Vojnotehnički glasnik / Military Technical Courier
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg
<p><em>Vojnotehnički glasnik</em> jeste multidisciplinarni naučni časopis Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. Izdavač časopisa je Univerzitet odbrane u Beogradu. Časopis objavljuje naučne i stručne članke iz oblasti osnovnih istraživanja (matematike, računarskih nauka i mehanike) i tehnološkog razvoja (elektronike, telekomunikacija, informacionih tehnologija, mašinstva, materijala i hemijskih tehnologija), kao i tehničke informacije o savremenim sistemima naoružanja i savremenim vojnim tehnologijama.<br /><br /></p>University of defence in Belgradesr-RS@latinVojnotehnički glasnik / Military Technical Courier0042-8469<h3>Vojnotehnički glasnik omogućava otvoreni pristup i, u skladu sa preporukom CEON-a, primenjuje Creative Commons odredbe o autorskim pravima:</h3> <h4>Autori koji objavljuju u Vojnotehničkom glasniku pristaju na sledeće uslove:</h4> <ol type="a"> <li class="show">Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga <a href="http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/rs/" target="_new"><span style="color: #2e526d;">Creative Commons licencom</span></a> koja omogućava drugima da dele rad uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.</li> <li class="show">Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.</li> <li class="show">Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad onlajn (npr. u institucionalnom repozitorijumu ili na svojim internet stranicama) pre i tokom postupka prijave priloga, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (up. <a href="http://opcit.eprints.org/oacitation-biblio.html" target="_new"><span style="color: #2e526d;">Efekat otvorenog pristupa</span></a>).</li> </ol>Potkorica za. br. 1-2024
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/49614
<p><span style="font-family: Arial, sans-serif;">Potkorica za. br. </span><span style="font-family: Arial, sans-serif; color: red;">1-2024</span></p>Nebojša Gaćeša
Sva prava zadržana (c) 2024 Nebojša Gaćeša
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-032024-03-03721Prednji impresum za br. 1-2024
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/49615
<p>Prednji impresum za br. 1-2024</p>Nebojša Gaćeša
Sva prava zadržana (c) 2024 Nebojša Gaćeša
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-032024-03-03721Sadržaj za br. 1-2024
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/49616
<p>Sadržaj za br. 1-2024</p>Nebojša Gaćeša
Sva prava zadržana (c) 2024 Nebojša Gaćeša
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-032024-03-03721Veza između Somborskog i Ojlerovog indeksa
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/48818
<p>Uvod/cilj: Ojler-somborski indeks je nova, na stepenima čvorova zasnovana grafovska invarijanta, dobijena geometrijskim razmatranjima. Srodan je Somborskom indeksu. U radu su utvrđene matematičke veze između ove dve grafovske invarijante. </p> <p>Metode: Primenjena je kombinatorna teorija grafova. </p> <p>Rezultati: Određene su gornje i donje granice za Somborski indeks u zavisnosti od Ojler-somborskog indeksa, i obratno. Ove granice su zatim poboljšane, uzimajući u obzir strukturne karakteristike grafova.</p> <p>Zaključak: Rad doprinosti teoriji grafovskih invarijanti somborskog tipa.</p>Ivan Gutman
Sva prava zadržana (c) 2024 Ivan Gutman
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-02-192024-02-1972111210.5937/vojtehg72-48818Rezultati fiksne tačke za β − F−slaba mapiranja kontrakcije u potpunim S-metričkim prostorima
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/48268
<p>Uvod/cilj: U ovom radu uvodi se pojam β − F−slabe kontrakcije koristeći koncepte F−slabe kontrakcije i α − ψ−kontrakcije. </p> <p>Metode: Korišćenjem β−F−slabe kontrakcije dokazuju se neke teoreme o fiksnim tačkama u okviru S−metričkih prostora. </p> <p>Rezultati: Dobijeni rezultati o fiksnim tačkama u S−metričkim prostorima generalizuju neke poznate rezultate u literaturi. </p> <p>Zaključak: β − F−slaba kontrakcija generalizuje neke važne tipove kontrakcija i ispituje postojanje fiksne tačke u S−metričkim prostorima. Rezultati se koriste za rešavanje nelinearne Fredholmove integralne jednačine. </p>Bulbul KhomdramYumnam RohenMohammad Saeed KhanNikola Fabiano
Sva prava zadržana (c) 2024 Bulbul Khomdram, Yumnam Rohen, Mohammad Saeed Khan, Nikola Fabiano
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-05721133410.5937/vojtehg72-48268Dominacijski broj za ciklooktanske lance
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/48272
