Da li je teorija najbolja praksa: pregled istraživanja u psihologiji rada u Srbiji (1995 − 2019)

  • Mirosava Miličko Đurišić-Bojanović Faculty of Philosophy University of Belgrade
  • Slavica Maksić Institut za pedagoška istraživanja, Beograd
Ključne reči: akademska i praktična znanja, psihologija rada, razvoj ljudskih resursa, tematska analiza sadržaja, modeli strateškog planiranja razvoja.

Sažetak


Rad se bavi odnosom između akademskog, primenjenog i praktičnog znanja iz oblasti primenjene psihologije koja ima potencijal da doprinese privrednom i društvenom razvoju. Cilj ove analize je da dà početni uvid  u dominantne teme i društvenu relevantnost istraživačkih aktivnosti u oblasti psihologije rada u Srbiji u periodu značajnih društvenih promena (1995−2019). Materijal za analizu se sastojao od sažetaka radova u oblasti psihologije rada koji su predstavljeni na dve vodeće nacionalne konferencije – Empirijska istraživanja u psihologiji i Sabor psihologa Društva psihologa Srbije (N = 657). Korišćen je tematski analitički postupak za konstrukciju kodnog sistema kojim su definisani kriterijumi za prikupljanje relevantnih podataka. U obradi podataka primenjeni su eksploratorni sekvencijalni dizajn i uporedna longitudinalna analiza. Opšti zaključak zasnovan na kvalitatativnoj analizi podataka ukazuje na društvenu relevantnost istraživačkih aktivnosti u oblasti psihologije rada u tom periodu. Rezultati analize takođe se razmatraju iz ugla novijih modela strateškog planiranja i društvenog razvoja. Dobijeni rezultati ukazuju na pojavu novih tema i oblasti, kao i na postojanje veze između značajnih društvenih promena i istraživačkih aktivnosti u oblasti psihologije rada u navedenom periodu. Označeni su neki elementi nove paradigme pozitivne prakse razvoja ljudskih resursa. U radu su razmotrene šire teorijsko-metodološke i praktične implikacije dobijenih nalaza za psihologiju rada.

 

Reference

Reference

Aguinis, H., Ramani, R. S., Campbell, P. K., Bernal-Turnes, P., Drewry, J. M., i Edgerton, B. T. (2017). Most frequently cited sources, articles, and authors in industrial-organizational psychology textbooks: Implications for the science–practice divide, scholarly impact, and the future of the field. Industrial and Organizational Psychology: Perspectives on Science and Practice, 10(4), 507–557. https://doi.org/10.1017/iop.2017.69

Arnkil, R., Järvensivu, A., Koski, P., i Piirainen, T. (2010). Exploring Quadruple Helix Outlining user−oriented innovation models. Final Report on Quadruple Helix Research for the CLIQ project. https://trepo.tuni.fi/bitstream/handle/10024/65758/978-951-44-8209-0.pdf?sequence=1&isAllowed=y.

Barends, E., i Rousseau, D. M. (2018). Evidence-based management: How to use evidence to make better organizational decisions. Kogan Page Publishers. https://www.researchgate.net/publication/312956882

Bartlett, D., i Francis-Smythe, J. (2016). Bridging the divide in work and organizational psychology: evidence from practice. European Journal of Work and Organizational Psychology, 25(5), 615−630. https://doi: 10.1080/1359432X.2016.1156672

Batie, S. (2008). Wicked problems and applied economics, American Journal of Agricultural Economics, 90, 5, 1176–91. https://doi: 10.1111/j.1467-8276.2008.01202.x.

Beer, M., i Nohria, N. (2000). Cracking the code of change, . Harward Business Review (May-June), 133-141. http://ceewl.ca/12599-PDF-ENG.PDF#page=89

Bikard, M. (2018). Made in academia: The effect of institutional origin on inventors’ attention to science. Organization Science. https://doi.org/10.1287/orsc.2018.1206.

