https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/issue/feedSociološki pregled2024-07-11T09:45:50+02:00Snežana Stojšinstojsinsp@gmail.comSCIndeks Assistanthttps://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/50426Religija i otvoreno društvo 21. veka2024-07-11T09:45:47+02:00Nena A. Vasojevićnenavasojevic@hotmail.com2024-07-08T11:45:28+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/48359Aspekti institucionalne religioznosti, odnosno (ne)kredibilnosti evropskog društvenog istraživanja u Crnoj Gori2024-07-11T09:45:47+02:00Vladimir Bakračbvladimir@t-com.me<p>Koristeći podatke Evropskog društvenog istraživanja (engl. ESS) iz 2018/2019. i 2020/2021. godine, autor proučava savremenu versku strukturu u Crnoj Gori koristeći varijable obuhvaćene ovim istraživanjem: versku identifikaciju, samoprocenu religioznosti, prisustvovanje verskoj službi i molitvu. Poređenje obuhvata sve tri konfesije u Crnoj Gori: pravoslavnu, rimokatoličku i pripadnike islamske verske zajednice. Glavni cilj rada jeste da utvrdi da li je došlo do promena u religioznosti i da li postoji izražena distanca između tri konfesije u ovoj državi. Osim toga, cilj je da se stekne uvid u trenutnu situaciju u vezi sa religioznošću u Crnoj Gori. Radna pretpostavka je da se verska struktura u Crnoj Gori trenutno stabilizuje, dok postoji raskorak između verskih i konfesionalnih izjava i verske prakse. Stoga analiziramo dimenzije religioznosti u pogledu osnovnih sociodemografskih karakteristika i političkih opredeljenja. Rezultati pokazuju da ne postoji značajan raskorak u rodnoj strukturi. Takođe je zabeležena povezanost dimenzija religioznosti i „desničarske“ političke orijentacije.</p>2024-07-08T11:50:35+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/49026Održivost etnoreligijskog identiteta kao dominantne forme kolektivnih identifikacija na Kosovu i Metohiji2024-07-11T09:45:48+02:00Snežana S. Popićsnezanapopic@gmail.com<p>Kolektivni identitet predstavlja konstrukciju najvišeg nivoa apstrakcije, dok različite forme konkretnije određenih simboličkih granica obrazuju hijerarhizovane okvire i strukturu kolektivnih identifikacija. Etničke identifikacije na kosovskom području prepoznaju se kao one koje su neraskidive sa verskom pripadnošću, čemu odgovara i sve veća zastupljenost termina „etnoreligijski identitet“ (G. Duijzings). Etnija i nacija izvedene su primordijalno, označavajući „natporodicu“ (A. Smith) ili pak „metaforičko srodstvo“ (T. H. Eriksen). Ovakvi koncepti objedinjuju predstave o zajedničkoj krvi i zajedničkom poreklu koje bi trebalo (od)braniti poput svetinja uz podvig bezuslovnog žrtvovanja sopstvenog života. Teritorija Kosova i Metohije može se izdvojiti kao primer večne (borbe) zemlje predaka za obe ratom zahvaćene zajednice. Zemlja predaka predstavlja osnovu zamišljene moderne nacije, ali ona postaje naročito jaka tek kada većinska zajednica ustanovi i sopstvenu nacionalnu religiju. Osnova kosovskih etničkih identiteta oblikovana je kulturalističkim koncepcijama, posebno religijskom osnovom. Dinamika odnosa između zajednica na ovom prostoru etnički je definisana, ali predstavlja paradigmu inverzije primarnih granica kolektivnog identiteta iz konfesionalnih u etničke. Posmatrajući apstraktnije, ovo područje bilo je konstantan primer genealoško-etničke osnove izgradnje kolektivnog identiteta (Popić, 2021). Otvoreno je pitanje šta je danas ostalo iza etnoreligijskih granica kao tradicionalno dominantnih okvira kolektivnih identifikacija ovog prostora. Da li je etnoreligijski identitet prevaziđen ili i dalje ostaje dominantna forma kolektivnih identifikacija na savremenom Kosovu i Metohiji? Naime, koliko je mladima na savremenom Kosovu i Metohiji važna verska pripadnost i koliko poverenja izražavaju prema matičnoj verskoj zajednici? Da li ovde religija doprinosi izgradnji osećaja međuetničkog zajedništva?