https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/issue/feed Medicinski podmladak 2024-02-28T13:22:28+01:00 Una Lazić unalazic123@gmail.com SCIndeks Assistant https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/39751 THE KORELACIJA KONCENTRACIJE C REAKTIVNOG PROTEINA I PROKALCITONINA SA BROJEM LEUKOCITA U AKUTNOJ INFEKCIJI I SEPSI 2024-02-28T13:22:25+01:00 Jelena M Đorđević jeladj997@gmail.com Sofija Pavlović sofija.pavlovic997@gmail.com Stefan Makulović makulovics@yahoo.com Petar Todorović p.todorovic00@gmail.com Emina Osmanović eminaosmanovic1997@hotmail.com Kristina Terzić kristina1707996@hotmail.com Olgica Mihaljević vrndic07@yahoo.com <p><strong>Uvod:</strong> Infekcija je lokalan odgovor organizma na prodiranje i razmnožavanje mikroorganizma u biološki sistem. Za razliku od infekcije, sepsu karakteriše sistemski inflamatorni odgovor organizma. Najčešće korišćeni biomarkeri za postavljanje dijagnoze infekcije i sepse su C reaktivni protein (CRP) i prokalcitonin (PCT).</p> <p><strong>Cilj rada:</strong>&nbsp; Osnovni cilj istraživanja bio je da se ispita korelacija koncentracije CRP i PCT sa brojem leukocita kod pacijenata sa akutnom infekcijom i sepsom.</p> <p><strong>Materijal i metode:</strong> Ovom retrospektivnom studijom je obuhvaćeno 69 pacijenata kod kojih je, radi utvrđivanja prisustva infekcije tokom hospitalizacije, urađena analiza krvi u Centralnoj laboratoriji Univerzitetskog kliničkog centra u Kragujevcu. Pacijenti su podeljeni u dve grupe: pacijenti sa lokalnom infekcijom različite lokalizacije i pacijenti sa sepsom. U grupi pacijenata sa lokalnom infekcijom izdvojene su četiri podgrupe: pacijenti sa infekcijama respiratornog trakta, urinarnog trakta, gastrointestinalnog i hepatobilijarnog trakta, i grupa pacijenata sa infekcijama kože. Kontrolna grupa bila je sastavljena od 40 zdravih ispitanika. U studiji su analizirani podaci o parametrima zapaljenja: broj leukocita, neutrofila i limfocita, CRP i PCT.</p> <p><strong>Rezultati:</strong> Analiza pomenutih parametara ukazala je da pacijenti sa infekcijom/sepsom imaju statistički značajno veće vrednosti ukupnog broja leukocita (p&lt;0,001), neutrofila (p&lt;0,001), limfocita (p=0,007), CRP (p&lt;0,001) i PCT (p&lt;0,001) u odnosu na kontrolne ispitanike. Utvrđena je statistički značajna razlika u koncentraciji PCT između ispitivanih grupa pacijenata (p=0,029), tako da su najviše vrednosti zabeležene kod pacijenata sa sepsom. Kod pacijenata sa sepsom postoji značajna pozitivna korelacija koncentracije CRP i ukupnog broja leukocita (r=0,538, p=0,008).&nbsp;</p> <p><strong>Zaključak:</strong> Kod pacijenata sa lokalnom infekcijom i sepsom postoji značajan porast koncentracije C reaktivnog proteina i prokalcitonina. Koncentracija C reaktivnog proteina pozitivno korelira sa stepenom leukocitoze u ispitivanoj populaciji.</p> 2024-02-26T00:35:32+01:00 Sva prava zadržana (c) 2024 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/40926 ODREĐIVANJE HORIZONTALNOG POLOŽAJA USANA U ODNOSU NA REFERENTNE LINIJE 2024-02-28T13:22:25+01:00 Olivera Kovačević oliverakoovacevic@gmail.com Mirela Erić mirela.eric@mf.uns.ac.rs <p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; text-align: center; line-height: 200%;" align="center"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif';">Sažetak</span></strong></p> <p class="MsoNormalCxSpMiddle" style="mso-margin-bottom-alt: auto; mso-add-space: auto; line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif';">Uvod:</span></strong><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif';"> Lepota lica u velikoj meri zavisi od pravilnih međusobnih odnosa gornje i donje vilice, kao i same vilice i zuba, &scaron;to ima za posledicu različitu ispupčenost i oblik usana, prouzrokujući jedinstvenost morfologije usana pojedinca.