https://aseestant.ceon.rs/index.php/sinteze/issue/feedSinteze - časopis za pedagoške nauke , književnost i kulturu2023-12-29T11:38:42+01:00Katarina Tomićsinteze@vaspks.edu.rsSCIndeks Assistantpedagogija; psihologija; obrazovanje; filozofija; književnost; umetnosthttps://aseestant.ceon.rs/index.php/sinteze/article/view/46094Polne i starosne razlike u ispoljavanju vršnjačkog nasilja2023-12-29T11:38:41+01:00Gordana D. Blagojevićgordana.hemija.blagojevic@gmail.comBogdan S. Marjanovićbogdanma1992@hotmail.com<p>Kompleksna problematika vršnjačkog nasilja je predmet mnogih istraživanja do sada. Intezivno se proučavaju prevalencija, oblici, načini manifestovanja, uzroci i posledice vršnjačkog nasilja. Predmet ovog rada su polne i starosne razlike u ispoljavanju vršnjačkog nasilja. Istraživanje je realizovano na uzorku od 204 učenika oba pola, petog i osmog razreda iz dve osnovne škole. Rezultati istraživanja pokazuju da je potvrđena razlika u sklonosti ka nasilnom ponašanju između dečaka i devojčica (t=5.83, p<0.01). Postoji statistički značajna razlika u sklonosti ka nasilnom ponašanju između učenika različite starosti, tj. učenika petog i osmog razreda. Ona nam pokazuje da je kod učenika osmog razreda značajno više izražena sklonost ka nasilnom ponašanju u odnosu na učenike petog razreda. Značaj ovog istraživanja se ogleda u tome da rezultati mogu poslužiti kako za unapređenje znanja o nasilnom ponašanju učenika u školskoj sredini, tako i za praktično delovanje i usklađivanje modela prevencije u ovoj oblasti.</p>2023-12-26T23:41:10+01:00Sva prava zadržana (c) 2023 Gordana D. Blagojević, Bogdan S. Marjanovićhttps://aseestant.ceon.rs/index.php/sinteze/article/view/46964Pojedinac i sreća u hiperpotrošačkom društvu2023-12-29T11:38:42+01:00Goran D. Pljakićgoran.p@vaspks.edu.rsSlavica M. Pavličevićpavlicevic@vaspks.edu.rs<p style="line-height: 100%; orphans: 2; widows: 2; margin-bottom: 0cm;" align="justify">Pojedinac u postmodernom društvu sve više zauzima aktivan i produktivan odnos prema proizvodima masovne kulture i postepeno izgrađuje kritički odnos prema sadržajima masovnih medija, kojima se često neopravdano pripisuje apsolutna moć manipulativnog dejstva. Međutim, masovna kultura svojom težnjom ka individualizaciji i „prosečnom“ u značajnoj meri ograničava mogućnosti pojedinca da u kontekstu hiperpotrošačkog društva doživi obećanu sreću. Tragičnost sreće hiperpotrošača leži u njegovoj individualnosti, jer u procesu traganja za srećom pojedinac postaje sve usamljeniji i otuđeniji. Potpuna sreća nužno je povezana sa drugim ljudima, zbog čega je i prolazna, tako da je pojedinac ne može samostalno posedovati.</p>2023-12-27T00:00:07+01:00Sva prava zadržana (c) 2023 Goran D. Pljakić, Slavica M. Pavličevićhttps://aseestant.ceon.rs/index.php/sinteze/article/view/40589Vaspitanje adolescenata u vreme rijaliti programa i tabloidnog novinarstva – zakonska regulativa2023-12-29T11:38:42+01:00Ana V. Slavkovićpsihologija.ana@gmail.comVukan R. Slavković vukanslavkovic@yahoo.com<p class="saetak"><span lang="SR-LATN-RS" style="mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Cilj ovog rada je analiza medijske slike i pokušaj dolaženja do odgovora na pitanja iz kojih razloga se počinioci krivičnih dela u medijima prikazuju na način koji ne odgovara realnosti, ali i koje kategorije mladih su najpodložnije uticaju ovakvih negativnih uzora, kao i na koji način porodica i zakonska regulativa mogu da ih zaštite. Autori zaključuju da iza medijskog predstavljanja sveta kriminala kao idiličnog, stoje centri moći, koji u dogovoru sa vlasnicima medijskih kuća plasiraju ovakve sadržaje kroz najgledanije programe, sa ciljem da se formiraju nesigurne ličnosti, sklone bolestima zavisnosti, koje tokom razvoja prate neadekvatne uzore i ne ostvaruju razvojne zadatke adolescencije. Promovisanje štetnih medijskih sadržaja ima negativan učinak na razvoj adolescenata i razvojne fenomene koji se na adolescentnom uzrastu dešavaju. Najveći rizik da usvoje antisocijalne vrednosti prezentovane u medijima snose mladi iz porodica u kojima vlada loša emocionalna klima, pa nemaju doživljaj pripadnosti i kroz slepo predavanje vršnjačkoj grupi, usvajanje pogrešnih vrednosti i uzora iz sveta medija, traže zamenu za porodicu. Blizak odnos sa roditeljima omogućava mladoj osobi da sa njima razgovara o uzorima iz sveta medija, pozitivnim i negativnim junacima, vrednostima, dilemama, događajima iz sveta vršnjačkih odnosa, planovima za budućnost, kao i da roditelj detetu prenese životna iskustva i pomogne u formiranju medijske pismenosti. Neophodna je zakonska regulativa koja će zaštititi osetljive društvene grupe od medijske eksploatacije, ili izloženosti medijskom nasilju.</span></p>2023-12-27T00:10:02+01:00Sva prava zadržana (c) 2023 Ana V. Slavković, Vukan R. Slavković https://aseestant.ceon.rs/index.php/sinteze/article/view/47829Postulat "dominantnog identiteta"2023-12-29T11:38:42+01:00Dragan Jakovljevićdraganjakovljevicnk@gmail.com<p><span style="font-variant: normal;"><span style="color: #000000;"><span style="font-family: Times New Roman, serif;"><span style="font-size: xx-small;"><span style="letter-spacing: normal;"><span style="font-style: normal;"><span style="font-weight: normal;">Poslednjih godina je retko koji drugi intelektualac sa takvim naglaskom u javnosti iznosio teze o identitetu Crne Gore, kao predsednik CANU, prof. Dragan Vukčević. To je doduše radio u jednoj naučno nesistematizovanoj formi, naime u okvirima niza intervjua i prigodnih govora. Njegova polazna teza glasi, da pri svim razmatranjima datog profila treba startovati od „trijade“ Država-Ustav-Građanin, unutar koje bi se svi za data dva temeljna pitanja važni sadržaji mogli i trebali sagledavati.</span></span></span></span></span></span></span></p>2023-12-27T00:18:33+01:00Sva prava zadržana (c) 2023 Dragan Jakovljević