<p>Uvod/cilj: Hemijske strukture se najpogodnije prikazuju grafovima pri čemu su atomi čvorovi (vrhovi), a hemijske veze grane (linije) u grafu. Grafičko predstavljanje molekula pruža mnogobrojne korisne informacije o njihovim hemijskim svojstvima. Poznato je da su mnogobrojna fizička i hemijska svojstva molekula u visokoj korelaciji sa teorijskim invarijantama grafova koje nazivamo topološki indeksi. Jedna od takvih teorijskih invarijanti je dominacijski broj. Cilj ovog istraživanja jeste određivanje k-dominacijskog broja za ciklooktanske lance <span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">1</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">, CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">2</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">, CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">3</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;"> i CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">4</sup>, gde je k∈{1,2,3}, n∈N. </p> <p>Metode: Ciklooktanski lanac je lanac osmouglova povezanih po jednom linijom. Temena osmougla su tretirana kao čvorovi grafa, a stranice i linija koja ih spaja kao grane u grafu. Primenom matematičkih metoda određena je k-dominacija na jednom osmouglu k∈{1,2,3}. Zatim je, predstavljanjem ciklooktanskih lanaca <span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">1</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">, CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">2</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">, CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">3</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;"> i CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">4</sup> na pogodan, izomorfan način, određen njihov k-dominacijski broj k∈{1,2,3}.</p> <p>Rezultati: Određujući k-dominaciju k∈{1,2,3} za 4 ciklooktanska lanca <span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">1</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">, CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">2</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">, CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">3</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;"> i CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">4</sup> dobili smo 12 različitih formula za izračunavanje njihovog k-dominacijskog broja. Sve formule su sastavljene od više alternativnih algebarskih izraza čiji odabir je uslovljen deljivošću broja n brojem 2, 3 ili 4, zavisno od vrste ciklooktanskog lanca i k-dominacije koja se određuje. Rezultati istraživanja su kompletno izloženi u radu putem teorema, koje su matematički dokazane, i grafičkih prikaza. </p> <p>Zaključak: Rezultati pokazuju da su k-dominacijski brojevi k∈{1,2,3} na ciklooktanskim lancima <span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">1</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">, CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">2</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;">, CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">3</sup><span style="font-family: Calibri, sans-serif; font-size: 14.6667px;"> i CO</span><sub style="font-family: Calibri, sans-serif;">n</sub><sup style="font-family: Calibri, sans-serif;">4</sup> određeni i eksplicitno iskazani matematičkim izrazima. Takođe, upućuju na mogućnost njihove primene u molekularnim grafovima ciklooktanskih prstenova, u računarskoj hemiji, hemijskoj i biološkoj industriji.</p> <p> </p>Miroslava Mihajlov Carević
Sva prava zadržana (c) 2024 Miroslava Mihajlov Carević
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-05721355510.5937/vojtehg72-48272Primena matematičke optimizacije u odlučivanju značajna za otpornost nacionalne bezbednosti: umreženo društvo kao osnov međuzavisnosti kritičnih resursa
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/48294
<p>Uvod/cilj: Destabilizacija kritičnih resursa (KR) ili kritične infrastrukture (KI) važne za stabilnost države može biti opasna po društvo, ekonomiju, a posebno nacionalnu bezbednost. Poremećaj jednog objekta KI, ili jednog njegovog dela, često utiče i izaziva poremećaj drugih zavisnih KI, jer smo postali „umreženo društvo”. U radu je predložen model za kvantifikovanje i definisanje međuzavisnosti između različitih KI i njihovih prioriteta, na osnovu iskaza stručnjaka.</p> <p>Metode: Predložene metode koje kombinuju Laboratoriju za testiranje i evaluaciju odlučivanja (DEMATEL) i analitički mrežni proces (ANP) uspešno su modifikovane teorijom fuzzy logike.</p> <p>Rezultati: Integrisanje više metoda u jedinstveni model analize ulaznih podataka značajno utiče na promenu rangiranja.</p> <p>Zaključak: Rad doprinosi vojnoj nauci u donošenju strateških odluka u vezi sa upravljanjem nacionalnom bezbednošću, kroz povećanje otpornosti KR i društva koje se na njih oslanja.</p>Dragan J. BojanićMarina M. BojanićJasmina G. PlatišaVladimir V. RistićDejan D. Mihajlović