</span></p> <p class="MsoNormalCxSpMiddle" style="mso-margin-bottom-alt: auto; mso-add-space: auto; line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif';">Cilj:</span></strong><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif';"> Cilj ovog istraživanja bio je da se utvrde morfometrijske razlike horizontalnog položaja usana u odnosu na referentne linije i pol ispitanika.</span></p> <p class="MsoNormalCxSpMiddle" style="mso-margin-bottom-alt: auto; mso-add-space: auto; line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif';">Materijal i metode: </span></strong><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: #181A;">Istraživanje je sprovedeno na 60 ispitanika (30 mu&scaron;kog i 30 ženskog pola), studenata Medicinskog fakulteta u Novom Sadu, starosti od 18 do 20 godina. Fotografije profila lica svakog ispitanika snimljene su u položaju Frankfurtske ravni. Nakon obeležavanja referentnih linija u programu <em style="mso-bidi-font-style: normal;">Paint</em>, merenja su sprovedena pomoću kompjuterskog programa <em style="mso-bidi-font-style: normal;">ImageJ 1.48v</em>.</span></p> <p class="MsoNormalCxSpMiddle" style="mso-margin-bottom-alt: auto; mso-add-space: auto; line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: #181A;">Rezultati: </span></strong><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif';">Prosečno rastojanje gornje i donje usne od <em style="mso-bidi-font-style: normal;">Ricketts</em>-ove linije kod mu&scaron;karaca je bilo 7,48 mm/5,42 mm, kod žena 5,82 mm/3,87 mm; od <em style="mso-bidi-font-style: normal;">Steiner</em>-ove linije kod mu&scaron;karaca je bilo 2,80 mm/2,49 mm, kod žena 1,99 mm/2,21 mm; od <em style="mso-bidi-font-style: normal;">Burstone</em>-ove linije kod mu&scaron;karaca je iznosilo 2,48 mm/2,14 mm, kod žena 2,88 mm/2,38 mm; od <em style="mso-bidi-font-style: normal;">Sushner</em>-ove linije kod mu&scaron;karaca je bilo 6,06 mm/3,73 mm, kod žena 6,50 mm/4,31 mm; prosečna vrednost <em style="mso-bidi-font-style: normal;">Merrifield</em>-ovog ugla kod mu&scaron;karaca je iznosila 71,51&deg;, a kod žena 69,57&deg;;</span></p> <p class="MsoNormalCxSpMiddle" style="mso-margin-bottom-alt: auto; mso-add-space: auto; line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: #181A;">Zaključak: </span></strong><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif';">Poređenjem rezultata, statistički značajna razlika u odnosu na pol zabeležena je za vrednosti udaljenosti gornje i donje usne od <em style="mso-bidi-font-style: normal;">Ricketts</em>-ove linije, kao i udaljenosti gornje usne od <em style="mso-bidi-font-style: normal;">Steiner</em>-ove linije. </span><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: #181A;">Rezultati na&scaron;eg istraživanja u najvećoj meri odgovaraju rezultatima pronađenim u literaturi.</span></p> <p class="MsoNormalCxSpMiddle" style="mso-margin-bottom-alt: auto; mso-add-space: auto; line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: #181A;">Ključne reči: </span></strong><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: #181A;">usne</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">;</span><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: #181A;"> polo</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">žaj usana;</span><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: #181A;"> referentne linije; morfometrija; estetika</span></p> 2024-02-26T16:53:50+01:00 Sva prava zadržana (c) 2024 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/39681 Incidence of respiratory viruses in lower respiratory tract infections in children 2024-02-28T13:22:25+01:00 Maja Crnogorac majacr98@gmail.com Aleksandra Knezević aleksandra.knezevic@med.bg.ac.rs <p>Akutne virusne infekcije donjih partija respiratornog trakta su od velikog značaja za mortalitet dece širom sveta. U grupu najčešćih izazivača spadaju humani respiratorni sincicijalni virus (HRSV), humani metapneumovirus, parainfluenca virus, influenca virus i adenovirusi. Primena molekularnih metoda je značajno doprinela identifikaciji i utvrđivanju učestalosti respiratornih virusa u ovim infekcijama. Cilj ovog istraživanja