Turističko poslovanje https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos sr-RS@latin ana.djoric@visokaturisticka.edu.rs (Ana Đorić) ana.djoric@visokaturisticka.edu.rs (Ana Đorić) Mon, 15 Jan 2024 08:11:50 +0100 OJS 3.1.2.0 http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss 60 UTICAJ MOTIVA I DRUŠTVA PUTOVANJA NA ZADOVOLJSTVO DESTINACIJOM I SMEŠTAJEM NA DESTINACIJI https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47733 <p><em><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12pt; font-family: 'Times New Roman', serif;">U radu se ispituje da li razlike u motivima putovanja kao i da li razlike u dru&scaron;tvu na putovanju, kao tesno povezane kategorija sa motivom putovanja, imaju uticaj na razlike o percepciji zadovoljstva destinacijom i sme&scaron;tajem na destinaciji. Istraživanje je sproveden na primeru Vrnjačke Banje, kao turističke destinacije koja doživljava evoluciju i transformaciju od banjske destinacije masovnog turizma kao wellness i spa luksuznoj destinaciji, koja se fokusira na bleisure turiste. Istraživanje je sprovedeno na uzorku od 143 ispitanika koja su tomom 2023. godine posetila destinaciju. Rezultati istraživanja pokazuju da razlike motivima putovanja utiču na zadovoljstvo destinacijom, kao i na zadovoljstvo sme&scaron;tajem na destinaciji. Sa druge strane, istraživanje nije prona&scaron;lo jasne dokaze da razlike u dru&scaron;tvu na putovanju utiči na zadovoljstvo destinacijom, kao i na zadovoljstvo sme&scaron;tajem na destinaciji.</span></em></p> Djordje Makuljević, NIkola Z Radivojević Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47733 Thu, 21 Dec 2023 13:23:24 +0100 PERSPEKTIVE RAZVOJA MRAČNOG TURIZMA NA MESTIMA GENOCIDA U BEOGRADU https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47142 <p class="MsoNormal" style="text-align: justify;"><strong><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 106%; font-family: 'Times New Roman',serif; color: #222222; mso-ansi-language: SR-LATN-RS;">Apstrakt: </span></em></strong><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 106%; font-family: 'Times New Roman',serif; color: #222222; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-weight: bold;">Mračni turizam, ili posete mestima koja su obeležena smrću, nasiljem i patnjom, predstavlja sve značajniju komponentu savremenog turističkog iskustva. Mesta genocida, koja su svedoci istorijskih zlodela i tragedija, nude veliki turistički potencijal u Beogradu. Ovaj rad analizira perspektive razvoja mračnog turizma na takvim mestima u Beogradu.</span></em> <em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; line-height: 106%; font-family: 'Times New Roman',serif; color: #222222; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-bidi-font-weight: bold;">Kroz analizu kulturnih, sociolo&scaron;kih i ekonomskih aspekata, rad ispituje mogućnosti integrisanja mračnog turizma u postojeću turističku ponudu, s posebnim fokusom na očuvanje autentičnosti ovih lokacija i edukaciju posetilaca i lokalnog stanovni&scaron;tva o istorijskim događajima i moralnim implikacijama posete. Rad takođe razmatra izazove i prilike za podizanje svesti o važnosti sećanja na žrtve i promociju održivog turizma na mestima genocida u Beogradu. Kroz ovu analizu, rad identifikuje značajan turistički potencijal mračnog turizma u Beogradu i poziva na planski razvoj i očuvanje ovih lokacija kako bi se omogućila poseta, edukacija i odavanje počasti žrtvama, čime bi se doprinelo lokalnom i globalnom razumevanju istorijskih događaja.</span></em></p> Predrag Todorov, Nenad Mijuk Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47142 Thu, 21 Dec 2023 13:23:54 +0100 DRUŠTVENE MREŽE I DESTINACIJE KULTURNOG TURIZMA U SRBIJI https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47099 <p class="MsoNormal"><em><span lang="EN-US" style="mso-bidi-font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Putovanja i turizam su industrije koje najvi&scaron;e obećavaju u svetu i informacije su ključne za njihov uspeh. Dru&scaron;tvene mreže predstavljaju značajan izvor informacija koji mogu snažno uticati na turističke planove i izbor turističkih destinacija. Upotreba dru&scaron;tvenih mreža u turizmu ubrzano raste, postajući važan marketin&scaron;ki alat za turističke preduzetnike. Srbija ima veliki potencijal u vidu destinacija kulturnog turizma, ali do sada nije istraživano kako dru&scaron;tvene mreže mogu uticati na proces odabira ovih destinacija. Stoga je cilj istraživanja bio da se ispitaju navike kori&scaron;ćenja dru&scaron;tvenih mreža kod turista koji posećuju destinacije kulturnog turizma u Srbiji, kao i da se sazna koje su destinacije najposećenije. Da bi se to postiglo, sprovedeno je istraživanje među 400 ispitanika koji žive u Srbiji i koriste dru&scaron;tvene mreže. Rezultati su pokazali da ispitanici najče&scaron;će posećuju gradove i stare gradske jezgre, da vi&scaron;e puta dnevno koriste dru&scaron;tvene mreže i da fotografije imaju najveći uticaj na odabir destinacije kulturnog turizma koju će posetiti.