arhitektonsku analizu. Analiza dinamike odnosa između prostora i korisnika oblikovana je oko savremenih teorija gesta; ona obuhvata značajne autore i referentne izvore iz domena arhitekture, filozofije i antropologije: Gec (Goetz), Bendžamin (Benjamin), Ingold (Ingold), Ože (Augé), Lefevr (Lefebvre), Evans (Evans). Cilј studije je da istraži Milenkovićev koncept prelaznog prostora kao princip dinamičnog odnosa između gesta korisnika i prostornog gesta i da u odnosu na teoriju gesta ponudi detalјno razumevanje </span><span lang="EN-US">Milenkovićevog</span> <span lang="EN-US" style="color: black;">prelaznog prostora kroz njegovu usložnjenu analizu. Krajnji cilј rada je da u domenu teorije ispita da li koncept prelaznog prostora otvara mogućnost za kritičko delovanje u savremenom projektantskom istraživanju.</span></p>Anđelka Bnin-Bninski
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-2362182510.5937/a-u0-65177Model za procenu prostorno‒funkcionalnog kvaliteta stana
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66776
<p class="Tekst"><span style="mso-bidi-font-style: italic;">Rad se bavi razvojem modela za procenu prostorno-funkcionalnog kvaliteta stana sa cilјem uspostavlјanja operativno primenlјivog i uporedivog okvira evaluacije stambenih rešenja. Metodološki pristup zasniva se na interpretaciji i pojednostavlјenju postojećih teorijskih modela, uz njihovo prevođenje u strukturisan sistem procene organizovan kroz četiri segmenta: prostorni uslovi za odvijanje funkcija, kompatibilnost funkcija, dimenziona i normativna adekvatnost, kao i fleksibilnost i životni vek stana. Svaki segment razrađen je kroz skup jasno definisanih kriterijuma koji omogućavaju sistematsko sagledavanje različitih aspekata organizacije stana i njihovih međusobnih odnosa, uklјučujući potencijalne konflikte u korišćenju prostora. Procena se sprovodi primenom trostepene skale i agregacijom rezultata u jedinstveni indikator kvaliteta, čime se obezbeđuj</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-bidi-font-style: italic;">u</span> <span style="mso-bidi-font-style: italic;">kvantifikacija i međusobna uporedivost različitih stambenih rešenja. Model polazi od pretpostavke da se kvalitet stanovanja može sagledati kroz uslove za odvijanje aktivnosti i njihove prostorne odnose, pri čemu se naglasak stavlјa na organizacione, a ne isklјučivo normativne aspekte prostora. Primena modela na konkretnom primeru ukazuje na mogućnost diferenciranog sagledavanja prostorno-funkcionalnog kvaliteta i identifikacije prostornih ograničenja kroz kvantifikovane pokazatelјe, pri čemu rezultati imaju ilustrativni karakter i služe kao demonstracija načina primene modela. Predloženi pristup omogućava transparentnu i sistematizovanu procenu, uz zadržavanje operativne jednostavnosti i jasno definisane strukture vrednovanja. Zaklјučno, razvijeni model predstavlјa metodološki utemelјen okvir koji povezuje teorijske postavke o organizaciji stambenog prostora sa konkretnim postupkom evaluacije, uz potencijal za dalјu razradu i primenu u projektantskoj i evaluacionoj praksi.</span></p>Đorđe AlfirevićSanja Simonović Alfirević
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-2362263510.5937/a-u0-66776Stanje, planiranje i uređenje Trifkovićevog trga u Novom Sadu u funkciji razvoja turizma
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/63229
<p class="MsoNormal" style="margin: 0cm; mso-add-space: auto; text-align: justify; line-height: normal;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Times New Roman',serif; color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">Trifkovićev trg je dio grada Novog Sada i njegovog starog gradskog područja. Kao takav, Trg ima dugu istoriju i veoma karakterističan način postanka i kulturno-istorijske vrijednosti, koje ga između ostalih lokacija stavlјaju u fokus razvoja turizma u Novom Sadu. </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Times New Roman',serif; mso-fareast-font-family: SimSun; color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS; mso-bidi-font-weight: bold;">Predmet istraživanja je jasno prostorno ograničena cjelina Trifkovićevog trga u Novom Sadu. Cilј rada je dati jedan od mogućih načina uređenja datog prostora za potrebe i u funkciji razvoja turizma, koji je u Novom Sadu u stalnom porastu poslјednjih petnaestak godina. Zadaci rada su da se predstave istorijski kontekst nastanka i razvoja Trifkovićevog trga u Novom Sadu, napravi analiza njegovog trenutnog stanja u smislu položaja, funkcije, urbanog mobilijara, zelenila, kao i planskih dokumenata, koji uzimaju u obzir ovu prostornu cjelinu u užem gradskom jezgru Novog Sada. Istraživanje je sprovedeno na osnovu objavlјenih studija i raspoložive dokumentacije, koje se bave sličnom problematikom. Na osnovu prikuplјenih podataka sprovedena je sistematska analiza prostora, njegova kartografska i fotografska prezentacija i dati prijedlozi za njegovo dalјe uređenje i funkcionalnu organizaciju.</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Times New Roman',serif; color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;"> Cilј rada je da se ukaže na značaj ovog dijela Novog Sada za razvoj turizma i njegovo moguće uklјučivanje u turističke tokove, kroz postojeća i neka buduća planska rješenja. </span></p>Vuk GaračaSvetlana VukosavJelena TepavčevićMilan Bradić