je otkrivanje učestalosti različitih virusa koji izazivaju infekcije donjeg respiratornog trakta kod pedijatrijske populacije pomoću <em>panel</em> <em>PCR</em> testova iz uzorka bronhoalveolarnog lavata. Analizirano je 18 uzoraka bronhoalveolarnog lavata dece mlađe od 5 godina sa dijagnozom pneumonije i antigenskom potvrdom prisustva HRSV. Detekcija virusa je vršena primenom komercijalnog testa <em>FTlyo™ Respiratory Pathogens 21 kit</em> (<em>Fast Track Diagnostics</em>, Luksemburg) za istovremeno dokazivanje genoma 18 različitih virusa i 1 bakterije. Prisustvo respiratornih virusa je dokazano kod svih 18 uzoraka (100%). Humani respiratorni sincicijalni virus (HRSV) je dokazan u svim uzorcima (100%), humani bokavirus (HBoV) je dokazan u 7 (38,89%), humani rinovirus (HRV) je dokazan u jednom (5,56%). Koinfekcije su dokazane kod 38,9% uzoraka. Koinfekcija HRSV i HBoV je dokazana u 33,33% slučajeva. Dok je prisustvo sva tri virusa dokazano samo u jednom uzorku. Rezultati ove studije pokazuju prisustvo HRSV, HBoV i HRV u bronhoalveolarnom lavatu pomoću <em>multipleks RT-PCR</em> metode. Najčešća virusna koinfekcija je bila HRSV i HBoV. Za precizniju procenu učestalosti i distribucije respiratornih virusa kod dece potrebna su dodatna istraživanja.</p> 2024-02-27T00:14:17+01:00 Sva prava zadržana (c) 2024 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/39378 Indeksi masne jetre kod gojaznih i negojaznih pacijenata sa dislipidemijom 2024-02-28T13:22:25+01:00 Milena Peličić milenapelicic212@gmail.com Milica Petrović petrovic.milica1098@gmail.com Ljiljana Popović liliana.popovich@gmail.com <p><strong>Uvod: </strong>Pandemija gojaznosti je usko povezana sa rastućom prevalencijom i ozbiljnošću masne jetre. Metabolički disbalansi – inuslinska rezistencija i dislipidemija – se navode kao glavni faktori koji stvaraju podlogu za njen nastanak i progresiju u nelkoholnu masnu bolest jetre (<em>NAFLD</em>), nealkoholni steatohepatitis (<em>NASH</em>) i ostale komplikacije (ciroza, hepatocelularni karcinom).</p> <p><strong>Cilj: </strong>Cilj istraživanja je bio da uporedi indekse <em>FLI </em>i <em>TyG </em>u okviru dvije grupe pacijenata, gojaznih i negojaznih, kao i da utvrdi njihovu međusobnu povezanost i povezanost sa ostalim laboratorijskim parametrima.</p> <p><strong>Materijal i metode: </strong>U studiju je bilo uključeno 62 pacijenta, podijeljenih u dvije grupe: gojazni i negojazni, jednako zastupljeni (50%; 31). Antropometrijska mjerenja i svi laboratorijski testovi uzoraka krvi uzetih nakon 12 – 14 sati noćnog gladovanja, su rađeni na Klinici za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma UKCS. Indeksi <em>FLI </em>i <em>TyG </em>su računati putem odgovarajućih algoritamskih kalkulatora.</p> <p><strong>Rezultati: </strong>Medijana <em>FLI </em>u grupi gojaznih iznosila je 86,4, a u grupi negojaznih 13,7 (p&lt;0,001). Prosječna vrijednost <em>TyG </em>kod gojaznih <em>&nbsp;</em>iznosila je 5,0 ± 0,3, a kod negojaznih 4,7 ± 0,3 (p&lt;0,001). Gojazni su bili značajno stariji, imali veći <em>BMI</em> i obim struka (p&lt;0,01). Negojazni pacijenti su imali više vrijednosti ukupnog holesterola, <em>HDL</em>-a i <em>LDL</em>-a (p&lt;0,05), dok je vrijednost triglicerida bila značajno veća kod gojaznih pacijenata (p=0,01). Međusobna kao i povezanost između indeksa i ostalih laboratorijskih parametara su bile srednjeg stepena (p&lt;0,05), osim u slučaju <em>HDL</em>-a, gdje je uočen umjeren stepen negativne povezanosti.</p> <p><strong>Zaključak: </strong>Indeksi masne jetre su bili značajno viši u gojaznih pacijenata. Ukupni holesterol, <em>HDL </em>i <em>LDL </em>su bili viši kod negojaznih, a&nbsp; trigliceridi kod gojaznih. Međusobni kao i korelacioni odnosi između indeksa i ostalih laboratorijskih parametara su bili umjereno pozitivnog stepena. Niže vrijednosti <em>HDL</em>-a su rezultovale višim vrijednostima indeksa.