Sva prava zadržana (c) 2024 Dragan J. Bojanić, Marina M. Bojanić, Jasmina G. Platiša, Dejan D. Mihajlović
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-05721567910.5937/vojtehg72-48294Optimalno podešavanje parametara simuliranog kaljenja
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/47242
<p>Uvod/cilj: Simulirano kaljenje je moćna tehnika široko primenjivana u problemima optimizacije. Kritični momenat pri efikasnom korišćenju simuliranog kaljenja jeste pravilno i optimalno podešavanje njegovih parametara. U radu je predstavljen inovativni pristup efikasnom podešavanju parametara simuliranog kaljenja čiji je cilj poboljšanje njegovih performansi i brzine konvergencije. </p> <p>Metode: Budući da je simulirani algoritam inspirisan Metropolis procesom hlađenja, osnovna ideja je da se ovaj proces simulira i analizira pomoću matematičkog modela. Predloženi rad se fokusira na pravilno preslikavanje Metropolis procesa hlađenja u oblast algoritama. Inteligentno podešavajući temperaturni raspored, kao i brzinu redukcije temperature i hlađenja, algoritam optimizuje ravnotežu između eksploracije i eksploatacije, što rezultira poboljšanom konvergencijom i rešenjima visokog kvaliteta. </p> <p>Rezultati: Da bi se ispitala efikasnost ovog pristupa, najpre je primenjen za minimizaciju izabranog uzorka funkcije, a zatim na već poznatim funkcijama optimizacije. Rezultati pokazuju da naš pristup, nazvan optimalno podešavanje parametara simuliranog kaljenja (Optimal Adjusting of Simulated Annealing parameters (OASA)), demonstrira superiorne performanse u poređenju sa tradicionalnim statičkim podešavanjima parametara, kao i sa ostalim postojećim pristupima, tako što pokazuje kako da se uspešno podese parametri algoritma simuliranog kaljenja radi poboljšavanja njegove efikasnosti, odnosno kvaliteta rešenja i vremena procesiranja.</p> <p>Zaključak: Podešavanje parametara algoritma moglo bi značajno da doprinese oblasti optimizacije, čak i kada je reč o drugim metaheuristikama.</p>Allaoua Hemmak
Sva prava zadržana (c) 2024 Allaoua Hemmak
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-05721809310.5937/vojtehg72-47242Železničke stanice u Republici Srbiji u funkciji prevoza robe: efikasnost po sistemu DEA
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/45975
<p>Uvod/cilj: Data Envelopment Analysis (DEA) uobičajeno se koristi za izračunavanje efikasnosti istovrsnih jedinica odlučivanja (DMU), koje su elementi jednog skupa. U radu se smatra da je svaki takav skup (istovrsnih elemenata) ujedno i element sistema (raznovrsnih elemenata). Primer DMU predstavlja 27 železničkih stanica u Republici Srbiji (RS), kao element skupa železničkih stanica i kao element sistema železničkog transporta, u funkciji prevoza robe posle podele preduzeća Železnice Srbije (odvojeno „putnici” i „roba”). Radi kvalitetnijeg opsluživanja, privlačenja i zadržavanja komitenata na novootvorenom, slobodnom i transportnom tržištu, cilj ovog rada bio je nalaženje efikasnosti stanica RS, u periodu 2018–2022. godina. </p> <p>Metode: U radu je primenjena skupovno-sistemska modelna komparativna DEA analiza železničkih stanica kao DMU. Jedinica je element skupa, element sistema i predmet matematičkog DEA-CCR/BCC/SE modela. </p> <p>Rezultati: Konačna efikasnost, prosek svih proseka, iznosi 0,7666, kao rezultat trojne komparativne DEA analize: 27 železničkih stanica, tri DEA modela i pet godina poslovanja. </p> <p>Zaključak: Stanice su različito funkcionalne po pitanju efikasnosti; jedna ista stanica je različito funkcionalna po godinama i po modelu. Krajnji cilj je balans ulaz-izlaz i opcija 27/27 koja se postiže uz korektivne akcije – smanjenje/povećanje ulaza, odnosno izlaza.</p>Dubravka R. Vuković
Sva prava zadržana (c) 2024 Dubravka R. Vuković
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-057219412210.5937/vojtehg72-45975Ispitivanje vršeno savijanjem napredne generacije kompozitnih struktura sa specifičnim svojstvima izloženih različitim opterećenjima
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/47852
