https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/issue/feedTurističko poslovanje2024-01-15T08:11:50+01:00Ana Đorićana.djoric@visokaturisticka.edu.rsSCIndeks Assistanthttps://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47733 UTICAJ MOTIVA I DRUŠTVA PUTOVANJA NA ZADOVOLJSTVO DESTINACIJOM I SMEŠTAJEM NA DESTINACIJI2024-01-15T08:11:48+01:00Djordje Makuljevićdjordje@fontanabanja.comNIkola Z Radivojevićradivojevic034@gmail.com<p><em><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12pt; font-family: 'Times New Roman', serif;">U radu se ispituje da li razlike u motivima putovanja kao i da li razlike u društvu na putovanju, kao tesno povezane kategorija sa motivom putovanja, imaju uticaj na razlike o percepciji zadovoljstva destinacijom i smeštajem na destinaciji. Istraživanje je sproveden na primeru Vrnjačke Banje, kao turističke destinacije koja doživljava evoluciju i transformaciju od banjske destinacije masovnog turizma kao wellness i spa luksuznoj destinaciji, koja se fokusira na bleisure turiste. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 143 ispitanika koja su tomom 2023. godine posetila destinaciju. Rezultati istraživanja pokazuju da razlike motivima putovanja utiču na zadovoljstvo destinacijom, kao i na zadovoljstvo smeštajem na destinaciji. Sa druge strane, istraživanje nije pronašlo jasne dokaze da razlike u društvu na putovanju utiči na zadovoljstvo destinacijom, kao i na zadovoljstvo smeštajem na destinaciji.</span></em></p>2023-12-21T13:23:24+01:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47142PERSPEKTIVE RAZVOJA MRAČNOG TURIZMA NA MESTIMA GENOCIDA U BEOGRADU2024-01-15T08:11:48+01:00Predrag Todorovpredrag.travel@gmail.comNenad Mijuknenadmns93@gmail.com<p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 106%; font-family: 'Times New Roman',serif; color: #222222; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Apstrakt: </span></em></strong><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 106%; font-family: 'Times New Roman',serif; color: #222222; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-weight: bold;">Mračni turizam, ili posete mestima koja su obeležena smrću, nasiljem i patnjom, predstavlja sve značajniju komponentu savremenog turističkog iskustva. Mesta genocida, koja su svedoci istorijskih zlodela i tragedija, nude veliki turistički potencijal u Beogradu. Ovaj rad analizira perspektive razvoja mračnog turizma na takvim mestima u Beogradu.</span></em> <em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 106%; font-family: 'Times New Roman',serif; color: #222222; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-weight: bold;">Kroz analizu kulturnih, socioloških i ekonomskih aspekata, rad ispituje mogućnosti integrisanja mračnog turizma u postojeću turističku ponudu, s posebnim fokusom na očuvanje autentičnosti ovih lokacija i edukaciju posetilaca i lokalnog stanovništva o istorijskim događajima i moralnim implikacijama posete. Rad takođe razmatra izazove i prilike za podizanje svesti o važnosti sećanja na žrtve i promociju održivog turizma na mestima genocida u Beogradu. Kroz ovu analizu, rad identifikuje značajan turistički potencijal mračnog turizma u Beogradu i poziva na planski razvoj i očuvanje ovih lokacija kako bi se omogućila poseta, edukacija i odavanje počasti žrtvama, čime bi se doprinelo lokalnom i globalnom razumevanju istorijskih događaja.</span></em></p>2023-12-21T13:23:54+01:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47099DRUŠTVENE MREŽE I DESTINACIJE KULTURNOG TURIZMA U SRBIJI2024-01-15T08:11:48+01:00Tamara Surlatamara.bozovic@dgt.uns.ac.rsJovana Miljkovićmiljkovic.jovana.95@gmail.com<p class="MsoNormal"><em><span lang="EN-US" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Putovanja i turizam su industrije koje najviše obećavaju u svetu i informacije su ključne za njihov uspeh. Društvene mreže predstavljaju značajan izvor informacija koji mogu snažno uticati na turističke planove i izbor turističkih destinacija. Upotreba društvenih mreža u turizmu ubrzano raste, postajući važan marketinški alat za turističke preduzetnike. Srbija ima veliki potencijal u vidu destinacija kulturnog turizma, ali do sada nije istraživano kako društvene mreže mogu uticati na proces odabira ovih destinacija. Stoga je cilj istraživanja bio da se ispitaju navike korišćenja društvenih mreža kod turista koji posećuju destinacije kulturnog turizma u Srbiji, kao i da se sazna koje su destinacije najposećenije. Da bi se to postiglo, sprovedeno je istraživanje među 400 ispitanika koji žive u Srbiji i koriste društvene mreže. Rezultati su pokazali da ispitanici najčešće posećuju gradove i stare gradske jezgre, da više puta dnevno koriste društvene mreže i da fotografije imaju najveći uticaj na odabir destinacije kulturnog turizma koju će posetiti.