</p> <p><strong>Ključne riječi: </strong>gojaznost, <em>FLI</em>, <em>TyG</em>, <em>NAFLD. </em></p> 2024-02-27T01:19:31+01:00 Sva prava zadržana (c) 2024 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/39757 Engleski Frequency of vascular risk factors and the impact of their treatment on the outcome of acute ischemic stroke in patients treated with recanalization therapy 2024-02-28T13:22:26+01:00 Rea Mikulan rea.mikulan@gmail.com Lana Macura lanica98@gmail.com Višnja Pađen visnja.padjen@hotmail.com <p><strong>SAŽETAK</strong></p> <p><strong>Uvod</strong>: Moždani udar (MU) je vodeći uzrok smrtnosti i dugotrajne onesposobljenosti ljudi širom sveta. Blagovremena dijagnoza i kontrola vaskularnih faktora rizika je prioritet za adekvatnu prevenciju MU.</p> <p><strong>Materijali i metode:</strong> Sprovedena je retrospektivna analiza podataka pacijenata sa AIMU lečenih rekanalizacionom terapijom u jednogodišnjem periodu na Odeljenju urgentne neurologije. Izvršena je analiza karakteristika studijske populacije, faktora rizika i komorbiditeta kao i terapije u primarnoj prevenciji AIMU. Simptomatska intracerebralna hemoragija (sICH) je definisana prema ECASS-2 kriterijumima. Istraživanje je uključilo i procenu funkcionalnog ishoda pacijenata nakon tri meseca koji je definisan korišćenjem modifikovanog Rankin skora (mRS).</p> <p><strong>Rezultati</strong>: Studijom je bilo uključeno ukupno 117 pacijenata sa AIMU, od kojih je 70 (60%) bilo muškog pola. Prosečna starost studijske populacije iznosila je 65 godina (64.6 ± 14), a njihov incijalni NIHSS skor pri prijemu iznosio je 12 (12 ± 6.7).&nbsp; Najčešći prisutni faktori rizka su bili arterijska hipertenzija i hiperholesterolemija. Najzastupljeniji lekovi u sklopu primarne prevencije su bili antihipertenzivi i antitrombotična terapija. U cilju sagledavanja efekata korišćenja antitrombotične terapije (AT) u sklopu primarne prevencije AIMU,studijska populacija je podeljena na dve grupe (onu koja je koristila prethodnu AT terapiju, i na onu koja nije). Analiza je pokazala da pacijenti koji nisu bili na prethodnoj AT terapiji su bili: češće muškog pola, starosti 45-75 godina ili mlađi od 45 godina, ređe su imali prethodnu AF, hiperholesterolemiju i prethodni AIMU i trend inicijalno nižeg NIHSS skora. Nije bilo statistički značajne razlike između dve grupe u pojavi sICH.</p> <p><strong>Zaključak</strong>:&nbsp; Identifikacija faktora rizika i njihovo lečenje u svim starosnim grupama je značajno za primarnu prevenciju AIMU. Prethodna upotreba antitrombotočne terapije ne povećava verovatnoću pojave sICH kod pacijenata sa AIMU lečenih rekanalizacionom terapijom.</p> <p>&nbsp;</p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> <p><strong>&nbsp;</strong></p> 2024-02-27T23:45:40+01:00 Sva prava zadržana (c) 2024 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/40461 Analiza nivoa insulinske rezistencije u pacijenata sa tipom I dijabetesa 2024-02-28T13:22:26+01:00 Anja Marjanović marjanovic.anja@yahoo.com <p class="MsoNormal" style="line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Uvod: </span></strong><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Brojne dosada&scaron;nje studije utvrdile su prisustvo insulinske rezistencije (IR) kod tipa 1 dijabetesa (T1D), zarad čije procene se određuje procenjena stopa preuzimanja glukoze (<em style="mso-bidi-font-style: normal;">estimated glucose disposal rate</em>- <em style="mso-bidi-font-style: normal;">eGDR</em>).</span></p> <p class="MsoNormal" style="line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Cilj rada: </span></strong><span style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-size: 11.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif;">Analiza nivoa IR u<span style="mso-spacerun: yes;">&nbsp; </span>pacijenata sa T1D i poređenje prema prisustvu hroničnih komplikacija dijabetesa.