Kvalitet života nakon traumatskog gubitka i uloga socijalne podrške – ispitivanje psiholoških posljedica rata dvadeset pet godina poslije
Sažetak
Istraživanje je sprovedeno s ciljem spoznaje dalekosežnosti psiholoških posljedica rata, koji se vodio na prostoru bivše Jugoslavije (1991-1995). Istraživanje ispituje relacije između doživljenih ratnih stresora i ratnog traumatskog iskustva gubitka, kvaliteta života i mentalnog zdravlja, kao i ulogu socijalne podrške između tri kategorije ispitanika: prvu čine ispitanici kojima je u ratu nestao blizak član porodice, a čiji posmrtni ostaci nisu pronađeni do danas; drugu kategoriju čine osobe koje su izgubile bliskog člana porodice u ratu; dok treću kategoriju čine ispitanici koji su učestvovali u ratnoj socijalizaciji, ali nisu doživjeli gubitak bliskog člana porodice u ratu. U istraživanju su korištene liste svakodnevnih stresora, ratnih stresora i lista psihosomatskih simptoma, upitnik depresivnih simptoma, Skala subjektivne sreće, Skala zadovoljstva životom i skala procjene značaja socijalne podrške. Rezultati pokazuju da ispitanici koji i dalje tragaju za tijelom nestalog člana porodice imaju niži kvalitet života u odnosu na druge dvije kategorije ispitanika, doživjeli su veći broj ratnih stresora, podložniji su svakodnevnom stresu i imaju izraženije prisustvo depresivnih i psihosomatskih simptoma. Uloga socijalne podrške u procesu oporavka od traume ostaje nejasna. Rezultati istraživanja su prodiskutovani u odnosu na okončan i produžen traumatski gubitak.
Reference
Boss, P. (1999). Ambiguous loss: Learning to Live with Unresolved Grief. London: Harvard University Press.
Boss, P. (2002). Ambiguous loss: Working with families of the missing. FamilyProcess; Rochester,41(1), 14-17.
Boss, P. (2017). Families of the missing: Psychosocial effects and therapeutic approaches. International Rewiev of the Red Cross, 99(905), 519-534.
Bowen, M. (1991). Family reactions to death. In F. Walsh i M. McGoldrick (Eds), Living beyond loss: Death in family (p. 335-348). New York: Norton.
Bowlby, J. (1969). Attachment and loss. New York: Basic Books.
Buckman, R. (1996). Ne znam što reći. Kako pomoći i podržati umiruće. Zagreb: Institute of Graphic Arts of Croatia.
Canon, W. B. (1932). The wisdom of the body. London: Kegan Paul.
Cohen, J. (1988). Statistical power analysis for the behavioral sciences. New York: Lawrence Erlbaum Associates.
Coyne, J. C., Downey, G. (1991). Social factors and psychopathology: Stress, Social Support, and Coping Processes. Annual review of psychology, 42, 401-425.
Diener, E. D., Emmons, R. A., Larsen, R. J. (1985). The satisfaction with life scale. Journal of personality assesment, 49(1), 71-75.
Evans, J. D. (1996). Straightforward statistics for the behavioral sciences. Pacific Grove, CA: Brooks/Cole Publishing.
Frye, J. S., Stockton, R. A. (1982). Discriminant analysis of posttraumatic stress disorder among a group of Viet Nam veterans. American Journal of Psychiatry, 139(1), 52-56.
Guilford, J. P. (1978). Fundamental statistics in psychology and education. New York: McGraw-Hill.
Hadžić, A. (2019). Uvod: O traumi. U M. Tomašević i T. Mirović (Ed.), Trauma – naša priča (p. 19-42). Belgrade: Shema therapy Center
Heaney, C. A., Israel, B. A. (2008). Social networks and social support. Health behavior and health education: Theory, research and practice, 4, 189-210.
Helgeson, V. S. (2003). Social support and quality of life. Quality of life research, 12(1), 25-31.
Herman, J. L. (2012). Trauma i oporavak. Novi Sad: Psihopolis institute.