<p>Uvod/cilj: U radu je predstavljeno ispitivanje savijanjem napredne generacije kompozitnih struktura sa specifičnim svojstvima izloženih različitim opterećenjima.</p> <p>Metode: Predlaže se i uvodi nova generalizovana teorija smicanja sa pet varijabli radi izračunavanja statičkog odgovora četvrtastih funkcionalno gradiranih keramičko-metalnih ploča. Teorija eliminiše potrebu za korišćenjem korektivnog faktora smicanja i obezbeđuje odsustvo uslova za deformaciju smicanjem i na gornjoj i na donjoj površini ploče. Uvodi se numeričko ispitivanje za tumačenje uticaja uslova opterećenja i varijacija snage funkcionalno gradiranog materijala, kao i koeficijenata modula, aspekta i debljine na ponašanje funkcionalno gradiranih ploča pri savijanju. Rezultati ovih analiza upoređeni su sa rezultatima dostupnim u literaturi. </p> <p>Rezultati: Preliminarni rezultati obuhvataju komparativnu analizu sa standardnim teorijama smicanja višeg reda (PSDPT, ESDPT, SSDPT), kao i sa teorijama Mindlina ( FSDPT) i Kirhofa (CPT).</p> <p>Zaključak: Zajedno sa već potvrđenim teorijama u ovoj oblasti, predstavljena teorija pruža doprinos uvidom u statički termomehanički odgovor funkcionalno gradiranih ploča. On obuhvata uticaj vrednosti eksponenta zapreminskog udela na nedimenzionalna pomeranja i napone, uticaj koeficijenata aspekta na defleksiju, kao i efekte termalnog polja na defleksiju i napone. Numerički primeri ispitivanja vršenog savijanjem napredne generacije kompozitnih struktura sa specifičnim svojstvima izloženih različitim opterećenjima potvrđuju tačnost predstavljene teorije. </p>Ahmed ZitouniBachir BouderbaAbdelkader DellalHamza Madjid Berrabah
Sva prava zadržana (c) 2024 Ahmed Zitouni, Bachir Bouderba, Abdelkader Dellal, Hamza Madjid Berrabah
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572112314810.5937/vojtehg72-47852Desktop aplikacija za razmenu kriptozaštićenog govora
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/48208
<p>Uvod/cilj: Svi podaci razmenjeni preko interneta, kao i preko drugih računarskih mreža, podložni su raznim tipovima bezbednosnih pretnji. Uzimajući to u obzir, prenos glasa uz korišćenje aplikacija koje ne koriste nikakav vid kriptozaštite omogućava bilo kome da presretne sadržaj komunikacije. Kako prenos glasa zahteva što manje kašnjenje, koriste se razni protokoli za kriptozaštitu za komunikaciju u realnom vremenu. Ovaj rad predstavlja rešenje u varijanti desktop aplikacije.</p> <p>Metode: Suština razmene glasa, kao i komunikacije u realnom vremenu, jeste u obezbeđenju kriptozaštićene sesije, koja predstavlja virtuelni zaštićeni kanal za komunikaciju kome mogu pristupiti samo legalni učesnici. Glasovne sesije uspostavljene su u aplikaciju korišćenjem SIP (Session Initiation Protocol) protokola. Sesije su zaštićene korišćenjem ZRTP (Zimmerman Real-time Transport Protocol) protokola. FusionPBX je korišćen kao SIP server za testiranje. Aplikacija je razvijena u C++ jeziku korišćenjem Qt frejmvorka.</p> <p>Rezultati: Konačna verzija aplikacije demonstrirala je da ZRTP i SIP protokoli obezbeđuju kriptozaštićenu glasovnu komunikaciju sa minimumom kašnjenja.</p> <p>Zaključak: Ovo rešenje obezbeđuje kriptografske funkcije za tajnost podataka i razmenu kriptografskih ključeva. Unapređivanje rešenja, korišćenjem digitalnih potpisa i sertifikata, rezultiralo bi dodatnim kriptografskim funkcijama: integritetom podataka i autentikacijom. Ovim unapređenjem rešenje bi bilo otporno na moderne pretnje uz malo kašnjenje.</p>Stefan М. IvanovićMarko R. MarkovićSava S. StanišićKristina R. ŽivanovićDimitrije S. Kolašinac
Sva prava zadržana (c) 2024 Stefan М. Ivanović, Marko R. Marković, Sava S. Stanišić, Kristina R. Živanović, Dimitrije S. Kolašinac
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572114916910.5937/vojtehg72-48208Implementacija dvofaktorske autentifikacije u računarskim sistemima
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/48081
<p>Uvod/cilj: U radu se istražuje implementacija dvofaktorske autentifikacije (2FA) u računarskim sistemima i naglašava rastuća potreba da se unapredi bezbednost. Ističe se ugroženost autentifikacije na osnovu lozinke i naglašavaju prednosti 2FA u smanjivanju digitalnih pretnji. Razvoj aplikacije VoiceAuth, koja integriše 2FA kroz kombinaciju lozinke i autentifikacije glasom, služi kao praktičan prikaz.</p> <p>Metode: Istraživanje koristi troslojnu arhitekturu za razvoj aplikacije VoiceAuth, obuhvatajući bazu podataka, REST API na strani servera i klijentsku aplikaciju. Za autentifikaciju glasom koristi se verifikacija govornika, analizirajući elemente kao što su ton, ritam i oblici vokalnog takta. U radu se, takođe, razmatraju mogućnosti za buduća unapređenja; predlažu se dodaci kao što su verifikacija glasa u realnom vremenu i dodatne metode 2FA.</p> <p>Rezultati: Implementacija aplikacije uključuje detaljan opis arhitekture REST API-a, klijentske aplikacije i servisa za verifikaciju govornika.</p> <p>Zaključak: Uloga dvofaktorske autentifikacije (2FA) u jačanju bezbednosti računarskih sistema je ključna. Aplikacija VoiceAuth služi kao praktična demonstracija, prikazujući uspešnu integraciju 2FA kroz kombinaciju lozinke i autentifikacije glasom. Modularna arhitektura aplikacije ostavlja prostor za potencijalna unapređenja.</p>Mihailo D. TomićOlivera M. Radojević