Bogicevic Milikic, B., Janicijevic, N., i Petkovic, M. (2008). HRM in transition economies: The case of Serbia. The South East European Journal of Economics and Business, 3(2), 75–88. https://doi:10.2478/v10033-008-0017-5

Bolčić, S. (2015). Zašto je današnja Srbija pred (ekonomskim) kolapsom? Sociologija, 57(1), 90-111. https://doi: 10.2298/SOC1501090B.

Bolčić, S., i Milić, A. (ur) (2002). Srbija krajem milenijuma: Razaranje društva, promene i svakodnevni život. Beograd: Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Braun, V., i Clarke, V. (2006). Using thematic analysis in psychology. Qualitative Research in Psychology, 3(2), 77-101. http://eprints.uwe.ac.uk/11735.

Cascio, W. F., i Aguinis, H. (2008). Research in industrial and organizational psychology from 1963 to 2007. Changes, choices, and trends, Journal of Applied Psychology, 93(5), 1062–1081. https://doi.org/10.1037/0021-9010.93.5.1062.

Cerović, B. (2009). Srbija u tranziciji i – krizi, u B. Cerović i M. Kovačević (ur.), Tranzicija u Srbiji i globalna ekonomska kriza (11−31). Beograd: Ekonomski fakultet u Beogradu.

Cohen, D. J. (2007). The very separate worlds of academic and practitioner publications in human resource management: Reasons for the divide and concrete solutions for bridging the gap. Academy of Management, 50(5), 1013–1019. https://doi.org/10.5465/AMJ.2007.27151946.

Creswell, J. W., i Clark, V., L., P. (2011). Designing and conducting mixed methods research. SAGE.

Deadrick, D. L., i Gibson, P. A. (2007). An examination of the research – practice gap in HR: Comparing topics of interest to HR academics and HR professionals. Human Resource Management Review, 17(2), 131–139. https://doi.org/10.1016/j.hrmr.2007.03.001.

De Meuse, K. P., Tang, K. Y., i Feil, J. (2014). A critical analysis of topical content and authorship trends in applied psychology. The Industrial Organizational Psychologist, 51(4), 20–36.

Drucker, P. F. (1994). Razvoj društva znanja. Pregled, 267, 13-18.

Drucker, P. F. (1995). Menadžment za budućnost: devedesete i vreme koje dolazi. Grmeč - Privredni pregled.

Đuričin, D., i Lončar, D. (2020). Shaping the future of Serbia’s economy: the new growth model and related economic policy platform. Ekonomika preduzeća, 68(1−2), 1−23.

Đuričin, D., i Vuksanović Herceg, I. (2019). Three things an economy needs in the era of the fourth industrial revolution. Ekonomika preduzeća, 67(1−2), 1−17.

European Council (2000, March 23-24 March). Presidency conclusions. http://www.europarl.europa.eu/summits/lis1_en.htm

Etzkowitz, H., i Leydesdorff, L. (2000). The dynamics of innovation: from national systems and “Mode 2” to a triple helix of university−industry−government relations. Research Policy, 29(2), 109−123. https://doi.org/10.1016/S0048-7333(99)00055-4.

Ghoshal, S. (2005). Bad management theories are destroying good management practices. Academy of Management Learning & Education, 4, 75–91. https://www.corporation2020.org/documents/Resources/Ghoshal.pdf

Gibbs, G. R. (2002). Qualitative data analysis: Explorations with NVivo. Open University Press.

Giddens, A. (1991). Modernity and self-identity. Cambridge, Polity Press.

Gidens, A. (2007). Sociologija. Beograd: Ekonomski fakultet.

Gillespie, B., Otto, Ch., i Young, Ch. (2018). Bridging the academic-practice gap through big data research. International Journal of Market Research, 60(1), 11–13. https://doi.org/10.1177/1470785317744670.

Hendry, J., i Seidl, D. (2003). The structure and significance of strategic episodes: Social Systems Theory and the routine practices of strategic change. Journal of Management Studies, 40 (1), 175–197. https://doi.org/10.1111/1467-6486.00008.