Hinkle, D. E., Wiersma, W., & Jurs, S. G. (2003). Applied Statistics for the Behavioral Sciences. Boston: Houghton Mifflin.
Holmes, T. H., Rahe, R. H. (1967). The social readjustment rating scale. Journal of psychosomatic research, 11(2), 213-218.
Hudek-Knežević, J., Kardum, I., Kalebić-Maglica, B. (2005). The sources of stress and coping styles as mediators and moderators of the relationship between personality traits and physical symptoms.Review of psychology, 12(2), 91-101.
Ibrahimefendić, T., Husić S. (2018).Psihosocijalna podrška i pomoć preživjelim žrtvama i svjedocima: priručnik o bosanskohercegovačkom pristupu traumi, transgeneracijskom prenošenju traume i multidisciplinarnoj saradnji institucija i nevladinih organizacija u podršci preživjelim žrtvama i svjedocima u sudskim procesima Tuzla: Viva Woman Citizens Association; Zenica: Medica Citizens Association.
Jovanović, V. (2016). Psihologija subjektivnog blagostanja. Novi Sad: Faculty of Philosophy.
King, L. A., King, D. W., Fairbank, J. A., Keane, T. M., Adams, G. A. (1998). Resilience–recovery factors in post-traumatic stress disorder among female and male Vietnam veterans: Hardiness, postwar social support, and additional stressful life events. Journal of Personality and Social Psychology, 74(2), 420–434.
Klikovac, T. (2010). Kompleksna patnja vezana za terminalnu fazu bolesti, smrt i tugovanje. Psihološka istraživanja, 8(2), 261-271.
Kroenke, K., Spitzer, R. L. (2002). The PHQ-9: A new depression diagnostic and severity measure. Psychiatric Annals, 32(9), 1-7.
Kuljić, T. (2013). Dobra smrt – o evoluciji društvenoprihvatljivog načina umiranja. Etnoantropološki problemi, 8(1), 61-73.
Lakey, B., Cohen, S. (2000). Social support theory and measurement. In S. Cohen, L. Underwood and B. H. Gottlieb (Eds), Social support measurement and intervention: a guide for health and social scientists(p. 29-52). New York: Oxford University Press.
Lazarus, R. S, Folkman, S., Krizmanović, M. (2004). Stres, procjena i suočavanje. Jastrebarsko: The Slap Edition
Lazarus, R. S. (1966). Psychological stress and the coping process. New York: McGraw-Hill.
Lyubomirsky, S., Lepper, H. S. (1999). A measure of subjective happiness: Preliminary reliability and construct validation. Social indicators research, 46(2), 137-155.
ICRC (2019). Još 7000 nestalih života: Porodice nestalih osoba u Bosni i Hercegovini [Brochure]. Sarajevo: ICRC
Milivojević, Z. (2008). Emocije: Psihoterapija i razumevanje emocija. Novi Sad: Psihopolis Institute.
Milosavljević, B. (2000). Djeca u ratu i poslije rata, psihološka istraživanja. Banja Luka: National and University Library of the Republic of Srpska "Petar Kočić" and Center for Development and Evaluation of Psychosocial Programs - Department of Psychology, Faculty of Philosophy.
Milosavljević, B. (2003). Djeca i ratne traume, socijalnopsihološki aspekt i istraživanja. Banja Luka: Faculty of Philosophy.
Regehr, C., Hill, J., Glancy, G. D. (2000). Individual predictors of traumatic reactions in firefighters. The Journal of Nervous and Mental Disease, 188(6), 333–339.
Subotić, S. (2014). Evaluacija inkluzivne obrazovne reforme u osnovnoj školi. (Unpublished PHD dissertation). Novi Sad: Faculty of Philosophy, Novi Sad University.
Werner-Lin, A., Moro, T. (2004). Unacknowledged and stigmatized losses. InF. Walsh i M. McGoldrick (Eds), Living beyond loss: Death in the family(p. 247-272). New York: Norton.
Zvizdić, S. (2015). Socijalna podrška i rezilijencija kod djece i adolescenata. Sarajevo: Sarajevo Faculty of Philosophy.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo – Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA) . Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i
originalno. Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu, uz adekvatno referisanje.