Sva prava zadržana (c) 2024 Mihailo D. Tomić, Olivera M. Radojević
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572117019110.5937/vojtehg72-48081Matematičko modelovanje i simulacija sistema za oslanjanje vozila u poprečnoj ravni
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/47551
<p>Uvod/cilj: Proučavanje sistema za oslanjanje vozila predstavlja izazov za istraživače koji sagledavaju uticaj sistema za oslanjanje na performanse vozila: udobnost vožnje, stabilnost i upravljivost vozila, itd. U radu je predstavljena simulacija rada sistema za oslanjanje vozila u poprečnoj ravni, za vozilo Land Rover Defender 110, koja je razvijena u programskom paketu Simulink/MATLAB. Dobijeni rezultati poređeni su sa rezultatima dobijenim u programskom paketu ADAMS/CAR za simulacioni model vozila Land Rover Defender 110 koji je verifikovan sa eksperimentalnim rezulatima. Vozilo Land Rover Defender 110 ima sistem zavisnog oslanjanja na obe osovine i pasivni tip oslanjanja sa četiri stepena slobode (4 DOF).</p> <p>Metode: Jednačine sistema mogu se matematički rešiti šemom u Simulink/MATLAB-u, a modeliranje vozila u poprečnoj ravni urađeno je u paketu ADAMS/CAR. </p> <p>Rezultati: Poređenje performansi vozila dobijenih pomoću dve metode simulacija izvršeno je za tri različita scenarija; uočeno je da postoji zadovoljavajuće podudaranje dobijenih rezultata.</p> <p>Zaključak: Zaključeno je da simulacioni model vozila Defender 110 u Simulink/MATLAB-u daje zadovoljavajuće tačne rezultate, čime se može smatrati da je izvršena njegova verifikacija . Verifikovani simulacioni model može se koristiti sa velikom tačnošću za optimizaciju sistema za oslanjanje u budućem radu.</p>Abdeselem BenmeddahMomir M. DrakulićAleksandar S. ĐurićSreten R. PerićAleksandar G. BukvićAbdellah B. Ferfouri
Sva prava zadržana (c) 2024 Abdeselem Benmeddah, Momir M. Drakulić, Aleksandar S. Đurić, Sreten R. Perić, Aleksandar G. Bukvić, Abdellah B. Ferfouri
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572119220810.5937/vojtehg72-47551Numerička analiza procesa penetracije pancirnog potkalibarnog projektila kalibra 30 mm
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/46377
<p>Uvod/cilj: U novije vreme, sa tendencijom razvoja novih tipova oklopne municije, neophodna su stalna ulaganja u razvoj novih tipova oklopnih prepreka. Prepreke od visokolegiranih čeličnih ploča i dalje su najbolji vid zaštite od municije većeg kalibra. Postoji niz faktora koje treba uzeti u obzir pri odabiru legure, uključujući težinu, dimenzije, predviđenu upotrebu, željene balističke performanse i cenu. U skladu s tim, u ovom radu je prikazana numerička analiza prodora potkalibarnog projektila kalibra 30 mm, brzine 1300 m/s, u čelične ploče različitih debljina, izrađene od legure Weldox 460, na udaljenosti od 1000 m.</p> <p>Metode: Numeričkom analizom i modeliranjem konačnih elemenata izračunati su naponi i deformacije efekta penetracije. Za definisanje karakteristika materijala korišćeni su Džonson-Kukov materijalni model i model loma materijala, a za definisanje modela i izvođenje numeričkih proračuna – softverski paketi FEMAP i LS Dyna.</p> <p>Rezultati: Za potrebe numeričke analize procesa prodiranja ovog tipa projektila u oklopne prepreke, izračunate su četiri različite debljine oklopnih ploča: 10 mm, 50 mm, 100 mm i 110 mm. Za svaku od njih prikazani su rezultati u obliku naprezanja i pomeranja, a opisan je i fenomen interakcije između potkalibarnog projektila i oklopne ploče.</p> <p>Zaključak: Modeliranje udara na oklopne prepreke je izuzetno teško, dugotrajno i složeno, a definisani modeli veoma uspešno (ili uz izvesno odstupanje) određuju pravi problem probijanja projektila. Jedna od najefikasnijih metoda za rešavanje problema ove vrste, i drugih sličnih, u novije vreme jeste analiza metodom konačnih elemenata. Materijal i dimenzije mete, kao i balistički parametri i materijal projektila najviše utiču na prodor projektila. Otpor mete na proboj se povećava kada se svi ulazni parametri održavaju na istom nivou, a njena debljina se povećava, i obrnuto.</p>Predrag R. PantovićAleksandar V. KariAleksa D. AničićMiroslav M. ŽivkovićVladimir P. Milovanović
Sva prava zadržana (c) 2024 Predrag R. Pantović, Aleksandar V. Kari, Aleksa D. Aničić, Miroslav M. Živković, Vladimir P. Milovanović
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572120924010.5937/vojtehg72-46377Izazivanje latentnih tragova papilarnih linija metodom elektrohemijske depozicije nikla na mesingu