</span></p> <p class="MsoNormal" style="line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Materijal i metode: </span></strong><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif;">Istraživanje je rađeno u formi retrospektivne analize baze podataka medicinske dokumentacije 180 pacijenata oba pola sa T1D, dužine trajanja bolesti veće od godinu dana u periodu 2016- 2021. godine, koji su na osnovu nivoa <em style="mso-bidi-font-style: normal;">eGDR</em> podeljeni u dve grupe- IRG (N= 86, <em style="mso-bidi-font-style: normal;">eGDR</em>&lt; 8) i ISG (N= 94, <em style="mso-bidi-font-style: normal;">eGDR</em>&ge; 8).</span></p> <p class="MsoNormal" style="line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Rezultati: </span></strong><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Ustanovili smo da su pacijenti iz IRG bili statistički značajnije starije životne dobi (</span><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif;">39,35 &plusmn; 1,39 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 32,13 &plusmn; 0,90, p&lt; 0,01), vi&scaron;eg ITM (25,93 &plusmn; 0,59 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 21,78 &plusmn; 0,36 kg/ m<sup>2</sup>, p&lt; 0,01), nivoa HbA1c (9,63 &plusmn; 0,24 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 8,30 &plusmn; 0,15 %, p&lt; 0,01) i dnevne doze insulina (46,51 &plusmn; 1,89 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 35,89 &plusmn; 1,34 j/ dan, p&lt; 0,01</span><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">)</span><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif;"> u poređenju sa pacijentima iz ISG. Istovremeno, pacijenti IRG su imali značajno vi&scaron;i nivo holesterola (4,97 &plusmn; 0,14 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 4,51 &plusmn; 0,10 mmol/l, p&lt; 0,01), <em style="mso-bidi-font-style: normal;">LDL</em>-a (2,97 &plusmn; 0,13 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 2,51 &plusmn; 0,09 mmol/l, p&lt; 0,01) i tgc (1,65 &plusmn; 0,16 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 1,01 &plusmn; 0,06 mmol/l, p&lt; 0,01) u poređenju sa ISG. U IRG je statistički značajno veći procenat hipertenzije (97,27 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 2,73 %, p&lt; 0,01), retinopatije (25,83 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 14,57%, p&lt; 0,01), neuropatije (31,79 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 25,16 %, p= 0,021) i nefropatije (27,03 <em style="mso-bidi-font-style: normal;">vs.</em> 12,16%, p&lt; 0,01) u poređenju sa ISG. </span></p> <p class="MsoNormal" style="line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Zaključak: <span style="mso-spacerun: yes;">&nbsp;</span></span></strong><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Pacijenti sa T1D i IR </span><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif;">bili su starije životne dobi, vi&scaron;ih vrednosti ITM, HbA1c, dnevne doze insulina, sa aterogenijim lipidnim profilom, većom učestalo&scaron;ću hipertenzije, če&scaron;ćim mikrovaskularnim i makrovaskularnim komplikacijama.</span></p> <p class="MsoNormal" style="line-height: 200%;"><strong style="mso-bidi-font-weight: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Ključne reči: </span></strong><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">T1D, IR, kardiovaskularni rizik, <em style="mso-bidi-font-style: normal;">eGDR</em></span></p> 2024-02-28T03:08:01+01:00 Sva prava zadržana (c) 2024 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/43558 Poređenje otvorene hirurgije i endovaskularnog tretmana asimptomatske juksta/pararenalne aneurizme abdominalne aorte 2024-02-28T13:22:26+01:00 Petar Zlatanović petar91goldy@gmail.com <p><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-theme-font: minor-latin; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">Endovaskularni treatman aneurizme abdominalne aorte (EVAR &ndash; endovascular aortic aneurysm repair) je &scaron;iroko prihvaćena metoda u lečenju pacijenata sa aneurizmom abdominalne aorte (AAA). Primenljivost EVAR-a je ograničena odsustvom adekvatnog aneurizmatskog vrata ili zahvatanjem visceralnih arterija, kao &scaron;to