</span></em></p> Tamara Surla, Jovana Miljković Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47099 Thu, 21 Dec 2023 13:24:20 +0100 EVALUACIJA NIVOA ZNANJA UGOSTITELJSKOG OSOBLJA O GLUTENU U RESTORANIMA NOVOG SADA – OSOBLJE KAO KLJUČAN FAKTOR https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47078 <p>Uključivanje gluten-free opcija u restoranske menije i pridržavanje najvi&scaron;ih standarda u pogledu obuke i bezbednosti hrane postaju sve važniji faktori za uspeh u savremenom restoraterstvu. Restorani sve vi&scaron;e prepoznaju važnost pružanja opcija bez glutena kako bi zadovoljili potrebe gostiju sa posebnim dijetetskim zahtevima. Ključan faktor u pripremi jela bez glutena je upravo osoblje koje radi u kontaktu sa namirnicama i koje ima veoma veliku u odgovornost za obezbeđivanje sigurne ishrane za goste sa intolerancijom na gluten. Upravo zbog toga predmet ovog rada predstavlja upoznatost osoblja koje radi u ugostiteljskim kuhinjama sa osnovnim pojmovima i pravilima vezanim za rukovanje i pripremanje hrane bez glutena, kao i uslovi i pravila unutar samog ugostiteljskog objekta vezanog za rukovanje hranom bez glutena. Osnovni cilj je ispitati u kojoj su meri zaposleni u ugositeljskim objektima upoznati sa pravilima rukovanja i pripremanja hrane bez glutena i da li se ta pravila primenjuju u objektu u kome su zaposleni.</p> Stefan Šmugović, Velibor Ivanović, Bojana Kalenjuk Pivarski, Dušan Grujić, Goran Radivojević Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47078 Thu, 21 Dec 2023 13:24:49 +0100 POST-COVID-19 PERIOD OF PREJUDICES ‒ THE INVISIBLE BURDEN OF TOURISM https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47040 <p class="a" style="text-indent: 0cm; line-height: normal; margin: 6.0pt 0cm 6.0pt 0cm;"><strong><em><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;">Abstract.</span></em></strong><em><span lang="SR-CYRL-RS" style="font-size: 12.0pt; mso-ansi-language: SR-CYRL-RS;"> After two and a half years of the strong impact of the pandemic on society and the economy, it seems that there are still negative consequences. The goal of the research was to determine which type of fear has the greatest impact on tourists' awareness of the intention to travel to countries that have had the strongest negative impact from the pandemic, and which, thanks to prejudice, have been marked as "risky". The authors conducted a survey on a total sample of 560 Respondents in Serbia, and analyzed the obtained data with SPSS 26.00 software. The obtained results indicate that all types of fear influence the creation of prejudices about risky destinations, and that prejudices influence the intention to travel to risky destinations. It was established that men are more afraid of financial risk and natural risk, while women are more afraid of the risk of COVID-19 and travel to risky destinations.</span></em></p> <p class="a" style="text-indent: 0cm; line-height: normal; margin: 6.0pt 0cm 6.0pt 0cm;">&nbsp;</p> <p class="a" style="text-indent: 0cm; line-height: normal; margin: 6.0pt 0cm 6.0pt 0cm;">&nbsp;</p> Tamara Gajić, Dragan Vukolić, Anđelka Popović Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/47040 Thu, 21 Dec 2023 00:00:00 +0100 TURISTIČKE ATRAKCIJE SA DIVLJIM ŽIVOTINJAMA – SKRIVENA CENA TURISTIČKE ZABAVE https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/46910 <p class="MsoNormal" style="text-align: justify; text-justify: inter-ideograph;"><em style="mso-bidi-font-style: normal;"><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 115%; font-family: 'Times New Roman','serif';">Razvojem turizma u nekoj turističkoj destinaciji bi trebalo da se, pored ostvarivanja ekonomskih efekta, osigura etičko<span style="mso-spacerun: yes;">&nbsp; </span>i humano postupanje prema životinjama. Divlje životinje su &bdquo;pripitomljene&ldquo; za različite aktivnosti kao &scaron;to su: slikanje sa tigrovima, jahanje slonova i kamila, plivanje sa delfinima, cirkuske tačke sa medvedima. Iza aktivnosti koje su privlačne turistima, postoji i druga strana koja se ne vidi, koja je &ldquo;iza kulisa&rdquo;. Divlje životinje se izme&scaron;taju iz svojih prirodnih stani&scaron;ta i različitim merama torture krote, eksploati&scaron;u, utiče se negativno na njihovo zdravstveno stanje, neretko pate, a posledice mogu biti i fatalne. Kako bi se takvom tretmanu stalo na put reagovale su vlade mnogih zemalja i dale preporuke bilo kroz zakonske uredbe bilo kroz izve&scaron;taje relevantnih institucija za za&scaron;titu prava životinja, ali i privredni subjekti &ndash; turističke agencije, parkovi prirode, hoteli i drugi koji svojim gostima daju jasne preporuke i time ih edukuju u smeru humanog pona&scaron;anja prema divljim životinjama.