UTICAJ SOCIODEMOGRAFSKIH FAKTORA I INDEKSA TJELESNE MASE NA RAZVOJ DEPRESIJE U PREOKOMJERNO UHRANJENIH I PRETILIH OSOBA

  • Marijana C Jandrić-Kočić Dom zdravlja Krupa na Uni, služba porodične medicine
Ključne reči: poremećaj uhranjenosti, mentalno zdravlje, depresija

Sažetak


Uvod: Prekomjernu uhranjenost i pretilost prate promjene u patofiziologiji osobe, njenom somatskom i estetskom aspektu, i nerijetko snažna neprijatna emocionalna komponenta koja za posljedicu ima razvoj psihijatrijskih poremećaja, u prvom redu depresije.                    Cilj: Istraživanje je imalo za cilj ispitati postojanje statistički značajne povezanosti sociodemografskih faktora i indeksa tjelesne mase (engl. Body mass index, BMI) sa intenzitetom depresije kod prekomjerno uhranjenih i pretilih osoba.                                                                     Metod: Istraživanje je kao studija presjeka obavljeno u Doma zdravlja Krupa na Uni (Republika Srpska, Bosna i Hercegovina) u periodu od 01.12.2018. do 01.10.2019. Uzorak je činilo 90 prekomjerno uhranjenih i pretilih osoba, 58 (64.4%) žena i 32 (35,6% ) muškaraca prosječne starosti 55,0 ± 6,9 godina.  Pored opšteg upitnika, u istraživanju je korišćen Bekov indikator depresije (engl. Beck's Depression Inventory, BDI). U statističkoj analizi podataka korišćen je hi kvadrat test.                                                                                                                                        Rezultat: Depresije je utvrđena kod 45 (50.0%) učesnika u istraživanju (31.1%. blaga depresija, 15.6% umjerena depresija i 3.3% ozbiljna depresija). Utvrđeno je postojanje statistički značajno većeg intenziteta depresije kod osoba ženskog pola i učesnika u istraživanju sa indeksom tjelesne mase ≥  25.                                                                                                                                                                                        Zaključak: Ženski pol je nezavisni prediktor intenziteta depresije  kod prekomjerno uhranjenih i pretilih osoba. Postoji snažna povezanost vrijednosti indeksa tjeslesne mase i intenziteta depresije u istih. Stepen obrazovanja, mjesto prebivališta i uzrast nisu u saglasnosti sa prisustvom i ozbiljnošću depresije kod prekomjerno uhranjenih i pretilih osoba.

Biografija autora

Marijana C Jandrić-Kočić, Dom zdravlja Krupa na Uni, služba porodične medicine
specijalizacija porodične medicine