je slučaj kod jukstarenalne i pararenalne AAA (JAAA/PAAA). Trenutni vodiči u tretmanu AAA preporučuju da operativno lečenje JAAA/PAAA, kao i izbor različitih tehnika i opcija trebaju da se razmatraju na osnovu op&scaron;teg stanja pacijenta, anatomije, lokalne rutine, stručnosti tima i preferencija pacijenata. Glavna prednost endovaskularnog tretmana leži u izbegavanju klemovanja aorte i kasnijem manjem riziku od bubrežne slabosti, manje hirur&scaron;ke traume, &scaron;to vodi bržem oporavku i može biti korisno za pacijente sa visokim rizikom od otvorene hirurgije. Međutim, nedavne publikacije pokazuju da pacijenti sa JAAA/PAAA mogu da se leče u aortnim centrima velikog volumena sa niskim kratkoročnim mortalitetom i morbiditetom i dobrim srednjeročnim i dugoročnim rezultatima koji su jednaki kod oba modaliteta tretmana. Pacijenti sa niskim hirur&scaron;kim rizikom mogu imati koristi od otvorene hirurgije, dok pacijenti sa visokim rizikom mogu imati koristi od endovaskularnog tretmana JAAA/PAAA. Ovakvi podaci pružaju korisne informacije koje pomažu kliničarima i pacijentima da izaberu između ove dve procedure kada su obe izvodljive.</span></p> 2023-12-03T00:00:00+01:00 Sva prava zadržana (c) 2023 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/44394 DIGITALNO ZDRAVLJE ZA POBOLJŠANJE MENADŽMENTA AKUTNOG KORONARNOG SINDROMA 2024-02-28T13:22:26+01:00 Ana Vasić anikadasc@gmail.com <p class="MsoBodyText" style="text-indent: 28.35pt; line-height: 200%; mso-layout-grid-align: none;">U menadžmentu akutnog koronarnog sindroma (AKS), veliki je izazov pružiti optimalnu i jednaku zdravstvenu za&scaron;titu svim pacijenatima. Kliničke studije ukazuju na probleme u prehospitalnom i hospitalnom zbrinjavanju. U Srbiji se ti problemi tiču blagovremenog prepoznavanja AKS simptoma, vremena do prvog medicinskog kontakta, preciznosti dijagnostičkih testova, rehabilitacije. Digitalno zdravlje (DH) je novi pristup koji može pomoći u njihovom re&scaron;avanju. U ovom mini-pregledu razmotreno je nekoliko digitalnih zdravstvenih intervencija za pobolj&scaron;anje zdravstvene za&scaron;tite AKS pacijenata.</p> 2023-12-08T00:00:00+01:00 Sva prava zadržana (c) 2023 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/47008 ZNAČAJ MEKOTKIVNIH HIRURŠKIH INTERVENCIJA NA DISTALNOM DIJELU STOPALA U LIJEČENJU HALLUX VALGUS-A 2024-02-28T13:22:27+01:00 Mirko Sovilj mirkosovilj@gmail.com <p class="MsoNormal" style="margin-bottom: .0001pt; text-align: justify; text-indent: 36.0pt; line-height: normal;"><span lang="sr-Latn-BA" style="font-size: 12.0pt; font-family: 'Times New Roman','serif'; mso-ansi-language: #181A;">Budući da su patolo&scaron;koanatomske promjene na distalnim mekim tkivima prednjeg dijela stopala kod hallux valgus deformiteta degenerativne prirode i vi&scaron;e izražene od promjena na ko&scaron;tanim strukturama, intervencije na ligamentarnim, kapsularnim i tetivnim strukturama su neizostavan dio hirur&scaron;kog liječenja ovog deformiteta. Do sada nije utvrđen konsenzus u pogledu prirode i načina izvođenja distalnih mekotkivnih intervencija. U cilju izbjegavanja rizika od posljedične aseptične nekroze glave prve metatarzalne kosti u slučaju istovremene osteotomije na njenom distalnom nivou, potrebno je da se osteotomija izvodi na bezbjednom mjestu, kao i da plantarni i dorzalni segment ove kapsule moraju ostati sačuvani. Kako bi izbjegli pojavu jatrogenog hallux varus deformiteta, potrebno je da lateralni sezamofalangealni ligament, lateralni sezamoid kao i pripadajući dio plantarne aponeuroze ostanu sačuvani. Budući da duboki transverzalni metatarzalni ligament zadržava sezamoidni aparat u anatomskoj poziciji, njegovo oslobađanje treba izbjeći. Lateralno oslobađanje tetiva aduktora palca, lateralnog kolateralnog ligamenta i pripadajućeg dijela kapsule olak&scaron;avaju korekciju pozicije palca sa skromnim doprinosom u ukupnoj korekciji deformiteta i omogućavaju pristup skraćenom lateralnom metatarzosezamoidnom ligamentu koji se mora u potpunosti osloboditi čime se ostvaruje najveći doprinos u ukupnoj korekciji. Navedene intervencije su potpuno bezbjedne sa aspekta rizika mogućih komplikacija pogotovo kada se izvode primjenom posebnog dorzalnog intermetatarzalnog pristupa. Rekonstruktivni zahvati na mekim tkivima medijalne strane metatarzofalangealnog zgloba palca uključuju njihovo zatezanje uz stabilizaciju palca u neutralnoj poziciji.