</span></em></p> Maja S Ćosić Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/46910 Thu, 21 Dec 2023 13:26:12 +0100 DOPRINOS SEKTORA TURIZMA NEUTRALISANJU EKSTERNE NERAVNOTEŽE U ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/46909 <p style="text-align: justify;"><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 12.0pt; mso-bidi-font-size: 11.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-theme-font: minor-latin; mso-ansi-language: SR-LATN-RS; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">Izuzev doprinosa ekonomskom rastu i razvoju nacionalne ekonomije, sektor turizma može predstavljati važan faktor reduciranja platnobilansne neravnoteže. Zahvaljujući vi&scaron;em izvozu u poređenju sa uvozom turističkih usluga stvaraju se uslovi za ostvarenje suficita u razmeni turističkih usluga koji mogu biti značajan izvor finansiranja deficita tekućeg računa. Za zemlje Zapadnog Balkana ovo može biti posebno važno budući da se one odlikuju platnobilansnom neravnotežom, ali i ujedno poseduju značajne turističke potencijale koji se dodatno mogu valorizovati u cilju smanjenja deficita tekućeg računa i ublažavanja problema eksterne neravnoteže. Imajući navedeno u vidu, u radu se nastoji kvantifikovati doprinos sektora turizma u finansiranju deficita tekućeg računa zemalja Zapadnog Balkana u periodu 2007-2022. godina. Rezultati istraživanja sugeri&scaron;u da značaj sektora turizma, kao faktora finansiranja platnobilansne neravnoteže, značajno varira među analiziranim ekonomijama, pri čemu je u svim posmatranim zemljama evidentiran pozitivan doprinos sektora turizma u neutralisanju deficita tekućeg računa. Izuzev navedenog, istraživanjem se nastoji ukazati da postoji značajan potencijal ne samo za razvoj turističkog potencijala u zemljama Zapadnog Balkana, već i za njegov izraženiji doprinos u reduciranju platnobilansne neravnoteže kao jednog od ključnih razvojnih ograničenja posmatranih privreda.</span></p> Božidar Čakajac Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/46909 Thu, 21 Dec 2023 13:26:37 +0100 RAVNOTEŽA IZMEĐU ŽIVOTA I POSLA: ISTORIJAT I IMPLIKACIJE ZA HOTELSKU INDUSTRIJU https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/45594 <p><em><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-theme-font: minor-latin; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">:</span></em> <em><span style="font-size: 12.0pt; line-height: 107%; font-family: 'Times New Roman',serif; mso-fareast-font-family: Calibri; mso-fareast-theme-font: minor-latin; mso-ansi-language: EN-US; mso-fareast-language: EN-US; mso-bidi-language: AR-SA;">Ravnoteža između života i posla postala je popularno istraživano područje u poslednjih dvadeset godina. Pre 1970-ih, posao i porodica su se proučavali kao međusobno isključeni domeni. Termin "ravnoteža između života i posla" uveden je u stručnu literaturu krajem 1970-ih kako bi opisao balansiranje zaposlenih žena koje su majke između brige o deci i poslovnih obaveza. Tokom 1990-ih godina, prepoznavanje značaja ravnoteže između života i posla nametnulo se kao vitalno pitanje za sve zaposlene oba pola, bez obzira na bračni i roditeljski status. Koncept ravnoteže između života i posla evoluirao je od konflikta uloga između porodice i posla, upravljanja vi&scaron;estrukim ulogama do obogaćivanja i integracije posla i porodice. Aktuelan su istraživanja ravnoteže između posla i života sa ciljem da se utvrdi da li su očekivanja zaposlenih u vezi sa poslom i vi&scaron;estrukim životnim ulogama kompatibilna ili ne. Značaj istraživanja ravnoteže između posla i života ogleda se na individualnim, organizacionim, institucionalnim i nacionalnim nivoima ishoda. Istraživanje ravnoteže između života i posla posebno je značajno u sektoru hotelijerstva zbog specifičnosti posla <a name="_Hlk139933502"></a>(radno intenzivna delatnost, dugo radno vreme, problemi upravljanja ljudskim resursima, organizacija posla, kori&scaron;ćenja godi&scaron;njih odmora, veliki udeo zaposlenih žena, zdravstveni problemi zaposlenih u hotelijerstvu), pa se smatra najvažnijim problemom hotelske industrije.&nbsp;</span></em></p> Snežana Knežević, Tamara Gajić, Dejan Sekulić, Filip Djoković, Dragan Vukolić, Miloš Zrnić Sva prava zadržana (c) https://aseestant.ceon.rs/index.php/turpos/article/view/45594 Thu, 21 Dec 2023 13:27:06 +0100