Acta herbologica

English

Polina Lemenkova — 2025-07-27

Bilans vode u četinarskoj šumi u kojoj dominiraju Picea abies [L.] i Pinus cembra [L.]) je centralni proces koji doprinosi globalnom kruženju ugljenika i vode. Kvantifikovanje uloge glavnih biotičkih i abiotičkih agenasa vodnog bilansa, odnosno lišajeva i magle, je stoga važno za bolje razumevanje ovog procesa. Metode za kvantifikaciju ravnoteže vode, kao što su evapotranspiracija, padavine, temperatura, imaju nekoliko nedostataka, kao što je destruktivno uzorkovanje ili poduzorkovanje. Razvili smo i testirali statistički pristup zasnovan na Pithon-u zasnovan na izračunatim parametrima životne sredine i klime dobijenim iz merenja Eddi kovarijanse četinarskih šuma iz terenskog eksperimenta sa dominantnim švajcarskim borom i smrče kao glavnim vrstama drveća. Kvantifikovali smo zapreminu ključnih meteoroloških parametara u šumskim krošnjama sa starim (>200 godina) i mladim (< 30 godina) stablima i relativnu zapreminu vodene pare koja pokazuje znake doprinosa magle. Podaci su upoređeni korišćenjem Matplotlib biblioteke Pithon-a za statističku analizu za oba tipa stabala. Magla i lišajevi su identifikovani sa visokom preciznošću iu snažnoj korelaciji sa sadržajem vode u četinarskim šumama. Naši podaci pokazuju da je ovo moćan pristup u uzgoju šuma za kvantifikaciju vodnog bilansa pomoću Pithon-a i statističke analize skupova podataka. Za razliku od drugih metoda, Pithon-ove programske biblioteke predstavljaju fleksibilan, ali moćan pristup analizi podataka. Pored toga, izvršena su nedestruktivna terenska merenja, koja su obuhvatila celokupno područje istraživanja i dala prostorno eksplicitne informacije o zdravlju šuma. Ovakav integrisani pristup otvara širok spektar mogućnosti istraživanja u oblasti očuvanja prirode i upravljanja zemljištem u zaštićenim područjima planinskih četinarskih šuma.

Unapređenje efikasnosti suzbijanja korova primenom daljinske detekcije i pravilnog izbora tipa rasprskivača i norme tretiranja

Filip Vasić — 2025-07-27

Ova studija istražuje mogućnosti integracije tehnologije bespilotnih letelica (UAV) sa optimizovanim tehnikama primene herbicida u cilju povećanja efikasnosti suzbijanja korova. Terenski ogled je izveden u usevu kukuruza (Zea mays L.) u fazi 4–6 listova (BBCH 14–16), kombinujući multispektralno snimanje dronom pre tretmana sa različitim tipovima rasprskivača i normama utroška tečnosti. Na osnovu podataka dobijenih UAV snimanjem kreirane su mape zakorovljenosti koje su omogućile ciljan pristup tretiranju, dok je količina depozita na biljkama određena primenom fluorescentnog trejsera i spektrofotometrijskom analizom. Rezultati su pokazali da su TD-ADF dvomlazni rasprskivači ostvarili najveću efikasnost depozicije, naročito pri nižim normama (133–155 L/ha). Takođe je utvrđeno da smanjene norme tretiranja mogu zadržati ili čak poboljšati količinu depozita kada su uparene sa odgovarajućim izborom rasprskivača i brzinom kretanja. Dobijeni rezultati potkrepljuju primenu sistema niskih normi i preciznog prskanja vođenih daljinskom detekcijom, sa ciljem smanjenja troškova i negativnog uticaja na životnu sredinu, uz očuvanje ili poboljšanje efikasnosti suzbijanja korova. Ovakav integrativni pristup u potpunosti je u skladu sa ciljevima održive i precizne poljoprivrede.

Upotrebna vrijednost korova grada Mostara (Bosna i Hercegovina)

Helena Brekalo — 2025-07-27

Biljke koje čovjeku nisu cilj uzgoja nazivaju se korovima, a te biljke pojavile su se zajedno s razvojem poljoprivrede još u pretpovijesnom razdoblju. Osim brojnih negativnosti koje su pripisane korovima, tijekom prošlosti korovi su bili važni za preživljavanje gladi na ovim područjima, kao i za liječenje određenih bolesti. Također, korovne vrste služe pčelama za skupljanje nektara te pticama i domaćim životinjama kao izvorište hrane. Na području grada Mostara (Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina) tijekom vegetacijskog razdoblja 2022. i 2023. godine provedeno je florističko istraživanje korovnih vrsta. Istraživanjem je zabilježeno 85 korovnih vrsta koje rastu na ovom području i koje su razvrstane u 21 porodicu.