<br />Cilj rada je kritičko razmatranje problema održivosti koncepta etnoreligijskog identiteta u definisanju strukture kolektivnih identifikacija na Kosovu i Metohiji. Analiza je data sa stanovišta ključnih teorijskih pozicija o etnoreligijskom oblikovanju kolektivnih identifikacija na Kosovu i Metohiji, potom u kontekstu savremenih društvenih promena koje oblikuju višestruke društvene stvarnosti ove teritorije, i najzad na empirijskoj ravni o relevantnim savremenim identifikacionim etnoreligijskim transformacijama utvrđenim među kosovskim studentima srpske i albanske izvorne etničke pripadnosti. Podaci su dobijeni na osnovu anketnog istraživanja sprovedenog početkom decenije. Tumačenje ovih transformacija ukazuje na pitanje neophodnosti rekonceptualizacije osnova na kojima se gradi kolektivni identitet na ovom prostoru. Sociološki je važno pratiti da li su i koliko politički relevantni identiteti definisani etnoreligijskim oznakama (izvornim i novim), sličnostima i razlikama.</p>2024-07-08T11:54:11+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/49035Savremena razmatranja odnosa između nauke i religije2024-07-11T09:45:48+02:00Drago Đurićdrago.djuric@f.bg.ac.rsPetar Nurkićpetar.nurkic@f.bg.ac.rs<p>Savremene debate o odnosu nauke i religije privlače široku publiku usled popularnosti samog predmeta. Međutim, ovakvoj publici često nedostaje dublje znanje o oba pomenuta polja, što za posledicu ima čvrsto podržavanje jedne od strana, kao i ostajanje pri svojim sržnim verovanjima čak i nakon debate. U ovom radu se ispituje nekoliko mogućih odnosa između nauke i religije: sukob, nezavisnost, dijalog i integracija. Osporićemo stav da su nauka i religija nezavisne i da deluju na različitim osnovama, i pokazaćemo da slični problemi postoje i u slučajevima dijaloga i integracije. Verovanja formirana u ranom uzrastu teško je korigovati, a dijalog retko menja duboko ukorenjena uverenja, čak često izazivajući i sukobe. Rad zagovara ideju da je rana edukacija o prirodi nauke i religije ključna strategija za ublažavanje ili sprečavanje njihovog sukoba.</p>2024-07-08T12:02:04+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/49169Molitva, građanski aktivizam i kultura: komparativna studija Srbije i Malte2024-07-11T09:45:48+02:00Matthew Pulismpuli01@um.edu.mtLjiljana Ćumuraljcumura@gmail.comLuke Buhagiarluke.buhagiar@um.edu.mt<p>Savremena otvorena društva karakteriše pluralizam koji ukazuje na razlike u vrednostima i praksi. Religioznost i građanski aktivizam (društvena uključenost) isprepleteni su na različite načine, a procesi se menjaju širom Balkana i južne Evrope. Shodno tome, u ovom radu predstavljamo rezultate istraživanja koje je imalo za cilj da ispita odnose između (a) sociodemografskih varijabli, (b) vrste molitve koju ljudi praktikuju i (v) građanskog aktivizma u Srbiji (Balkan) i na Malti (južna Evropa). Upitnici istog sadržaja distribuirani su na Malti (na engleskom) i u Srbiji (na srpskom). Naša analiza otkriva i sličnosti i razlike koje se odnose na sledeća dva glavna obrasca: (1) sve vrste molitvi su u značajnoj korelaciji sa građanskim aktivizmom u obe zemlje i (2) učestalost različitih vrsta molitvi i korelacije između specifičnih vrsta molitvi i građanskog aktivizma, različito su rangirane u obe zemlje. Diskusija u ovom radu fokusira se na implikacije pomenutih obrazaca za savremena otvorena društva i interkulturalni dijalog.