</span></em></p>2023-12-21T13:24:20+01:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47078EVALUACIJA NIVOA ZNANJA UGOSTITELJSKOG OSOBLJA O GLUTENU U RESTORANIMA NOVOG SADA – OSOBLJE KAO KLJUČAN FAKTOR2024-01-15T08:11:49+01:00Stefan Šmugovićstefan.smugovic.car@gmail.comVelibor Ivanovićveliborivan98@gmail.comBojana Kalenjuk Pivarskibojanakalenjuk@yahoo.comDušan Grujićdusangrujic97@gmail.comGoran Radivojevićradivojevic.g@gmail.com<p>Uključivanje gluten-free opcija u restoranske menije i pridržavanje najviših standarda u pogledu obuke i bezbednosti hrane postaju sve važniji faktori za uspeh u savremenom restoraterstvu. Restorani sve više prepoznaju važnost pružanja opcija bez glutena kako bi zadovoljili potrebe gostiju sa posebnim dijetetskim zahtevima. Ključan faktor u pripremi jela bez glutena je upravo osoblje koje radi u kontaktu sa namirnicama i koje ima veoma veliku u odgovornost za obezbeđivanje sigurne ishrane za goste sa intolerancijom na gluten. Upravo zbog toga predmet ovog rada predstavlja upoznatost osoblja koje radi u ugostiteljskim kuhinjama sa osnovnim pojmovima i pravilima vezanim za rukovanje i pripremanje hrane bez glutena, kao i uslovi i pravila unutar samog ugostiteljskog objekta vezanog za rukovanje hranom bez glutena. Osnovni cilj je ispitati u kojoj su meri zaposleni u ugositeljskim objektima upoznati sa pravilima rukovanja i pripremanja hrane bez glutena i da li se ta pravila primenjuju u objektu u kome su zaposleni.</p>2023-12-21T13:24:49+01:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47040POST-COVID-19 PERIOD OF PREJUDICES ‒ THE INVISIBLE BURDEN OF TOURISM2024-01-15T08:11:49+01:00Tamara Gajićtamara.gajic.1977@gmail.comDragan Vukolićvukolicd@yahoo.comAnđelka Popovićvukolicd@yahoo.com<p class="a" style="text-indent: 0cm; line-height: normal; margin: 6.0pt 0cm 6.0pt 0cm;"><strong><em><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">Abstract.</span></em></strong><em><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;"> After two and a half years of the strong impact of the pandemic on society and the economy, it seems that there are still negative consequences. The goal of the research was to determine which type of fear has the greatest impact on tourists' awareness of the intention to travel to countries that have had the strongest negative impact from the pandemic, and which, thanks to prejudice, have been marked as "risky". The authors conducted a survey on a total sample of 560 Respondents in Serbia, and analyzed the obtained data with SPSS 26.00 software. The obtained results indicate that all types of fear influence the creation of prejudices about risky destinations, and that prejudices influence the intention to travel to risky destinations. It was established that men are more afraid of financial risk and natural risk, while women are more afraid of the risk of COVID-19 and travel to risky destinations.</span></em></p> <p class="a" style="text-indent: 0cm; line-height: normal; margin: 6.0pt 0cm 6.0pt 0cm;"> </p> <p class="a" style="text-indent: 0cm; line-height: normal; margin: 6.0pt 0cm 6.0pt 0cm;"> </p>2023-12-21T00:00:00+01:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/46910TURISTIČKE ATRAKCIJE SA DIVLJIM ŽIVOTINJAMA – SKRIVENA CENA TURISTIČKE ZABAVE2024-01-15T08:11:49+01:00Maja S Ćosićmajac@visokaturisticka.edu.rs<p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; font-family: 'Times New Roman','serif';">Razvojem turizma u nekoj turističkoj destinaciji bi trebalo da se, pored ostvarivanja ekonomskih efekta, osigura etičko<span style="mso-spacerun: yes;"> </span>i humano postupanje prema životinjama. Divlje životinje su „pripitomljene“ za različite aktivnosti kao što su: slikanje sa tigrovima, jahanje slonova i kamila, plivanje sa delfinima, cirkuske tačke sa medvedima. Iza aktivnosti koje su privlačne turistima, postoji i druga strana koja se ne vidi, koja je “iza kulisa”. Divlje životinje se izmeštaju iz svojih prirodnih staništa i različitim merama torture krote, eksploatišu, utiče se negativno na njihovo zdravstveno stanje, neretko pate, a posledice mogu biti i fatalne. Kako bi se takvom tretmanu stalo na put reagovale su vlade mnogih zemalja i dale preporuke bilo kroz zakonske uredbe bilo kroz izveštaje relevantnih institucija za zaštitu prava životinja, ali i privredni subjekti – turističke agencije, parkovi prirode, hoteli i drugi koji svojim gostima daju jasne preporuke i time ih edukuju u smeru humanog ponašanja prema divljim životinjama.