Taksonomskom analizom korovnih vrsta zabilježenih na području grada Mostara uočava se dominacija pripadnika iz porodice Poaceae s 31 korovnom vrstom (36%). Zatim slijedi porodica Asteraceae s 15 korovnih vrsta (18%), porodica Polygonaceae s osam korovnih vrsta (9%) i porodica Amaranthaceae sa sedam korovnih vrsta (8%), dok su ostale porodice slabije zastupljene. Dominiraju jednogodišnje biljke, a u spektru životnih oblika dominiraju terofiti s 50 korovnih vrsta (59%). Prema uporabnoj vrijednosti, najbrojnije su korovne vrste koje se koriste za prehranu (25%) i kao ljekovito bilje (24%), zatim slijede korovi koji se koriste kao krma, ukrasne i medonosne vrste. Veći broj korovnih vrsta ima više uporabnih vrijednosti.

ANALIZA BIOMASE KOROVA I OZIMIH POKROVNIH USEVA PRE SETVE SOJE U ODRŽIVIM SISTEMIMA PROIZVODNJE

Ljiljana Nikolić — 2025-07-27

Ova studija ispituje ulogu ozimih pokrivnih useva u kontroli korova u low input i organskoj proizvodnji pre setve soje. Korovi predstavljaju kontinuirani izazov u biljnoj proizvodnji, posebno u organskoj proizvodnji, koji zahteva efikasne strategije upravljanja kako bi se osigurali visoki prinosi, stabilna proizvodnja i ekološka održivost. Tradicionalno, upotreba herbicidi se podrazumevala, ali postoji opravdana zabrinutost zbog njihovog uticaja na životnu sredinu, pomerila je fokus ka održivim poljoprivrednim praksama. Ovo istraživanje obuhvata upotrebu ozimih pokrovnih useva, kao što su raž i mešavina graška i ovsa, u cilju smanjenja biomase korova u low input i organskim proizvodnim sistemima. Ogledi su rađeni tokom tri godine u Srbiji (2019-2022), dobijeni rezultati pokazuju da pokrovni usevi značajno smanjuju biomasu korova, a raž se pokazala kao jak konkurent. Studija naglašava potencijal pokrovnih useva kao efikasne ekološke strategije za upravljanje korovima pre setve soje, nudeći prednosti kao što su smanjena upotreba herbicida, konzervacijska obrada zemljišta, poboljšano zdravlje zemljišta, prevencija erozije i bolji dugoročni prinosi useva.

Anatomska i mikromorfološka analiza korena, stabla i lista vrste Echinochloa crus-galli (L) Beauv.

Darko Jovanović — 2025-07-27

Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita i okarakteriše anatomska građa vegetativnih organa vrste Echinochloa crus-galli (L.) Beauv., poznate kao korovsko proso ili koštan. Ova biljka pripada porodici Poaceae i predstavlja čestu korovsku vrstu koja se javlja na parcelama na kojima se gaje mnoge gajene biljke. Za potrebe ovog istraživanja, sakupljene su potpuno razvijene jedinke sa oglednog polja Instituta za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci, a za anatomsko ispitivanje korena, stabla i listova primenjeno je nekoliko različitih metoda pripreme mikroskopskih preparata.

Korovsko proso ima visoke potrebe za vodom i pripada higrofilnim vrstama korova (F₄), što se u anatomskoj ogleda kroz dobro razvijen aerenhim, tj kroz prisustvo krupnih međućelijskih prostora u stablu i korenu. Generalno govoreći, u pogledu nekih anatomskih karakteristika, poput prisustva ne samo lignifikovanog endodrmisa već i lignifikovanog egzidermisa, E. crus-galli deli sličnosti sa anatomskom građom pirinča (Oryza sativa L.), na čijim poljima ova vrsta se smatra jednim od najproblematičnijih korova. Anatomska građa stabla je tipična za monokotile, sa jednoćelijskim epidermisom na površini, hipodermisom građenim od hlorenhima i sklerenhima, dok su kolateralni provodni snopići razbacani po najvećem delu stabla i okruženi dobro razvijenim parenhimskim tkivom. U anatomskom pogledu listovi se odlikuju tzv Krancovom anatomijom tipičnom za biljke sa C₄ tipom fotosinteze. Površina listova se odlikuje prisustvom kratkih nežlezdanih dlaka koje se javljaju se na obe površine lista, adaksijalnoj i abaksijalnoj, dok su ćelije sa kristalima silicijum-dioksida prisutne isključivo u adaksijalnom epidermisu. Navedene morfo-anatomske karakteristike mogu biti značajan faktor u apsorpciji folijarno primenjenih herbicida, pa bi razumevanje njihove uloge moglo biti od velike važnosti za uspešnu hemijsku kontrolu.