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/47928
<p>Uvod/svrha istraživanja: Latentni tragovi papilarnih linija prsta se u forenzičkoj praksi mogu naći na različitim površinama na mestu događaja i učiniti vidljivim različitim metodama. Kako se ovi tragovi često mogu naći na mesingu (municijska čaura, ukrasni predmeti i drugo), u radu su razmotrene mogućnosti primene elektrohemijske depozicije nikla na mesingu. Uslov za primenu ove tehnike jeste postojanje provodnog supstrata. Masne komponente traga papilarnih linija imaju svojstva izolatora i sprečavaju proces elektrodepozicije.</p> <p>Metode: Eksperimentalni tanki pravougaoni delovi mesingane folije korišćeni su za podlogu na koju su ostavljani tragovi papilarnih linija. Uzorci su odmašćeni u acetonu i etil-alkoholu, isprani u dejonizovanoj vodi i osušeni strujanjem komprimovanog vazduha pre nego što su ostavljeni tragovi papilarnih linija. Radi povećanja prisustva znoja na papilarnim linijama, ruka je stavljena u silikonsku rukavicu na 5 minuta. Laganim dodirom pločice kažiprstom ostavljen je trag. Tragovi papilarnih linija izazvani su na uzorcima mesinga korišćenjem daktiloskopskog praha i, istovremeno, elektrohemijskim taloženjem nikla na drugu mesinganu pločicu. Radi dobijanja što kvalitetnijeg traga, menjani su parametri koji utiču na brzinu depozicije sve dok nije dobijen jasan trag papilarnih linija. </p> <p>Rezultati: Tragovi su vizuelno upoređivani pomoću lupe sa osvetljenjem kako bi se uočio kontrast između boje papilarnih linija i međupapilarnog prostora i karakteristični detalji (minucije). Optimalni rezultati postignuti su strujom gustine (brzinom taloženja) 50mA/cm2 za 10 s. </p> <p>Zaključak: Elektrohemijsko taloženje nikla na mesingu je primenljiva tehnika za izazivanje latentnih tragova papilarnih linija sa određenim ograničenjima.</p>Tamara S. JevtićJelena S. LamovecIvana D. Bjelovuk
Sva prava zadržana (c) 2024 Tamara S. Jevtić, Jelena S. Lamovec, Ivana D. Bjelovuk
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572124125710.5937/vojtehg72-47928Probabilistički višekriterijumski robustni dizajn i njegova primena u sečenju metala
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/44518
<p>Uvod/cilj: Rezanje je tipični proces obrade materijala. Do sada još nije pronađeno odgovarajuće rešenje za istovremenu optimizaciju obradivosti materijala i životnog veka alata prilikom obrade materijala rezanjem. U članku je predstavljen probabilistički višekriterijumski robustni dizajn (PMORD – PMORD). Analiziran je problem robustnog dizajna u istovremenoj optimizaciji obradivosti materijala i životnog veka alata na primeru mašinske obrade feritno-bainitnog dvofaznog čelika.</p> <p>Metode: Prema PMORD, srednja aritmetička vrednost i njeno odstupanje različitih indeksa performansi i korisnosti šema alternativa procenjuju se kao dva nezavisna odgovora koji doprinose, jednim delom parcijalne poželjne verovatnoće, indeksima performansi. Pri proceni, srednja aritmetička vrednost indeksa korisnosti uzima se kao predstavnik atributa korisnosti, a procena se vrši u skladu sa funkcijom ili preferencijom indeksa korisnosti. Međutim, termin odstupanja se generalno koristi kao nekorisni tip indeksa (po principu manje je bolje) pri proceni. Proizvod dva dela parcijalne poželjne verovatnoće je stvarna parcijalna poželjna verovatnoća odgovarajućeg indeksa performansi. Proizvod parcijalnih poželjnih verovatnoća svih indeksa performansi korisnosti daje ukupnu poželjnu verovatnoću odgovarajuće šeme, što predstavlja jedini indeks svake šeme koji učestvuje u takmičenju u robustnom dizajnu.</p> <p>Rezultati: Rezultat optimizacije u ovom primeru je sledeći: životni vek alata je 1297,3333 s (standardna devijacija je 2,0817 s), hrapavost površine je 2,22 μm (standardna devijacija je 0,2 μm), a odgovarajući radni uslovi su: temperatura termičke obrade materijala je 790°C, brzina rezanja 150 m/min, posmična brzina 0,.15 mm/ob i dubina rezanja 0,2 mm.</p> <p>Zaključak: Primer optimizacije parametara rezanja feritno-bainitnog dvofaznog čelika pomoću PMORD ukazuje na racionalnost odgovarajućeg rešenja.</p>Jie YuMaosheng Zheng
Sva prava zadržana (c) 2024 Jie Yu, Maosheng Zheng
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572125827310.5937/vojtehg72-44518Agresija NATO-a na SRJ 1999. godine: provera efikasnosti novih borbenih sredstava
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/37020