Reference

1. Jing C, Xiufen S, Xiaojing L, Ma K, Jianping S, Nafeesa Y et al. Depression,Obesity,Body Mass Index,Waste circumference,Cross sectional study. Frontiers in Endocrinology.2018. Available from: https://doi.org/10.3389/fendo.2018.00549
2. Latas M. Depresija i gojaznost - koji je pravi izbor medikamenata? Medicinski glasnik Specijalne bolnice za bolesti štitaste žlezde i bolesti metabolizma 'Zlatibor'. 2017; 22(67):92-100. Available from: https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/1821-1925/2017/1821-19251767092L.pdf
3. Jantaratnotaiab N, Mosikanonc K, Leed Y, McIntyred RS. The interface of depression and obesity. Obesity Research & Clinical Practice. 2017; 11 (1): 1-10. Available from: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S1871403X16300692#!
4. Milaneschi Y, Simmons WK, van Rossum EFC et al. Depression and obesity: evidence of shared biological mechanisms. Mol Psychiatry. 2019; 24: 18–33. Available from: https://doi.org/10.1038/s41380-018-0017-5
5. Ouakinin SRS, Barreira DP, Gois CJ. Depression and Obesity: Integrating the Role of Stress, Neuroendocrine Dysfunction and Inflammatory Pathways. Front Endocrinol (Lausanne). 2018; 9: 431. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC6079193/
6. Inta D, Wölnerhanssen BK, Meyer-Gerspach AC et al. Common Pathways in Depression and Obesity: The Role of Gut Microbiome and Diets. 2020; 7: 15-21. Available from: https://link.springer.com/article/10.1007/s40473-020-00199-1#citeas
7. Stanković Ž, Jašović-Gašić M. Klinički značaj komorbiditeta depresije, gojaznosti i metaboličkog sindroma. Engrami. 2010; 32(3):63-70. Available from: https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?artid=0351-26651003063S
8. Castanon N, Luheshi G Layé S. Role of neuroinflammation in the emotional and cognitive alterations displayed by animal models of obesity. Front Neurosci. (2015) 9:229. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4490252/
9. Woo YS, Seo HJ, McIntyre RS, Bahk WM. Obesity and Its Potential Effects on Antidepressant Treatment Outcomes in Patients with Depressive Disorders: A Literature Review. Int J Mol Sci. 2016;17(1):80. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4730324/
10. Afari N, Noonan C, Goldberg J, Roy-Byrne P, Schur E, Golnari G, Buchwald D. Depression and obesity: do shared genes explain the relationship? Depress Anxiety. 2010 ; 27 (9): 799-806. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC2949065/
11. Stanković Ž, Jašović-Gašić M. Klinički značaj komorbiditeta depresije, gojaznosti i metaboličkog sindroma. Engrami. 2010; 32(3):63-70. Available from: https://scindeks.ceon.rs/article.aspx?query=ISSID%26and%268665&page=5&sort=8&stype=0&backurl=%2fissue.aspx%3fissue%3d8665
12. Purnell JQ. Definitions, Classification, and Epidemiology of Obesity. Endotext. 2018. Dostupno na: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279167/.
13. Stanojević D, Jaredić B, Mandić S. Depresivnost kod adolescenata na Kosovu i Metohiji. Timočki medicinski glasnik. 2012; 40(3): 187-220. dostupno na: http://www.tmg.org.rs/v370406.htm.
14. Jackson-Koku G. Questionnaire review. Beck Depression Inventory. Occupational Medicine 2016;66:174–175. Available from: https://watermark.silverchair.com/kqv087.pdf?token=AQECAHi208BE49Ooan9kkhW_Ercy7Dm3ZL_9Cf3qfKAc485ysgAAAl4wggJaBgkqhkiG9w0BBwagggJLMIICRwIBADCCAkAGCSqGSIb3.
15. Soo Min H, Yang-Im H. Relationship between obesity and depression in Korean adults Korea National Health and Nutrition Examination Survey 2014. Medicine. 2017; 96 (52): p e9478. Available from: https://journals.lww.com/md-journal/Fulltext/2017/12290/Relationship_between_obesity_and_depression_in.48.aspx
16. Carey M, Small H, Yoong SL, Boyes A, Bisquera A, Sanson-Fisher R. Prevalence of comorbid depression and obesity in general practice: a cross-sectional survey. British Journal of General Practice. 2014; 64 (620): e122-e127. Available from: https://bjgp.org/content/64/620/e122
17. Gudelj-Rakić J, Davidović D, Avramović D, Backović D, Jorga J. Medijatori povezanosti gojaznosti i depresije kod odraslih gojaznih ambulantnih bolesnika. Srpski arhiv za celokupno lekarstvo. 2007; 135(1-2):61-66. Available from: https://scindeks-clanci.ceon.rs/data/pdf/0370-8179/2007/0370-81790702061G.pdf.
18. Chauvet-Gelinier J-C, Roussot A, Cottenet J, Brindisi M-C, Petit J-M, Bonin B, et al. Depression and obesity, data from a national administrative database study: Geographic evidence for an epidemiological overlap. PLoS ONE. 2019; 14 (1): e0210507. Available from: https://doi.org/10.1371/journal.pone.0210507.
19. Vittengl JR. Mediation of the bidirectional relations between obesity and depression among women. Psychiatry Research 2018; 264: 254–259. Available from: http://www.midus.wisc.edu/findings/pdfs/1793.pdf
20. Mannan M, Mamun A, Doi S, Clavarin A. Prospective Associations between Depression and Obesity for Adolescent Males and Females- A Systematic Review and Meta-Analysis of Longitudinal Studies. Plos One. 2016. Available from: https://journals.plos.org/plosone/article/metrics?id=10.1371/journal.pone.0157240
21. Matta J, Carette C, Rives Lange C, Czernichow S. French and worldwide epidemiology of obesity. Presse Med. 2018; 47 (5):434-438. Available from: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0755498218301866?via%3Dihub
22. Gibson-Smith D, Halldorsson TI, Bot M et al. Childhood overweight and obesity and the risk of depression across the lifespan. BMC Pediatr. 2020; 20 (25). Available from: https://doi.org/10.1186/s12887-020-1930-8
Objavljeno
2021/03/25
Rubrika
Originalni naučni članak