</p>2024-07-08T00:00:00+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/48911Primena veštačke inteligencije u kontekstu obrazovnog sistema u Srbiji, s posebnim fokusom na religijsko obrazovanje2024-07-11T09:45:48+02:00Bojan Tomićbojantomic@imsi.rsNebojša Radovanovićnebojsa.radovanovic@gmail.com<p>Prisutnost i sve veći uticaj veštačke inteligencije (VI) u savremenom društvu i njen već potvrđeni potencijal da transformiše obrazovnu praksu, iziskuju temeljno i sistematično proučavanje implikacija njenog korišćenja u celokupnom obrazovnom sistemu, kao i u kontekstu pojedinih školskih predmeta i programa. Ovaj rad obuhvata teorijski i empirijski okvir za analizu pozitivnih i negativnih aspekata integracije VI u obrazovanje, sa posebnim fokusom na versku nastavu. U teorijskom segmentu analiziraju se mogućnosti i izazovi VI u kontekstu savremene nastave, dok je empirijski deo istraživanja usredsređen na analizu aspekata primene VI u organizovanju nastavnog procesa za izborni program Verska nastava. Putem identifikovanja prednosti i izazova u primeni ove tehnologije, detaljno se razmatraju mogućnosti VI kao pomoćnog sredstva za pripremu časa verske nastave u osnovnoj školi. U tom cilju upoređeni su odgovori generisani aplikacijom ChatGPT sa iskustvom predmetnog nastavnika u pogledu pripreme za čas, pri čemu je pored preklapanja sadržaja utvrđeno i odstupanje u kvalitetu pojedinih generisanih odgovora. Kroz kritički osvrt na trenutno stanje u korišćenju VI u obrazovanju, rad pruža opštu procenu aktuelnog stanja, prepoznajući važnost daljeg razvoja i prilagođavanja pedagoških praksi mogućnostima VI.</p>2024-07-08T12:17:37+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/50455Uticaj društvene pokretljivosti na rekonstrukciju identiteta međunarodnih studenata – slučaj Srbija2024-07-11T09:45:49+02:00Milica Vesković Anđelkovićmilica.ves@gmail.com<p>Cilj rada jeste da se na osnovu empirijske građe, prikupljene u okviru anketnog istraživanja, ispita uticaj vertikalne pokretljivosti međunarodnih studenata na doživljaj promene ličnog identiteta tokom ili nakon boravka u inostranstvu. U uvodnom i teorijskom delu rada razmatra se pojam društvene pokretljivosti uz prikaz mogućnosti uzlazne pokretljivosti u Srbiji nakon pada socijalizma. Klasni položaj se operacionalizuje preko stepena obrazovanja, pa se pokretljivost razmatra upoređivanjem obrazovanja roditelja i ispitanika. U pogledu identiteta, polazi se od teorijske pretpostavke njegovog stalnog oblikovanja pod uticajem različitih konteksta i praksi. Analiza uticaja društvene pokretljivosti i ostalih sociodemografskih faktora urađena je uz pomoć binarne regresione analize koja je pokazala značaj obrazovanja majke i dužine boravka ispitanika u inostranstvu na njihov doživljaj promene identiteta.