Jacobs, J., i Van Assche, K. (2014). Understanding empirical boundaries: A systems-theoretical avenue in border studies. Geopolitics,19(1), 182−205. https://doi.org/10.1080/14650045.2013.830106.

Latham, P. G. (2001). The reciprocal transfer of learning from journals to practice. Applied Psychology: An International Review, 50(2), 201−251.

https://www-2.rotman.utoronto.ca/facbios/file/05%20-%20Latham%202001.pdf

Lazić, M. (1994). Razaranje društva. Filip Višnjić.

Leković, V. (2019). Institucionalne i strukturne promene u kontekstu konvergencije Republike Srbije prema Evropskoj uniji (13−25), u: S. Šapić, M. Kostić, V. Obradović, V. Todorović i M. Drenovak (ur.), Ekonomski efekti tranzicije i restrukturiranja privrede Srbije u funkciji evropskih integracija. Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu.

Leydesdorff, L. (2012). The Triple Helix, Quadruple Helix, …, and an N-Tuple of Helices: Explanatory Models for Analyzing the Knowledge-Based Economy?. Journal of the Knowledge Economy 3, 25–35. https://doi.org/10.1007/s13132-011-0049-4.

Leydesdorff, L., i Meyer, M. (2006). Triple Helix indicators of knowledge-based innovation systems: Introduction to the special issue. Research Policy, 35(10), 1441–1449. http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0048-7333(06)00150-8.

Lundvall, B-Å., Johnson, B., Andersen, E. S., i Dalum, B. (2002). National systems of production, innovation and competence building. Research Policy, 31(2), 213–231. http://www.obs.ee/~siim/seminars/lundvall%2B2002.pdf.

Majstorović, N. (2012). Korpucija: uzroci, ekspanzija, intervencija. Akademska knjiga.

Maksić, S., i Pavlović, Z. (2012). Vrednosni profil društvene elite u Srbiji, u: G. Gojkov i A. Stojanović (ur.), Darovitost i moralnost (525-538). Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača „Mihailo Palov“, Universitatea de Vest „Aurel Vlaicu“, Univerzitet „Sv. Kliment Ohridski“ i REVIVIS.

Mihailović, S. (2004). Oduzimanje budućnosti – omladina Srbije u vodama tranzicije. U: M. Nikolić i S. Mihailović (ur.) Mladi zagubljeni u tranziciji (17−39). Centar za proučavanje alternativa.

Milošević, B. (2004). Transformacija organizacija rada u procesima globalizacije: uticaj novoliberalne ideologije. Sociologija, 46(2), 143−167.

Millward, L. (2005): Understanding occupational and organizational psychology. SAGE Publications.

Nielsen, P. (2006). Understanding dynamic capabilities through knowledge management, . Journal of Knowledge Management, 10(4), 59–71. https://doi.org/10.1108/13673270610679363

Nonaka, I., i Toyama, R. (2005). The theory of the knowledge-creating firm: subjectivity, objectivity and synthesis. Industrial and Corporate Change, 14(3), 419−436. https://doi:10.1093/icc/dth058.

Okvir razvojnog partnerstva. Vlada Republike Srbije i tim Ujedinjenih nacija u Srbiji (2017Preuzeto sa https://serbia.un.org/sites/default/files/2019-09/DPF_SRB_30_May_2017_FINALSIGNED.pdf.

Ovin, R. (2007). Uloga univerziteta u privrednom rastu kroz empirijsko iskustvo u tranzicionoj zemlji. Ekonomski horizonti, 9 (1−2), 39−53.

Pavlov, T. (2011). The motivation for migration of highly qualified people in Serbia. in: Polovina N., Pavlov T. [ed.] Mobility and Emigration of Professionals: Personal and Social Gains and Losses, Belgrade: Group 484, 149−163.

Pavlović, Z. (2006). Vrednosti u Srbiji u drugom dobu modernizma. Socioloski pregled, 40 (2), 247−262.