</span></p> 2023-12-08T00:00:00+01:00 Sva prava zadržana (c) 2023 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/42514 PROCENA KARDIJALNOG RIZIKA U ELEKTIVNOJ HIRURGIJI ABDOMINALNE AORTE 2024-02-28T13:22:27+01:00 Ivana Djokić ivanatomasev@yahoo.com Miomir Jović miomir.jovic@gmail.com <p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0cm; text-indent: 1.0cm; line-height: 200%;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif;">Pacijenti sa aneurizmom abdominalne aorte i aortoilijačnom okluzivnom bolesti, kada je indikovano, upućuju se na elektivnu hirurgiju abdominalne aorte .Resekcija aneurizme abdominalne aorte i aortoilijačna rekonstrukcija nose visok rizik za razvoj kardiovaskularnog</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0cm; line-height: 200%;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif;"><span style="mso-spacerun: yes;">&nbsp;</span>morbiditeta i mortaliteta. Procena kardijalnog rizika u hirurgiji abdominalne aorte podrazumeva procenu verovatnoće nastanka neželjenih kardijalnih događaja intraoperativno ili u postoperativnom periodu. Sveukupni kardijalni rizik, procenjuje se individualno za pacijenta, uzimajući u obzir op&scaron;te stanje bolesnika, kardijalnu funkciju, funkcionalni kapacitet bolesnika, komorbitetni status i hirur&scaron;ki rizik vaskularne operacije. Kardijalni morbiditet i mortalitet su vi&scaron;estruko vi&scaron;i u hitnih u poređenju sa elektivnim zahvatima na abdominalnoj aorti, kod hirur&scaron;kog lečenja u odnosu na endovaskularni pristup, posebno kod pacijenata sa suprarenalnim klemovanjem aorte. Pacijenti sa ishemijskom bolesti srca i srčanom insuficijencijom izloženi su visokom riziku za razvoj neželjenih kardijalnih događaja.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0cm; line-height: 200%;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif;">Patofiziolo&scaron;ki mehanizmi koji se aktiviraju intraoperativno klemovanjem i deklemovanjem abdominalne aorte, dinamikom hemodinamskih promena, gubitkom krvi, poremećajem koagulacije i ishemijsko-reperfuzionom lezijom utiču na mogući razvoj perioperativnog infarkta, srčane insuficijencije i srčanog zastoja, u visokorizičnih pacijenta. Preoperativna procena kardijalne funkcije i kardijalnog rizika prema vodećim preporukama i skoring sistemima može promeniti pristup lečenju visokorizičnih pacijenata sa brojnim komorbiditetima i bitno uticati na smanjenje incidence perioperativnog morbiditeta i mortaliteteta.</span></p> 2023-12-11T00:00:00+01:00 Sva prava zadržana (c) 2023 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/45824 PREDIKCIJA METASTAZA U LIMFNIM ČVOROVIMA VRATA KOD PAPILARNOG KARCINOMA ŠTITASTE ŽLEZDE KORIŠĆENJEM PRINCIPA MAŠINSKOG UČENJA 2024-02-28T13:22:27+01:00 Marina Popovic Krneta marina.popovic1989@gmail.com Dragana Šobić-Šaranović dsobic2@gmail.com Ljiljana Mijatović Teodorović mijatoviclj@gmail.com <p class="MsoNormal" style="text-indent: 1.0cm; line-height: 200%;"><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Incidenca papilarnog tiroidnog karcinoma (PTK) se u poslednje tri decenije konstantno uvećava, čineći ga najče&scaron;ćim malignim oboljenjem &scaron;titaste žlezde. Iako pacijenti sa PTK generalno imaju povoljan ishod, prisustvo metastaza u limfnim čvorovima vrata može značajno uticatati na njihovu prognozu, povećavajući verovatnoću ponovnog javljanja bolesti. Trenutna preoperativna dijagnostika limfonodalnih metastaza uglavnom podrazumeva ultrazvučni pregled vrata, ali osnovno ograničenje ove metode je niska senzitivnost. Kao rezultat niske senzitivnosti, limfonodalne metastaze ostaju neotkrivene tokom pre-operativnog stadiranja bolesti i mogu se kasnije manifestovati kao perzistentna ili rekurentna bolest, zahtevajući dalju evaluaciju i potencijalnu reoperaciju. