Vernikeova encefalopatija: simptomi kasne faze
Sažetak
Uvod: Vernikeova encefalopatija je redak akutni/subakutni neurološki poremećaj, najčešće uzrokovan prolongiranom deficijencijom tiamina kod pacijenata koji hronično konzumiraju alkohol. Prema Kejnovim klasifikacionim kriterijumima, klinička dijagnoza ove encefalopatije podrazumeva najmanje dva od sledeća četiri znaka: malnutricija, okulomotorna disfunkcija, ataksija i promene mentalnog statusa. Pojava različitih kliničkih simptoma i znakova može biti uslovljena i vremenskim tokom bolesti. Ovaj prikaz ukazuje na retke kliničke znake u kasnoj fazi bolesti kao i na posledice moguće lokalne hipoperfuzije moždanog stabla u vidu ishemijskog vaskularnog događaja.
Prikaz slučaja: Pacijentkinja starosti 39 godina (prethodno lečena u regionalnoj opštoj bolnici) primljena je na Odeljenje urgentne neurologije Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine sa podacima o seriji epileptičnih napada, poremećajem svesti, pojavom okulomotornih znakova, opistotonusa i kognitivne disfunkcije, a nakon višegodišnje konzumacije alkohola i nutritivne deficijencije. Dijagnoza je potvrđena tipičnim neuroimidžing nalazom i specifičnim laboratorijskim pretragama. Opistotonus/hipertonija bila je neočekivana klinička manifestacija Vernikeove encefalopatije kao i pojava ishemijskog moždanog udara. Empirijska primena visokih doza tiamina uz dodatnu potpornu intenzivnu terapiju nije imala zadovoljavajući ishod.
Zaključak: Vernikeova encefalopatija predstavlja kliničku dijagnozu koja se temelji na fizičkom i neurološkom pregledu uz neuroimidžing. Rano prepoznavanje kako čestih tako i neuobičajenih simptoma, posebno u kasnoj fazi bolesti, mogli bi uticati na smanjenje morbiditeta i smrtnog ishoda. Neophodno je slediti važnu terapijsku smernicu: tiamin treba ordinirati pre infuzije rastvora glukoze svim bolesnicima sa neutvrđenim uzrokom komatoznog stanja svesti.
Reference
Donnino MW, Vega J, Miller J, Walsh M. Myths and misconceptions of Wernicke's encephalopathy: what every emergency physician should know. Ann Emerg Med 2007; 50(6): 715-21.
Sechi G, Serra A. Wernicke’s encephalopathy: new clinical settings and recent advances in diagnosis and management. Lancet Neurol 2007; 6: 442-55.
Zuccoli G, Santa Cruz D, Bertolini M, Rovira A, Gallucci M, Carollo C, et al. MR imaging findings in 56 patients with Wernicke encephalopathy: nonalcoholics may differ from alcoholics. Am J Neuroradiol 2009; 30(1): 171-6.
Caine D, Halliday GM, Kril JJ, Harper CG. Operational criteria for the classification of chronic alcoholics: identification of Wernicke's encephalopathy. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1997; 62(1): 51-60.
Koguchi K, Nakatsuji Y, Abe K, Sakoda S. Wernicke's encephalopathy after glucose infusion. Neurology 2004; 62(3): 512.
Murata T, Fujito T, Kimura H, Omori M, Itoh H, Wada Y. Serial MRI and 1H-MRS of Wernicke's encephalopathy: report of a case with remarkable cerebellar lesions on MRI. Psychiatry Research: Neuroimaging 2001; 108(1): 49-55.
Schabelman E, Kuo D. Glucose before thiamine for Wernicke encephalopathy: a literature review. J Emerg Med 2012; 42(4): 488-94.
Zhang SX, Weilersbacher GS, Henderson SW, Corso T, Olney JW, Langlais PJ. Excitotoxic cytopathology, progression, and reversibility of thiamine deficiency-induced diencephalic lesions. J Neuropathol Exp Neurol 1995; 54: 255-67.
Takakusaki K, Chiba R, Nozu T, Okumura T. Brainstem control of locomotion and muscle tone with special reference to the role of the mesopontine tegmentum and medullary reticulospinal systems. J Neural Transm 2016; 123(7): 695-729.
Vetreno RP, Ramos RL, Anzalone S, Savage LM. Brain and behavioral pathology in an animal model of Wernicke's encephalopathy and Wernicke-Korsakoff Syndrome. Brain Res 2012; 1436: 178-92.
Sullivan EV, Pfefferbaum A. Neuroimaging of the Wernicke-Korsakoff syndrome. Alcohol and Alcoholism 2009; 44(2): 155-65.
Sinha S, Kataria A, Kolla BP, Thusius N, Loukianova LL. Wernicke Encephalopathy-Clinical Pearls. Mayo Clin Proc 2019; 94(6): 1065-72.
Harper C, Butterworth R. Nutritional and metabolic disorders. In: Graham D, Lantos PL, eds. Greenfield’s Neuropatholog. Vol 1. 6th ed. London, UK: Hodder Arnold;1997. p. 601-52.
Karhunen PJ, Erkinjuntti T, Laippala P. Moderate alcohol consumption and loss of cerebellar Purkinje cells. BMJ 1994; 308(6945): 1663-7.
Oka M, Terae S, Kobayashi R, Kudoh K, Chu B, Kaneko K, et al. Diffusion‐weighted MR findings in a reversible case of acute Wernicke encephalopathy. Acta Neurologica Scandinavica 2001; 104(3): 178-81.
Sullivan EV, Pfefferbaum A. Magnetic resonance relaxometry reveals central pontine abnormalities in clinically asymptomatic alcoholic men. Alcohol Clin Exp Res 2001; 25: 1206-212.