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-2362364610.5937/a-u0-63229Metoda serijskog sagledavanja prostora u istraživanju vernakularne arhitekture kulturnog nasleđa Svetog Stefana
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/56684
<p><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-fareast-font-family: SimSun; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: ZH-CN; mso-bidi-language: AR-SA;"><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">Nekadašnje srednjovekovno utvrđenje i ribarsko selo ostrvo Sveti Stefan u Crnoj Gori je poslednjih sedamdeset godina služilo kao luksuzni „grad hotel”. Iako je proglašeno kulturnim nasleđem od nacionalnog značaja 1960. godine, njegov dugoročni najam stranom zakupcu, modifikacije vernakularnog okruženja, nedostatak institucionalnog učeš</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">a i novije upravlјačke prakse ukazuju na neadekvatan tretman. Ova studija nudi pogled na Sveti Stefan gde njegove kulturne i istorijske vrednosti, integrisane u složeni vernakularni ambijent, nadmašuju njegov ekonomski značaj. Koriste</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">i metodu sagledavanja u seriji, autor dokumentuje prostorno stanje izabrane putanje kroz niz slika, naglašavaju</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">i vernakularni karakter kulturnog staništa. Metod je integrativan (pruža istorijski pregled koji dopunjuje slobodoručne crteže), praktičan (ističe probleme koji ugrožavaju autentičnost ostrva), edukativan (pokazuje potencijal kao alat za učenje za studente arhitekture) i ekonomičan (zahteva jednostavnu opremu i skromna finansijska sredstva). Posmatranje putanje 1-1 otkrila je najve</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">e modifikacije vernakularnog ambijenta u pogledu prekomernog ozelenjavanja, nedovolјnog održavanja i generalne komercijalizacije. </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">Metoda s</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">agledavanj</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">a</span> <span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">u </span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">s</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">eriji Svetog Stefana služi kao referenca za pobolјšanje postoje</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">eg stanja kulturnog nasleđa, nude</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">ć</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">i privremenu alternativu ograniče</span><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">nj</span><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 150%;">u pristupa ostrvu.</span></span></p>Goran Koprivica
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-2362475910.5937/a-u0-56684Arhitektura kao interdisciplinarno polјe: ka novim modelima arhitektonske prakse
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66769
<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; line-height: 107%; margin: 0cm -23.55pt 7.0pt 0cm;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Cambria',serif; color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">Oslanjajući se na misao Ranka Radovića o nerazdvojivosti arhitektonske ideje i njene materijalizacije, tekst polazi od razumevanja arhitektonske prakse kao složenog, procesnog i interdisciplinarnog polјa. Kroz prikaz projekta <em>Rasplitanje: Novi prostori</em>, predstavlјenog na Venecijanskom bijenalu arhitekture 2025. godine, a u odnosu na kustoski okvir Karla Ratija (</span><em><span lang="EN-US" style="font-family: 'Cambria',serif; color: black; mso-ansi-language: EN-US;">Carlo</span></em> <em><span lang="EN-US" style="font-family: 'Cambria',serif; color: black; mso-ansi-language: EN-US;">Ratti</span></em><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-family: 'Cambria',serif; color: black; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">), arhitektura