</p>2024-07-08T12:25:08+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/50787The Evolucionizam u delu Uroša Milankovića2024-07-11T09:45:49+02:00Aleksandar Ilinčićaleksandar.ilincic88@gmail.com<p>Uz pretpostavku da se delo mislioca Uroša Milankovića (1800–1849) opravdano može označiti kao pionirsko, u smislu pojave evolucionističke ideje unutar srpskog filozofskog i sociološkog nasleđa, u radu se analiziraju ukupni odjeci evolucionizma kao teorije. Osim predočavanja njegovih obeležja i sagledavanja Milankovićeve pojave u tom kontekstu, u članku se takođe ukazuje na međuzavisnost formiranja evolucionističkih struja i njihovih odraza na društvena kretanja. Time se u istraživanju nije preispitalo isključivo Milankovićevo pojedinačno delo i potvrdio doživljaj njega kao vesnika evolucionizma u srpskoj kulturi nego se interdisciplinarnim pristupom, koji je uključivao analizu Milankovićevih spisa i komparaciju s drugim teoretičarima, dala kompleksnija ocena razvoja evolucionizma u ovoj epohi.</p>2024-07-08T12:30:59+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/49145Uzroci i pojavni oblici ubistava pri izvršenju nasilja u porodici u Republici Srbiji2024-07-11T09:45:49+02:00Dragana Kolarićdraganakolaric.kpa@gmail.comSaša Markovićsasamarkovic975@gmail.com<p>U radu su predstavljeni rezultati istraživanja u vezi s nastupanjem smrtne posledice usled izvršenja nasilja u porodici u Srbiji od 2018. do 2022. godine. Cilj je efikasnije i efektivnije reagovanje nadležnih državnih organa u suprotstavljanju nasilju u porodici. U pogledu prirode i opsega istraživanja naglašavamo da je ono obuhvatilo: karakter predmeta koji su korišćeni prilikom ubistva, mesto izvršenja, porodični odnos učinioca i žrtve, mere koje su preduzimali predstavnici državnih organa, analizu uzroka lišenja života člana porodice, broj izvršenih samoubistava nakon učinjenog ubistva i pojavne oblike izvršenih ubistava. Korišćeni su: statistička metoda na nivou deskriptivne statistike, metod studije slučaja, metod analize sadržaja i formalno-logički metod. Utvrđeno je da primena pre-crime koncepta daje određene pozitivne rezultate koji se ogledaju u smanjenju broja lica lišenih života pri izvršenju nasilja u porodici. Međutim, primećujemo negativnu tendenciju povećanja broja ubistava kada je reč o učiniocima/povratnicima koji su u ranijem periodu prijavljivani za nasilje u porodici zbog čega se može dovesti u pitanje efektivnost postupanja nadležnih državnih organa.</p>2024-07-08T12:34:02+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/48654Veronauka u srpskim školama od 1990. do danas (razlozi uvođenja, aktuelno stanje i perspektive)2024-07-11T09:45:49+02:00Dragan Todorovićdragan.todorovic@filfak.ni.ac.rsDragoljub Đorđevićbrkab@junis.ni.ac.rsZorica Kuburićzoricakuburic@gmail.com<p>U sistem institucionalnog obrazovanja u Srbiji verska nastava uvedena je u jesen 2001. godine. Odluka o novom predmetu doneta je na političkom nivou, posebnom odlukom srpske vlade i njenog tadašnjeg premijera dr Zorana Đinđića, bez saglasnosti nadležnog ministarstva. Nakon dvodecenijskog sprovođenja predmeta verska nastava u obrazovnom sistemu Srbije, nameće se pitanje ocene učinka i uticaja religijskog obrazovanja u srpskim državnim osnovnim i srednjim školama. U kojoj meri se podudaraju, a u kojoj su suprotstavljeni sekularni školski program, zasnovan na pozitivnim naučnim saznanjima i dogmatski konfesionalni pristup pitanjima socijalizacije i vaspitanja celovitih ličnosti? Nakon kratkog istorijskog preseka zastupljenosti verske nastave u Srbiji, autori se u svom radu kritički osvrću na: 1. udžbenike za veronauku i status veroučitelja, 2. domete i efekte dvodecenijskog sprovođenja nastave veronauke u srpskim školama, 3. funkcije verske nastave u državnim školama i 4. aktuelne rasprave stručnjaka različitog profila o mestu i dobrobitima striktno konfesionalnog modela verske nastave u školskom sistemu. Na kraju rada nude svoj predlog načina unapređenja religijskog obrazovanja u Srbiji.