</span></em></p>2023-12-21T13:26:12+01:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/46909DOPRINOS SEKTORA TURIZMA NEUTRALISANJU EKSTERNE NERAVNOTEŽE U ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA2024-01-15T08:11:49+01:00Božidar Čakajacmmivanovic783@gmail.com<p style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-size: 11.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-theme-font: minor-latin; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">Izuzev doprinosa ekonomskom rastu i razvoju nacionalne ekonomije, sektor turizma može predstavljati važan faktor reduciranja platnobilansne neravnoteže. Zahvaljujući višem izvozu u poređenju sa uvozom turističkih usluga stvaraju se uslovi za ostvarenje suficita u razmeni turističkih usluga koji mogu biti značajan izvor finansiranja deficita tekućeg računa. Za zemlje Zapadnog Balkana ovo može biti posebno važno budući da se one odlikuju platnobilansnom neravnotežom, ali i ujedno poseduju značajne turističke potencijale koji se dodatno mogu valorizovati u cilju smanjenja deficita tekućeg računa i ublažavanja problema eksterne neravnoteže. Imajući navedeno u vidu, u radu se nastoji kvantifikovati doprinos sektora turizma u finansiranju deficita tekućeg računa zemalja Zapadnog Balkana u periodu 2007-2022. godina. Rezultati istraživanja sugerišu da značaj sektora turizma, kao faktora finansiranja platnobilansne neravnoteže, značajno varira među analiziranim ekonomijama, pri čemu je u svim posmatranim zemljama evidentiran pozitivan doprinos sektora turizma u neutralisanju deficita tekućeg računa. Izuzev navedenog, istraživanjem se nastoji ukazati da postoji značajan potencijal ne samo za razvoj turističkog potencijala u zemljama Zapadnog Balkana, već i za njegov izraženiji doprinos u reduciranju platnobilansne neravnoteže kao jednog od ključnih razvojnih ograničenja posmatranih privreda.</span></p>2023-12-21T13:26:37+01:00Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/45594RAVNOTEŽA IZMEĐU ŽIVOTA I POSLA: ISTORIJAT I IMPLIKACIJE ZA HOTELSKU INDUSTRIJU2024-01-15T08:11:49+01:00Snežana Kneževićlesta59@yahoo.comTamara Gajićtamara.gajic.1977@gmail.comDejan Sekulićdejan.sekulic@kg.ac.rsFilip Djokovićfilipdjeko@gmail.comDragan Vukolićvukolicd@yahoo.comMiloš Zrnićmilos.zrnic@vhs.edurs<p><em><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-theme-font: minor-latin; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">:</span></em> <em><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-theme-font: minor-latin; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">Ravnoteža između života i posla postala je popularno istraživano područje u poslednjih dvadeset godina. Pre 1970-ih, posao i porodica su se proučavali kao međusobno isključeni domeni. Termin "ravnoteža između života i posla" uveden je u stručnu literaturu krajem 1970-ih kako bi opisao balansiranje zaposlenih žena koje su majke između brige o deci i poslovnih obaveza. Tokom 1990-ih godina, prepoznavanje značaja ravnoteže između života i posla nametnulo se kao vitalno pitanje za sve zaposlene oba pola, bez obzira na bračni i roditeljski status. Koncept ravnoteže između života i posla evoluirao je od konflikta uloga između porodice i posla, upravljanja višestrukim ulogama do obogaćivanja i integracije posla i porodice. Aktuelan su istraživanja ravnoteže između posla i života sa ciljem da se utvrdi da li su očekivanja zaposlenih u vezi sa poslom i višestrukim životnim ulogama kompatibilna ili ne. Značaj istraživanja ravnoteže između posla i života ogleda se na individualnim, organizacionim, institucionalnim i nacionalnim nivoima ishoda. Istraživanje ravnoteže između života i posla posebno je značajno u sektoru hotelijerstva zbog specifičnosti posla <a name="_Hlk139933502"></a>(radno intenzivna delatnost, dugo radno vreme, problemi upravljanja ljudskim resursima, organizacija posla, korišćenja godišnjih odmora, veliki udeo zaposlenih žena, zdravstveni problemi zaposlenih u hotelijerstvu), pa se smatra najvažnijim problemom hotelske industrije. </span></em></p>2023-12-21T13:27:06+01:00Sva prava zadržana (c)