<p>Uvod/cilj: U vreme bombardovanja Republike Srbije 1999. godine, NATO je koristio tri nova bоrbena sredstva, koja su tada prvi put ispitana. Prvo sredstvo je strateški nevidljivi bombarder B-2, drugo su nove razorne bombe JDAM (Joint Direct Attack Munition) i, treće, „meke bombe”, ili bombe za zamračivanje, od elektroprovodljivih tankih vlakana. Cilj rada jeste da se prikažu ova borbena sredstva i da se kvantitativno detektuju elementi elektroprovodljivih vlakana. U radu je predstavljena i tužba Savezne Republike Jugoslavije (SRJ) Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Hagu. Tužba je odbijena. </p> <p>Metode: Izvršene su fizičke i hemijske analize vlakana. Za analizu fizičko-hemijskih karakteristika elektroprovidljivih vlakana korišćen je elektronski mikroskop SEM JSM Jeol 6610LV. On omogućava dobijanje informacije o morfologiji površine uzoraka, pri čemu se dobija slika visoke rezolucije. Mikroskop je opremljen detektorom H-zraka (Oxford Instrumets X-Max 20 mm2) za EDS analizu (Energy Dispersive Spectroscopy). Takođe, omogućava da se odredi hemijski sastav materijala u analiziranoj zapremini uzorka, na osnovu interakcije usmerenog elektronskog snopa i atoma uzorka.</p> <p>Rezultati: Prikazane su karakteristike stelt aviona B-2 koji je bombardovao SRJ. Bomba JDAM je usavršena obična bomba MK kojoj su dodati elektronski uređaji koji je vode preko satelita. Semi-kvantitativna anliza vlakana urađena je na SEM i potvrdila da se metalni sloj vlakna dominantno sastoji od aluminijuma, a da nemetalni sloj ima najveći udeo silicijum-dioksida. Vlakna su kancerogena.</p> <p>Zaključak: Teritorija SR Jugoslavije je 1999. godine bila poligon za ispitivanje novih borbenih sredstava NATO aviona B-2 i vođene bombe JDAM. Bombe za zamračivanje bacane su na elektro-sisteme SR Jugoslavije i ostavljale celu Srbiju više časova u mraku. Životna sredina kontaminirana je radiološki, hemijski i staklo-aluminijumskim elektroprovodljivim vlaknima.</p>Mirjana N. Anđelković LukićLjubica M. Radović
Sva prava zadržana (c) 2024 Mirjana N. Anđelković Lukić, Ljubica M. Radović
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572127430410.5937/vojtehg72-37020Varijacija fizičkih i mehaničkih osobina betona po visini
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/47967
<p>Uvod/cilj: Materijali kao što su beton, malter i cementne paste postali su ključni u različitim oblastima konstrukcija, struktura i građevinarstva. U svetu se godišnje koristi oko sedam milijardi kubnih metara betona. Obično se smatra da je beton homogeni meterijal, ali, s obzirom na njegova reološka svojstva usled mogućih heterogenih pojava segregacije i curenja, to nije uvek slučaj</p> <p>Metode: Ispitivane su fizičke i mehaničke karakteristike betonskog stuba, kao i njegova deformacija po visini. Ispitivanja su obuhvatila merenje apsolutne i prividne gustine, poroznosti, kapilarne apsorpcije, propustljivosti, brzine propagacije, kompresivne snage, kao i statičkog i dinamičkog modula elastičnosti. Korišćene su standardne metode ispitivanja bez razaranja (sklerometar, ultrazvuk, itd.) na seriji tačaka lociranih na različitim nivoima ispitivanih epruveta. </p> <p>Rezultati: Pokazano je da promene u visini stuba utiču na fizička i mehanička svojstva betona, tako što ih pojačavaju ili smanjuju (kao, na primer, na poroznost, apsorptivnost, propustljivost, kompresivnu snagu i statički i dinamički modul elastičnosti). Ove promene uzorkovane su različitim faktorima, poput svojstava betona prilikom njegovog spravljanja (npr. vibracija i umrežavanja) i klimatskih uslova tokom konstrukcije.</p> <p>Zaključak: Rezultati ovog rada naglašavaju značaj iznijansiranog pristupa ispitivanju i proceni varijacija svojstava betona time što uzimaju u obzir višestruki uticaj promena visine stuba.</p>Mohamed SadounCheikh ZemriKhaled BenmahdiNacer Rahal
Sva prava zadržana (c) 2024 Mohamed Sadoun, Cheikh Zemri, Khaled Benmahdi, Nacer Rahal
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572130532910.5937/vojtehg72-47967Metoda ANFIS za klasifikaciju EEG signala pri zamišljanju pokreta različitih zglobova istog ekstremiteta
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/46601
<p>Uvod/cilj: Eksperimentalna oblast proučavanja interfejsa mozak-računar ( BCI) širi se i na pokrete koji imaju odlučujuću ulogu pri dešifrovanju kognitivnih procesa. Bez potrebe za bilo kakvom spoljašnjom stimulacijom, zamišljanje pokreta (MI) može se koristiti kao moćan model za interfejs mozak-računar. Prirodni metod upravljanja spoljašnjim uređajima jeste zamišljanje pokreta različitih zglobova iste ruke. Ovi pokreti stvaraju slične prostorne slike u motornom korteksu i teško ih je razlikovati od zamišljanja pokreta različitih zglobova iste noge na osnovu podataka dobijenih pomoću EEG-a.</p> <p>Metode: U studiji je korišćen već postojeći skup podataka dobijenih od 25 ispitanika koji su zamišljali kako koriste desnu ruku pri izvršavanju tri različite naredbe: u stanju opuštanja, zatvorenih očiju, zamišljali su kako koriste desnu šaku i kako savijaju desnu ruku. Da bi se povezali ovi impulsi sa kategorijama, korišćen je adaptativni neuro-fazi sistem zaključivanja.</p> <p>Rezultati: Prosečan nivo tačnosti bio je 90%.</p> <p>Zaključak: Nalazi pokazuju da je ova tehnika ključna za pravilnu kategorizaciju podataka dobijenih pomoću EEG-a. Skup podataka korišćen u ovom istraživanju sastoji se od merenja EEG određenog ekstremiteta dok se zamišlja njegovo pokretanje. Nov metod kategorizacije biće primenjen na ove signale pri izvođenju zaključaka.</p>Ihab A. Satam