</p>2024-07-08T12:13:38+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/48969Permanentna svetska kriza, biopolitika, i etičko-politički zaokret 21. veka2024-07-11T09:45:49+02:00Bogdana Koljević Grifitwstefgasbormzvbder@mhzayt.online<p>Pitanje permanentne svetske krize u ovom članku najpre se reflektuje iz perspektive političke teorije, geopolitike i savremene političke filozofije. Apostrofira se kako je ovaj interdisciplinarni pristup neophodan za razumevanje egzistencijalne krize čovečanstva kao izraza neoliberalizma i postmoderne tj., u finalnoj instanci, kao izraza teorije i prakse biopolitike. U relevantnom smislu, artikuliše se kako je reč o stanju postistine koje funkcioniše kroz logiku ekvivalencije, te kako je jedan od paradigmatičnih biopolitičkih fenomena 21. veka upravo veštačka inteligencija. U drugom delu rada iscrtavaju se filozofske i praktične osnove za prevazilaženje biopolitičkog transhumanizma kroz savremeni etičkopolitički zaokret. Novi oblici subjektivacije pojavljuju se kao manifestacija pojmovne relacije između istine, slobode i jednakosti kao prave demokratije – a multipolarni svet se, u najbitnijem određenju, ispostavlja upravo kao svet dekolonizacije.</p>2024-07-08T12:24:21+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/49221Vojna obaveza kao deo srpskog etosa2024-07-11T09:45:50+02:00Dragan Stanardragan.stanar@va.mod.gov.rsSrđan Starčevićsrdjan.starcevic@vs.rs<p>Cilj rada bio je da se opiše i objasni zašto je postojanje obaveznog služenja vojnog roka optimalan model vojske u Republici Srbiji, i to iz nedovoljno istražene perspektive prirode i pozicije vojske u srpskom nacionalnom etosu. Autori analiziraju dosad ponuđene težišne argumente za obavezno služenje vojnog roka, a potom, sagledavanjem karakteristika srpskog kolektivnog etosa, preciziraju ulogu i prirodu vojske koja se konstituisala akumuliranim istorijskim iskustvom srpskog naroda. Poredeći različite savremene modele oružanih snaga, njihove prednosti, mane, implikacije i društvenu prirodu, autori zaključuju da je postojanje vojne obaveze svojstveno srpskom nacionalnom etosu, da je kompatibilno s pretpostavkama srpskog nacionalnog identiteta i da predstavlja optimalan oblik vojske u Republici Srbiji.</p>2024-07-08T12:27:57+02:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/socpreg/article/view/50124Romanipe na svakom putu2024-07-11T09:45:50+02:00Danijela Popović Nikolićdanijela.popovic.nikolic@filfak.ni.ac.rs<p>Raznovrsni fenomeni iz oblasti kulture romskog naroda podstiču romologe na naučna istraživanja, naročito ona koja bi doprinosila novim saznanjima na polju interkulturnih relacija i recentnog statusa duhovnih manifestacija. U ovom osvrtu sagledavani su rezultati istraživanja koji su predstavljeni na naučnom skupu u organizaciji SANU, a publikovani u zborniku radova pod naslovom Doprinos Roma kulturi naroda u Srbiji. Naročitu pažnju istraživači su posvetili savremenim pojavama u raznim oblastima duhovne kulture: književnosti, muzici, jeziku, oblicima kulturnog organizovanja itd.</p>2024-07-08T12:36:01+02:00Sva prava zadržana (c)