DISLOKACIJE DISCUSA ARTICULARISA TEMPOROMANDIBULARNOG ZGLOBA: OPŠTI PREGLED

  • Milana Bojinović Univerzitet u Novom Sadu, Medicinski fakultet, Katedra za dentalnu medicinu
  • Daniela Đurović Koprivica
  • Aleksandra Maletin
  • Tatjana Puškar
  • Milica Jeremić Knežević Medicinski fakultet Novi Sad
Ključne reči: discus articularis, temporomandibularni zglob, dislokacija diska, splint

Sažetak


Discus articularis je žilava, ovalna, fibrokartilaginozna, bikonkavna pločica, interponirana između zglobnih površina temporomandibularnog zgloba (TMZ). Ova pločica je sastavljena od tvrdog, gustog, fibroznog tkiva i hrskavičavih ćelija, a njena uloga je da poveća površinu kontakta između zglobnih površina u momentu opterećenja i da omogući pravilnu distribuciju opterećenja. Dislokacija diska može se kretati u više pravaca, a najčešće anteriorno ili anteromedijalno. Anteriorna dislokacija diska može biti sa redukcijom (povratna) ili bez redukcije (nepovratna). Klinička slika prednje dislokacije diska zavisi od tipa dislokacije i stepena inflamacije tkiva temporomandibularnog zgloba. Dijagnoza dislokacije diska postavlja se na osnovu kliničkog nalaza i, ako je potrebno, na osnovu snimaka sa magnetne rezonance. Najčešći razlog snimanja temporomandibularnog zgloba magnetnom rezonancom jeste prisustvo bola. Terapija dislokacije diska zavisi od vrste dislokacije. U slučaju povratne dislokacije terapija nije uvek neophodna pošto postoji mogućnost adaptacije retrodiskalnog tkiva, što rezultira kompenzacijom nastalog poremećaja. Ukoliko je dislokacija praćena bolom, mogu se primeniti konzervativne mere (analgetici, miorelaksansi) ili reverzibilna okluzalna terapija (upotreba splintova). Vrsta indikovanog splinta zavisi od stepena ozbiljnosti dislokacije. U slučaju akutne anteriorne dislokacije bez redukcije pribegava se repoziciji i upotrebi stabilizacionog splinta. Ako je reč o hroničnoj anteriornoj dislokaciji bez redukcije, prvo rešenje je uvođenje stabilizacionog splinta i omogućavanje adaptacije retrodiskalnog tkiva, a alternativa hirurška terapija. Odluka o tretmanu zavisi od intenziteta bola koji prati dislokaciju.

Reference

Adams JC, Hamblen DL, editors. Outline of Orthopedics. 13th ed. London: Churchill Livingstone; 2001.

Coombs MC, Bonthius DJ, Nie X, Lecholop MK, Steed MB, Yao H. Effect of measurement technique on TMJ mandibular condyle and articular disc morphometry: CBCT, MRI, and physical measurements. J Oral Maxillofac Surg 2019;77(1):42–53. [CrossRef][PubMed]

Ghadimi M, Sapra A. Magnetic resonance imaging (MRI), contraindications. StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2019.

Guarda Nardini L, Meneghini M, Guido M, Baciorri F, Manfredini D. Histopathology of the temporomandibular joint disc: Findings in 30 samples from joints with degenerative disease. J Oral Rehabil 2021;48(9):1025–34. [CrossRef][PubMed]

Higuchi K, Chiba M, Sai Y, Yamaguchi Y, Nogami S, Yamauchi K, et al. Relationship between temporomandibular joint pain and magnetic resonance imaging findings in patients with temporomandibular joint disorders. Int J Oral Maxillofac Surg 2020;49(2):230–6. [CrossRef][PubMed]

Larheim TA, Westesson P, Sano T. Temporomandibular joint disk displacement: comparison in asymptomatic volunteers and patients. Radiology 2001;218(2):428-32. [CrossRef][PubMed]

Li J, Zhang Z, Han N. Diverse therapies for disc displacement of Temporomandibular Joint: A systematic review and network meta-analysis. Br J Oral Maxillofac Surg 2022;60(8):1012–22. [CrossRef][PubMed]

Pantea V, Tabara F, Ceban M, Burduja V, Nistor L, Ursu O. The role of lateral pterygoid muscle in temporomandibular disorders. Mold J Health Sci 2023;10(3):73–9. [CrossRef]

Rees LA. The structure and function of the mandibular joint. Srit Dent 1954;96:125-33.

Sessle B, Baad-Hansen L, Exposto FG, Svensson P. Orofacial Pains. In: Lynch ME, Craig KD, Peng PH, editors, Clinical Pain Management: A Practical Guide. 2nd ed. Hoboken (New Jersey): Wiley-Blackwell; 2022. p. 343-54. [CrossRef]

Shu J, Ma H, Jia L, Fang H, Chong DYR, Zheng T, et al. Biomechanical behaviour of temporomandibular joints during opening and closing of the mouth: A 3D finite element analysis. Int J Num Method Biomed Eng 2020;36(8):e3373. [CrossRef][PubMed]

Tasaki MM, Westesson PL, Isberg AM, Ren YF, Tallents RH. Classification and prevalence of temporomandibular joint disk displacement in patients and symptom-free volunteers. Am J Orthod Dentofacial Orthop 1996;109(3):249-62. [CrossRef][PubMed]

Warburton G, Patel N, Anchlia S. Current treatment strategies for the management of the internal derangements of the Temporomandibular Joint: A global perspective. J Maxillofac Oral Surg 2021;21(1):1–13. [CrossRef][PubMed]

Wilkie G, Al-Ani Z. Temporomandibular joint anatomy, function and clinical relevance. British Dental Journal 2022;233(7):539–46. [CrossRef][PubMed]

Xiong X, Ye Z, Tang H, Wei Y, Nie L, Wei X, et al. MRI of temporomandibular joint disorders: Recent advances and future directions. J Magn Reson Imaging 2020;54(4):1039–52. [CrossRef][PubMed]

Objavljeno
2025/07/01
Rubrika
Pregledni rad