Efikasnost procjene adherence i komplijanse u hroničnih pacijenata

  • Feka Pepić Klinika za psihijatriju, Klinički centar Univerziteta u Sarajevu, Bosna i Hercegovina
  • Sabina Čongo Magistar farmacije, Doktorske studije – farmacija. Zdravstvena ustanova, apoteka GAMES, Travnik, Bosna i Hercegovina
  • Edina Gafić Magistar farmacije, Doktorske studije – farmacija. Zdravstvena ustanova, apoteka GAMES, Travnik, Bosna i Hercegovina
  • Vladimir Biočanin Docent, Stomatološki fakultet, Pančevo Docent, Farmaceutsko-zdravstveni fakultet, Travnik
  • Dušan Djurić Profesor, Integrisane akademske studije farmacije, Fakultet medicinskih nauka u Kragujevcu, Univerzitet u Kragujevcu, Institut za rehabilitaciju, Beograd, Srbija

Sažetak


Kvalitet zdravstvene zaštite, propisivanje recepata i uzimanje lijekova na odgovarajući način može se donekle definisati terminima kao što su komplijansa, adherenca, perzistenca i konkordanca. Komplijansa je mijera do koje se ponašanje osobe koja uzima lijek, poklapa sa preporukom zdravstvenog radnika koji lijek izdaje/propisuje. Adherenca je pojam koji se često poistovjećuje s pojmom komplijansa, a podrazumijeva veće angažovanje pacijenta pri donošenju odluka vezanih za njegovu terapiju. Neadherenca se može razvrstati u dvije kategorije: primarnu i sekundarnu; namjernu i nenamjernu. Postoji niz načina kojima se utvrđuje ustrajnost pacijenata prema terapiji. Naročito su pogodna ispitivanja koja se svode na iskazivanje samih pacijenata s obzirom da su jeftina i neposredna, a ujedno dolazimo do stavova pacijenata o uzimanju lijekova. Ograničenja takvih istraživanja su moguća nedovoljna razumljivost pitanja od strane pacijenata te nepovjerenje i strah pacijenata vezanih uz objavljivanja podataka o uzimanju lijekova. Pretraživanjem PubMeda uz ključne riječi adherence, compliance i persistence (ustrajnost) te self-report questionnaire došlo se do svih do sada poznatih skala za mjerenje ustrajnosti. Večina skala je dizajnirana u zadnjih nekoliko godina (2005–2012). Pregledano je oko stotinjak članaka i 20 je uključeno u ovaj prikaz. Iako postoji niz različitih skala, još uvijek se ne može govoriti o zlatnom standardu, iako je tome najbliža medication Adherence Questionnaire (MAQ) skala nazvana još i, prema svom autoru, Morisky skala. Ova sinteza literature je izvedena sa željom da približi farmakoekonomsku dimenziju problema komplijanse i utiče na intenziviranje napora na njenom unapređenju u lokalnim uslovima.

Reference

Bačić Vrca V, Bečirević-Laćan M, Božikov V, Biruš M. Propisivačke medikacijske pogreške za hospitalizirane bolesnike: Prospektivna studija. Acta Pharm. 2005; 55:157-67.

Nunes V, Neilson J, O’Flynn N, Calvert N, Kuntze S, Smithson H, et al. Clinical guidelines and evidence review for medicines adherence: involving patients in decisions about prescribed medicines and supporting adherence. 1st ed. London: National Collaborating Centre for Primary Care and Royal College of General Practitioners; 2009.

Sokol MC, McGuigan KA, Verbrugge RR, Epstein RS. Impact of medication adherence on hospitalization risk and healthcare cost. Med Care. 2005; 43:521–30.

Weymiller AJ, Montori VM, Jones LA, et al. Helping patients with type 2 diabetes mellitus make treatment decisions: statin choice randomized trial. Arch Intern Med. 2007; 167: 1076–82.

Berg JS, Dischler J, Wagner DJ, Raia JJ, Palmer Shevlin N. Medication compliance: a healthcare problem. Ann Pharmacother. 1993; 27:1–24.

