Navike u ishrani kod zdravstvenih i prosvjetnih radnika kao faktora rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti
Sažetak
Uvod: Kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrtnosti u svijetu. Godišnje više ljudi umre od KVB nego od bilo kog drugog uzroka. Faktori rizika u nastanku kardivaskularnih bolesti (KVB) su mnogobrojni i imaju kumulirajući efekat. Nisu istog značaja u svim populacijama, ali istovremeno prisustvo jednog ili više, uz duži period djelovanja, povećava mogućnost razvijanja težih oblika i raniju pojavu ateroskleroze u sve mlađim kategorijama stanovništva.
Cilj istraživanja: Utvrditiuticaj navika u ishrani, kod zdravstvenih i prosvjetnih radnika, na nastanak kardiovaskularnih bolesti
Ispitanici i metode istraživanja: Istrživanje je sprovedeno po tipu studije presijeka u populaciji zdravstvenih i prosvjetnih radnika opštine Berane. Uzorak je bio sastavljen od 109 zdravstvenih radnika i 71 prosvjetnih radnika. U istraživanju su učestvovali svi zdravstveni radnici zaposleni u Domu zdravlja ,,Dr Nika Labović”u Beranama i svi zaposleni prosvjetni radnici zaposleni u Osnovnoj školi ,,Vuk Kardžić“ u Beranama. U istraživanju je korištena anketa,a podaci su prikupljeni prospektivno. Kao instrumenti za sprovođenje istraživanja upotrijebili su se upitnici: “Work related stress” i “Cindi“. Za statističku obradu podataka korišćeni su X kvadrat i ANOVA test.
Rezultati istraživanja: Prosječna starosna dob zdravstvenih radnika je iznosila 43.70±11.90 godina, dok je prosječna starosna dob prosvjetnih radnika 42.29±10.90 godina.Od ukupnog broja zdravstvenih radnika obuhvaćenih ovim istraživanjem, 72.5% praktikuje da doručkuje, dok je u grupi prosvjetnih radnika taj procenat statistički značajno manji (χ2=3.444; p=0.045) i iznosi 59.2%. Najveći procenat ispitanika obje ispitivane grupe koriste biljno ulje za pripremu hrane te nije ustanovljena statistički značajna razlika, što je potvrđeno hi kvadrat testom, χ2=0.053; p=0.818
Zaključak: I kod zdravstvenih i kod prosvjetnih radnika ishrana je značajan faktor rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti.
Ključne riječi: kardiovaskularne bolesti, faktori rizika, navike u ishrani.
Reference
Branković S. Učestalost riziko faktora kardiovaskularnih oboljenja kod radno aktivnog stanovništva Kantona Sarajevo u odnosu na obrazovanje. Magistarski rad. Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu. Fakultet zdravstvenih studija; 2011.
Prevencija kardiovaskularnih bolesti. Nacionalni vodič za lekare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Beograd, Novembar 2005.
World Health Organization. Preventing Chronic Diseases: a vital investment: WHO global report. Geneva: WHO, 2005.
Klein W. Cardiovascular disease at the turn of the millennium: focus on Europe. Eur Heart J. 2001; 3 (M): 2-6.
O’Donnell CJ, Elosua R. Cardiovascular Risk Factors. Insights From Framingham Heart Study. Rev Esp Cardiol, 2008:61(3):299-310.
Garrow JS. Obesity in Garrow JS, James WPT, Ralph A (eds) Human Nutrition and Dietetics, 10th edition, pp 527-47, Churchill Livingstone, London, UK. 2002.
Labreuche J, Touboul PJ, Amarenco P. Plasma triglyceride levels and risk of stroke and carotid atherosclerosis: A systematic review of the epidemiological studies. Atherosclerosis.2009;203:331–45.
Franklin SS, Wong ND. Hypertension and cardiovascular disease: contributions of the framingham heart study. Glob Heart. 2013;8(1):49-57.
Lavie CJ, Milani RV, Ventura HO. Obesity and cardiovascular disease: risk factor, paradox, and impact of weight loss. J Am Coll Cardiol. 2009;53(21):1925-32.
Jović P. Dragana. Višestepena analiza faktora povezanih sa obolevanjem od hroninih nezaraznih bolesti. Doktorska disertacija. Medicinski fakultet. Univerzitet u Beogradu.2016.
Maćešić B, Špehar B. Prevencija kardiovaskularnih bolesti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. SG/NJ 2014;19:30-41.
European Society of Hypertension-European Society of Cardiology Guidelines Committee. 2013 European Society o Hypertension-European Society of Cardiology guidelines for the management of arterial hypertension. J Hypertens 2013;21:1011-53.
Anđelski-Radičević B, Obradović M, Radovanović M, Obradović M, Timotić A. Ishrana stanovništva Srbije; Zdravstvena zaštita 2009:38(6):1-13.
Stajić D, Donovic N. Kardiovaskularne bolesti –faktori rizika. Med Čas (Krag). 2016; 50(2): 43-48.
Labreuche J, Touboul PJ, Amarenco P. Plasma triglyceride levels and risk of stroke and carotid atherosclerosis: A systematic review of the epidemiological studies. Atherosclerosis. 2009;203:331–45.
Franklin SS, Wong ND. Hypertension and cardiovascular disease: contributions of the framingham heart study. Glob Heart. 2013;8(1):49-57.