Petković Gajić, D. (2019). Annual review of labour relations and social dialogue : Serbia: 2018 / by Dragana Petkovic Gajic. −Bratislava: Friedrich−Ebert−Stiftung, Regional Project on Labour Relations and Social Dialogue, [2019]. http://library.fes.de/pdf-files/bueros/bratislava/15364.pdf.

Petković, V. (2006). Pet godina tranzicije u Srbiji. Srpski ekonomski forum, Radni dokment, maj2006. http://www.sef.rs/wpcontent/uploads/pet_godina_tranzicije _vladimir_petkovic.pdf.

Petrović, P., Brčerević, D., & Gligorić, M. (2019). Why is Serbia an economic growth underachiever? Ekonomika preduzeća, 67(1−2), 17−35. https://doi.org/10.5937/EKOPRE1808017P

Pettigrew, A. M., Woodman, R. W., i Cameron, K. S. (2001). Studying organizational change and development: challenges for future research. Academy of Management Journal, 44 (4), pp. 697−713. https://doi.org/10.5465/3069411.

Rupp, D. E., i Beal, D. (2007). Checking in with the Scientist–Practitioner Model: How are we doing? The Industrial-Organizational Psychologist, 45(1), 35−41.

Ryan, A. (2003). Defining ourselves: I–O psychology’s identity quest. The Industrial–Organizational Psychologist, 41, 21–33.

Rynes, S. L. (2007). Editor's afterword: Let's create a tipping point: What academics and practitioners can do, alone and together. Academy of Management Journal, 50(5), 1046–1054. https://doi.org/10.5465/AMJ.2007.27156169.

Rynes, S. L., Bartunek, J. M., i& Daft, R. L. (2001). Across the great divide: Knowledge creation and transfer between practitioners and academics. Academy of Management Journal, 44(2), 340–355. https://doi.org/10.5465/3069460.

Senge, P. M., Lichtenstein, B. B., Kaeufer, K., Bradbury, H., i Carrol, J. S. (2007). Collaborating for systemic change. MIT Sloan Management Review, 48 (2), 44−54. https://sloanreview.mit.edu/article/collaborating-for-systemic-change/.

Stojiljković, Z. (2012). Društvo u tranziciji. Friedrich Ebert Stiftung; Centar za demokratiju Fakulteta političkih nauka.

Teece, D. J. (2007). Explicating dynamic capabilities: the nature and microfoundations of (sustainable) enterprise performance. Strategic Management Journal, 28(13), 1319–1350. https://doi:10.1002/smj.640.

Tomanović, S. (ur.) (2006). Društvo u previranju, Sociološke studije nekih aspekata društvene transformacije u Srbiji. Institut za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu.

Veselinović, P. (2007). Stanje reformi i prioriteti ekonomske politike u Srbiji. Ekonomski horizonti, 9(1−2), 53−72.

Vlada Republike Srbije, Tim Ujedinjenih nacija u Srbiji (2017). Okvir razvojnog partnerstva 2016-2020. https://serbia.un.org/sites/default/files/2019-09/DPF_SRB_30_May_2017

Walsham, J. (1998). IT and changing professional identity: micro-studies and macro-theory. Journal of the American Society for Information Science, 49(12), 1081–1089. https://doi.org/10.1002/(SICI)1097-4571(1998)49:12<1081::AID-ASI4>3.0.CO;2-R.

Zack, H. M. (1999). Developing a Knowledge Strategy. California Management Review, 41(3), 125-145. http://www.sbgc.org.br/uploads/6/5/7/6/65766379/zack1999.pdf

Zakon o sprečavanju zlostavljanja na radu (2010). Službeni glasnik Republike Srbije, br. 36/2010.

Zucker, L. G., Darby, M. R., i Armstrong, J. S. (2002). Commercializing knowledge: University science, knowledge capture, and firm performance in biotechnology. Management Science 48(1),138–153. https://EconPapers.repec.org/RePEc:inm:ormnsc: v:48:y:2002:i:1:p:138-153.

Objavljeno
2021/07/07
Rubrika
Naučni članci