Murri R, Ammassari A, Trotta MP, et al. Patientreported and physician-estimated adherence to HAART: social and clinic center-related factors are associated with discordance. J Gen Interm Med. 2004; 19:1104–10.

Čulig J. Farmakoterapija u starijih bolesnika. Medicus. 2005; 14:257–60.

Jimmy B, Jose J. Patient medication adherence: Measures in daily practice. Oman Med J. 2011; 26:155–9.

Čulig J, Boskovic J, Huml D, Leppée M. Patients medication adherence in chronic diseases in Zagreb (Croatia). Basic & clinical pharmacology & toxicology. 2009; 105 (suplement 1): 94.

Lindenmayer JP. Long-acting injectable antipsychotics: focus on olanzapine pamoate. Neuropsychiatric Disease and Treatment. 2010; 6:261–7.

Gilmer TP, Dolder CR, Lacro JP, et al. Adherence to treatment with antipsychotic medication and health care costs among medical beneficiaries with schizophrenia. Am J Psychiatry. 2004; 161:692–9.

Oehl M, Hummer M, Fleischhacker WW. Compliance with antipszchotic treatment. Acta Psychiatr Scan Suppl. 2000; 407:83-6.

Young JL, Zonana HV, Shepler L. Medication nonvompliance in schizophrenia: codification and update. Bull Am Acad Psychiatry Law. 1986; 14(2):105-22.

Bull SA, Hull XH, Hunkeler EM, et al. Discontinuation of use and swiching of antidepressants: influence of patient-physitian communication. JAMA. 2002; 288(11):1403-9.

Sun SX, Liu GG, Christensen DB, Fu AZ. Review and analysis of hospitalization costs associated with antipsychotic nonadherence in the treatment of schizophrenia in the United States. Current Medical Research and Opinion. 2007; 23(10):2305-12.

Masand PS, Roca M, Turner MS, Kane JM. Partial adherence to antipsychotic medication impacts the course of illness in patients with schizophrenia: a review. Prim Care Companion J Clin Psychiatry. 2009; 11(4): 147-54.

Kane JM. Problems of compliance in the outpatient treatment of schizophrenia. J Clin Psychiatry. 1983; 44: 3-6.

Kampman O, Laippala P, Vaananen J, et al. Indicators of medication compliance in first-episode psychosis. Pszchiatry Res. 2002; 110:39-48.

Lacro JP, Dunn LB, Dolder CR, Leckband SG, Jeste DV. Prevalence of and risk factors for medication nonadherence in patients with schizophrenia: a comprehensive review of recent literature. J Clin Psychiatry. 2002; 63(10): 892-909.

Morisky DE, Ang A, Krousel-Wood M, Ward HJ. Predictive validity of a medication adherence measure in an outpatient setting. J Clin Hypertens. 2008; 10(5):348–54.

Čulig J, Leppee M. From Morisky to hill-bone; self reports scale for measuring adherence to medication. Coll Antropol. 2014; 38(1):55-62.

Kim D, Choi Ji-Y , Cho Soo-K,et al. Prevalence and associated factors for non-adherence in patients with rheumatoid arthritis. J Rheum Dis. 2018;25(1):47-57.

Tran N, Coffman JM, Cabana MD. Patient reminder systems and asthma medication adherence: a systematic review. J Asthma. 2014; 51(5):536-43.

Mac Laughlin EJ, Raehl CL, Treadway K, et al. Assessing medication adherence in the eldery: which tools to use in clinical practice? Drugs Aging. 2005; 22(3):231-55.

Morisky DE, Green LW, Levine DM. Concurrent and predictive validity of a selfreported measure of medication adherence. Med Care. 1986; 24(1):67–74.

Morisky DE, DiMateo MR. Improving the measurement of self-reported medication nonadherence: response to authors. J Clin Epidemiol. 2011; 64(3):255-7.

Morisky DE, Malotte CK, Choi P, Davidson P, Rigler S, Sugland B, et al. A patient education program to improve adherence rates with antituberculosis drug regimens. Health Educ Q. 1990; 17(3):253-67.

The World Health Report 2002: Reducing Risks, Promoting Healthy Life. Geneva,World Health Organization, 2002.

Objavljeno
2019/02/06
Rubrika
Pregledni članak