se razmatra kao otvoreni sistem odnosa, a ne kao konačan objekat. Metafora lavirinta i Arijadnine niti uspostavlјa se kao epistemološki i operativni model savremenosti arhitektonske prakse, u kojem se projektno težište pomera sa konačnosti rešenja ka orijentaciji unutar složenosti. <em>Projekat Rasplitanje: Novi prostori</em> integriše arhitekturu, dizajn, materijalnost vune i inženjerske pristupe, generišući kinetičku i adaptivnu formu koja reaguje na energetske i klimatske uslove sveta u stalnoj transformaciji, i to u odnosu na nužnost pomaka od mitigacije ka adaptaciji. Time arhitektonska praksa postaje polјe za oblikovanje promenlјivih odnosa između materijalnog, društvenog i ekološkog. Kroz kolektivno i interdisciplinarno delovanje, <em>Rasplitanje: Novi prostori</em> predlaže nove modalitete arhitektonskog mišlјenja i prakse u kontekstu današnjih globalnih izazova, afirmišući otvorenost, interdisciplinarnost i relacioni karakter arhitektonske prakse u vremenu.</span></p>Davor ErešJelena Mitrović
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-2362616710.5937/a-u0-66769Višekriterijumski model za vrednovanje potencijala prenamene poslovnih u hotelske objekte / kandidat: Damjana Nedelјković
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66525
Lidija Đokić
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-23626970Prostorno-funkcionalna organizacija upravlјanja otpadom na železničkoj mreži u Srbiji / kandidat: Nikola Ristić
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66625
Dejan Filipović
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-23627172Tipološka analiza i modeli revitalizacije tradicionalne arhitekture Gore u funkciji postizanja socioekonomske održivosti / kandidat: Vesnera Šerefi
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66567
<p class="MsoNormal"><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; font-family: 'Times New Roman',serif; color: black; background: white;">Master rad istražuje tradicionalnu arhitekturu Gore kao ugroženo nasleđe i resurs za savremeni razvoj. Kroz tipološku analizu stambenih objekata, tradicionalna goranska kuća se redefiniše kao adaptibilan sistem sa potencijalom za revitalizaciju. Istraživanje kombinuje terenski rad i analitičko-projektantski pristup, fokusirajući se na socio-ekonomsku održivost zajednice. Praktični deo rada prikazuje modele obnove pet tradicionalnih objekata u selu Kruševu, povezanih u mrežu „Kruševo loop“. Predloženi koncept afirmiše minimalne intervencije i lokalnu ekonomiju, dokazujući da graditelјsko nasleđe može biti aktivan nosilac identiteta i ruralne regeneracije.</span></p>Saja Kosanović
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-23627375Održivi razvoj usud arhitekture / Borislav Stojkov
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/65813
Zoran Radosavljević
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-23627779Od osvajanja slobode do ličnog pečata - žene arhitekti u zbirkama Muzeja nauke i tehnike / Snežana Toševa
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/66536
<p class="MsoNormal" style="mso-margin-top-alt: auto; mso-margin-bottom-alt: auto; text-align: justify; line-height: normal;"><span style="font-size: 12pt; font-family: 'Times New Roman', serif;">Knjiga „Od osvajanja slobode do ličnog pečata – žene arhitekti u zbirkama Muzeja nauke i tehnike” doprinos proučavanju istorije arhitektonske profesije u Srbiji i otvara pitanje mesta i vidlјivosti žena u istoriji arhitekture. Autorka Snežana Toševa, istoričarka umetnosti i kustoskinja Muzeja nauke i tehnike u Beogradu, temi je pristupila oslanjajući se pre svega na muzejsku zbirku ove institucije.</span> <span style="font-size: 12pt; font-family: 'Times New Roman', serif;">Sintagma „osvajanje slobode” odnosi se na proces postepenog uklјučivanja žena u visoko obrazovanje i arhitektonsku profesiju, dok „lični pečat” označava fazu njihove profesionalne afirmacije i formiranja autorskog iskaza. U dvodelnoj strukturi publikacije sažet je širi istorijski proces – od emancipacije do izgradnje profesionalnog identiteta žena u srpskom arhitektonskom prostoru. </span></p> <p class="MsoNormal" style="mso-margin-top-alt: auto; mso-margin-bottom-alt: auto; text-align: justify; line-height: normal;"> </p>Dijana Milašinović Marić
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-23628081Branislav Brana Derić (1940–2006): neprolazna prošlost
https://aseestant.ceon.rs/index.php/a-u/article/view/64209
Zoran Radosavljević
Sva prava zadržana (c) 2026 Arhitektura i urbanizam
https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/
2026-06-232026-06-23628384