Poslovna ekonomija https://aseestant.ceon.rs/index.php/poseko sr-RS@latin Poslovna ekonomija 1820-6859 ZAŠTITNI SLOJEVI KAPITALA I KREDITNA AKTIVNOST TOKOM KRIZE: SLUČAJ SRBIJE https://aseestant.ceon.rs/index.php/poseko/article/view/53768 <p class="MsoNormal" style="text-align: justify;">Za&scaron;titni slojevi kapitala osiguravaju da će banke u slučaju finansijske krize imati kapacitet da apsorbuju sve gubitke. Održavanje za&scaron;titnih slojeva kapitala na visokom nivou omogućava bankama da nastave sa kreditiranjem u vreme krize, &scaron;titeći stabilnost finansijskog sistema. S druge strane, banke mogu da smanje kreditnu aktivnost kako bi održale kapitalnu adekvatnost ako se za&scaron;titni slojevi kapitala uspostave na niskom nivou, &scaron;to bi moglo pogor&scaron;ati ekonomski pad. Da bi se garantovao ekonomski oporavak, neophodno je pronaći ravnotežu između uspostavljanja i održavanja finansijske stabilnosti i kreditne aktivnosti u kriznim periodima. Za&scaron;titni slojevi kapitala koje su banke u Republici Srbiji morale da izdvoje od implementacije Bazela III biće analizirani u ovom radu uz sagledavanje trenda kreditne aktivnosti u vremenima krize, uključujući pandemiju korona virusa, energetsku krizu, visoku inflaciju i značajne geopolitičke tenzije. Kako se kreditna aktivnost oporavila, analiza je pokazala da je bankarski sektor Republike Srbije zadržao adekvatnu kapitalizaciju u periodima značajne krize.</p> Vesna Martin Sva prava zadržana (c) 2024 Poslovna ekonomija 2025-02-19 2025-02-19 26 2 1 22 10.5937/poseko26-53768 EXPLORING THE RELATIONSHIP BETWEEN CHARACTERISTICS OF EXTERNAL COMMUNICATION AND USER EXPERIENCE - CASE OF UPWORK FREELANCING PLATFORM https://aseestant.ceon.rs/index.php/poseko/article/view/56144 <p class="MsoNormal" style="text-align: justify; border: none; mso-padding-alt: 31.0pt 31.0pt 31.0pt 31.0pt; mso-border-shadow: yes;"><span style="color: #111111;">Cilj ovog istraživanja bio je da se ispita odnos između različitih kanala komunikacije, vremena odziva i korisničkog iskustva na onlajn platformi Upvork. Uzorak je obuhvatio 300 korisnika platforme koji su procenjivali zadovoljstvo, efikasnost i poverenje u pružaoce usluga na osnovu interakcija kroz različite kanale komunikacije (Upvork platforma, e-po&scaron;ta, video pozivi i instant poruke). Rezultati korelacione analize su pokazali značajnu korelaciju između zadovoljstva i efikasnosti i zadovoljstva i poverenja, dok je odnos efikasnosti i poverenja takođe bio pozitivan i statistički značajan. ANOVA je pokazala da postoji značajna razlika u prosečnom nivou zadovoljstva korisnika između različitih kanala komunikacije. Regresioni model za predviđanje zadovoljstva na osnovu vremena odziva i izbora komunikacionih kanala pokazao je da kraće vreme odziva i kori&scaron;ćenje video poziva značajno doprinose većem zadovoljstvu. Rezultati pokazuju da izbor pravog kanala komunikacije i brzine odgovora mogu igrati ključnu ulogu u pobolj&scaron;anju korisničkog iskustva na onlajn platformama.</span></p> Vesna Šćepanović Ivan Šćepanović Sva prava zadržana (c) 2024 Poslovna ekonomija 2025-02-19 2025-02-19 26 2 37 49 10.5937/poseko26-56144 Engleski Uticaj budžetskih deficita na GDP u zemljama EU od 2000. do 2022. godine. https://aseestant.ceon.rs/index.php/poseko/article/view/53834 <p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-indent: 36.0pt;"><span lang="EN-US">Budžetski deficit je tema koja ima značajan uticaj na ekonomski razvoj i stabilnost. Nastaje kada rashodi vlade prema&scaron;uju prihode, &scaron;to obično dovodi do zaduživanja kako bi se pokrio razlika. Deficit može imati i pozitivne i negativne efekte, u zavisnosti od toga kako se koristi i od trenutne ekonomske situacije. Ovaj naučni rad istražuje uticaj budžetskih deficita na GDP u zemljama EU. Istraživanje je sprovedeno za period