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 1.0cm; line-height: 200%;"><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Kako bi se suočili sa izazovima dijagnostike limfonodalnih metastaza kod pacijenata sa PTK, razvijeni su različiti modeli za njihovu predikciju. Među modelima predikcije posebnu pažnju privlače modeli ma&scaron;inskog učenja koji mogu sa većom tačno&scaron;ću predvideti ishod bolesti i omogućiti odabir optimalnog lečenja za svakog pacijenata individualno. Stoga je ovaj mini-pregledni članak pretežno usmeren na obja&scaron;njenje osnovnih principa modela ma&scaron;inskog učenja kroz primer predikcije metastaza u limfnim nodusima vrata kod pacijenata sa PTK. Pored toga, u radu je dat pregled najče&scaron;će kori&scaron;ćenih modela ma&scaron;inskog učenja uz diskusiju njihove efikasnosti u studijama koje su predikciju limfonodalnih metastaza bazirale na ovom pristupu. Na samom kraju, razmatrani su i najče&scaron;ći izazovi koji limitiraju implementaciju ovih modela u kliničkoj praksi i identifikovana su ključna područja za njihovo pobolj&scaron;anje. </span></p> <p class="MsoNormal" style="text-indent: 1.0cm; line-height: 200%;"><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Trenutno, modeli ma&scaron;inskog učenja predstavljaju potencijalno korisno sredstvo za predikciju limfonodalnih metastaza kod pacijenata sa PTK ali su neophodna dalja istraživanja kako bi se potpuno iskoristile mogućnosti ovih modela i omogućila njihova implementacija u sisteme za podr&scaron;ku odlučivanju.</span></p> 2023-12-11T00:00:00+01:00 Sva prava zadržana (c) 2023 Medicinski podmladak https://aseestant.ceon.rs/index.php/medpod/article/view/44569 AKTUELNI TRENDOVI U HIRURŠKOM LEČENJU POLIPA GLASNICA: MINI-PREGLED 2024-02-28T13:22:27+01:00 Ognjen Čukić ognjen.cukic.bg@gmail.com Nenad Arsović arsovic9@gmail.com Milan Jovanović majov@eunet.rs <p class="BodyA" style="line-height: 200%;"><span lang="EN-US" style="font-size: 12.0pt; line-height: 200%; font-family: 'Times New Roman',serif;">Polipi glasnica predstavljaju jedan od najče&scaron;ćih ogranskih poremećaja larinksa u op&scaron;toj populaciji i jedan su od relativno čestih uzroka dugotrajne promuklosti. Tačna etiologija polipa glasnica je nejasna, mada se kao glavni etiolo&scaron;ki faktor navodi lo&scaron;a upotreba glasa. Histopatolo&scaron;ki, polipe karakteri&scaron;u različite strukturne promene u povr&scaron;nom sloju lamine proprije glasnica, dok tipičan klinički nalaz odgovara solitarnoj, jednostranoj i jasno ograničenoj promeni na zahvaćenoj glasnici. Polipi glasnica se uglavnom leče hirur&scaron;ki i to mikrolaringoskopijom i ekscizijom &ldquo;hladnim&rdquo; instrumentima u op&scaron;toj endotrahealnoj anesteziji, &scaron;to je metoda izbora u otorinolaringolo&scaron;koj praksi tokom prethodnih 60 godina. Mikrolaringoskopija omogućava hirurgu do danas neprevaziđen uveličan uvid u glasnice i veoma precizan i komforan rad sa obe ruke na mirnom/nepokretnom operativnom polju bez vremenskog ograničenja. Uvođenje i tehnolo&scaron;ki razvoj ambulantne endoskopije larinksa i različitih laserskih sistema pružili su hirurgu obilje novih terapijskih mogućnosti, uključujući i operisanje određenog broja pacijenata u vanbolničkim uslovima u lokalnoj anesteziji. Ove ambulantne intervencije su tehnički jednostavne i isplative, angažuju manje medicinskog osoblja, isključuju rizike vezane za op&scaron;tu anesteziju i zahtevaju mnogo manje vremena za izvođenje. Bez obzira na ove prednosti, smatramo da savremeni laringolog-hirurg treba da poznaje i koristi i klasičnu mikrolaringoskopiju i ambulantne hirur&scaron;ke tehnike u zavisnosti od kliničkog scenarija.</span></p> 2023-12-13T00:00:00+01:00 Sva prava zadržana (c) 2023 Medicinski podmladak