od 2000. do 2022. godine. Cilj studije je da proceni uticaj budžetskih deficita na GDP pregledom relevantne literature i kori&scaron;ćenjem statističkog modela, konkretno GLS modela u softverskom paketu STATA. Pored budžetskih deficita kao nezavisne varijable, kori&scaron;ćene su i varijable inflacije, zdravstva, nezaposlenosti i &scaron;tednje. Na osnovu sprovedenog istraživanja, utvrđen je značajan pozitivan uticaj budžetskih deficita na GDP u zemljama EU. Ostali potencijalni faktori koji bi mogli imati uticaj nisu uključeni u model, &scaron;to može dovesti do pristrasnosti usled izostavljenih varijabli. Iako je istraživanje koristilo napredne tehnike za panel podatke i re&scaron;avalo izazove poput nebalansiranih panela i prisustva heteroskedastičnosti i autokorelacije, preostali efekti i dalje mogu uticati na rezultate. Buduće studije mogle bi uključiti vi&scaron;e makroekonomskih varijabli, kao &scaron;to su kamatne stope, trgovinski bilans i struktura javnog duga.</span></p> Dalibor Šare Dejan Tošev Sva prava zadržana (c) 2024 Poslovna ekonomija 2025-02-19 2025-02-19 26 2 50 65 10.5937/poseko26-53834 PRAVNI OKVIR VANREDNIH SITUACIJA U AUTONOMNOJ POKRAJINI VOJVODINI https://aseestant.ceon.rs/index.php/poseko/article/view/56576 <p class="MsoNormal" style="text-indent: 0cm;"><span lang="SR-CYRL-RS" style="mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">Vanredne situacije predstavljaju element svake države i dru&scaron;tva, pa tako i Republike Srbije i njene Autonomne pokrajine Vojvodine. Bilo da su izazvane prirodnim katastrofama ili ljudskim delovanjima, ovakve krize dovode do značajnog gubitka ljudskih života, ozbiljne &scaron;tete na životnoj sredini i velikih materijalnih gubitaka. Definisanje adekvatnog pravnog okvira vanrednih situacija predstavlja ključni element upravljanja vanrednim situacijama i za&scaron;titi stanovni&scaron;tva od različitih pretnji, uključujući prirodne katastrofe, tehnolo&scaron;ke havarije, epidemije i različite dru&scaron;tvene sukobe. Predmet istraživanja u ovom radu jesu vanredne situacije, preciznije, analiza pravnih propisa koji se odnose na vanerdne situacije na teritoriji Autonomne pokrajine Vojvodine, sa akcentom na Zakon o smanjenju rizika od katastrofa i upravljanju vanrednim situacijama. U analizi su kori&scaron;ćene pozitivno-pravne metod i logički metodi indukcije i dedukcije. </span></p> Zorana Ivetić Jovanka Tošić Sva prava zadržana (c) 2024 Poslovna ekonomija 2025-02-19 2025-02-19 26 2 66 84 10.5937/poseko26-56576 ULOGA VEŠTAČKE INTELIGENCIJE U TURISTIČKOM MARKETINGU - KRATAK PREGLED STANJA U SRBIJI https://aseestant.ceon.rs/index.php/poseko/article/view/17896 <p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify; line-height: normal;"><span style="font-size: 12.0pt; font-family: 'Times New Roman',serif;">Poslednjih godina, dinamičan razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija imao je ogroman uticaj na marketing. Danas smo svedoci nove revolucionarne transformacije: ve&scaron;tačka inteligencija (VI) menja svet poslovanja, obrazovanja, zdravstva, turizma, marketinga, itd. VI je već sastavni deo na&scaron;e sada&scaron;njosti i može se primeniti u mnogim oblastima. Nove mogućnosti otvaraju se i u svetu turističkog marketinga. U ovoj studiji su predstavljene neke od najvažnijih mogućnosti za kori&scaron;ćenje VI u marketingu i turističkom marketingu, a takođe je prikazana i situacija u Srbiji, odnosno gde je upotreba VI u zemlji uop&scaron;te i u oblasti turističkog marketinga.</span></p> <p class="MsoNormal" style="margin-bottom: 0cm; text-align: justify; line-height: normal;"><strong><span style="font-size: 12.0pt; font-family: 'Times New Roman',serif;">&nbsp;</span></strong></p> Bela Muhi Sva prava zadržana (c) 2024 Poslovna ekonomija 2025-02-19 2025-02-19 26 2 23 36 10.5937/poseko26-17896