Sva prava zadržana (c) 2024 Ihab A. Satam
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572133035010.5937/vojtehg72-46601Osnovna saznanja o crnim rupama
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/42975
<p>Uvod/cilj: U članku su objašnjeni nastanak i efekti crnih rupa počevši od opšte teorije relativnosti.</p> <p>Metode: Za proučavanje crnih rupa iskorišćene su Ajnštajnove jednačine i Švarcšildovo rešenje tih jednačina. Pomoću kvantne mehanike opisano je Hokingovo zračenje.</p> <p>Rezultati: Crne rupe nisu u potpunosti „crne”. One emituju energiju u vidu zračenja tokom svog veka trajanja.</p> <p>Zaključak: Crne rupe mogu ispariti. Ovaj efekat bi mogao biti vidljiv ukoliko je njihova masa dovoljno mala, a njihova entropija se menja drugačije od promene u masi u odnosu na druge termodinamičke objekte.</p> <p> </p>Nikola Fabiano
Sva prava zadržana (c) 2024 Nikola Fabiano
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572135136210.5937/vojtehg72-42975Primena programskog jezika Solidity u blockchain tehnologiji
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/47942
<p>Uvod: U radu je predstavljena blockchain tehnologija, njeni osnovni principi i način na koji se osigurava transparentnost, nepromenljivost i decentralizacija. Integracija programskog jezika Solidity sa blockchain tehnologijom objašnjena je teorijskim pristupom.</p> <p>Metode: Rasvetljeni su principi blockchain tehnologije. Teorijskim pristupom i isečcima koda pokazano je kako se Solidity integriše sa ovom tehnologijom i zašto predstavlja stub razvoja savremenih tehnologija i mnogobrojnih industrijskih grana.</p> <p>Rezultati: Dobijene su korisne informacije o tehnologiji koja je primenjena u svim oblastima današnjeg sveta.</p> <p>Zaključak: Usvajanje programskog jezika Solidity u blockchain tehnologiji pokazalo se ključnim, jer poboljšava funkcionalnost pametnih ugovora i ukupnu sigurnost sistema. Njegove specijalizovane karakteristike čine ga neophodnim alatom za programere koji se kreću kroz kompleksnost decentralizovanih aplikacija.</p>Sava S. StanišićHristina N. StojanovićIgor Lj. Đorđević
Sva prava zadržana (c) 2024 Sava S. Stanišić, Hristina N. Stojanović, Igor Lj. Đorđević
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572136338710.5937/vojtehg72-47942Informacioni sistem za podršku rada auto-parka
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/48066
<p>Uvod/cilj: Informacioni sistemi predstavljaju skup ljudi, podataka, procesa i informacionih tehnologija čiji je cilj prikupljanje, obrada, skladištenje podataka i filtriranje u korisne informacije potrebne za podršku organizaciji ili donošenje odluka. Informacioni sistem je razvijen kao veb aplikacija uz pomoć programskog jezika Javascript, Node.js, React.js, a u pozadini se oslanja na skladištenje podataka i komunikaciju sa SKL bazom podataka.</p> <p>Metode: Koriste se i testiraju savremeni alati za razvoj veb aplikacija na niskobudžetnom hardveru.</p> <p>Rezultati: Razvijen je efikasan softver za parking sa niskim troškovima održavanja i velikom pouzdanošću.</p> <p>Zaključak: Softver je olakšao rad, povećao pristup podacima, olakšao njihov pregled i smanjio mogućnost greške. Opisana aplikacija namenjena je istraživanju i pokazuje kako se moderne komercijalne tehnologije mogu koristiti u vojne svrhe.</p>Nemanja D. Kaplanović
Sva prava zadržana (c) 2024 Nemanja D. Kaplanović
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572138840710.5937/vojtehg72-48066Analiza paketske komutacije u VoIP telefoniji na komandnom mestu jedinica taktičkog nivoa
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/48348
<p>Uvod: U radu je sprovedena temeljna analiza moguće implementacije sistema Voice over Internet Protocol (VoIP), uz fokus na mrežnu arhitekturu, VoIP telefone i servere. Istražene su potencijalne ranjivosti i predložena rešenja. Takođe, preporučuje se celishodan pristup obezbeđivanju VoIP sistema, uključujući dodatne usluge kako bi se osigurala poverljivost, integritet i dostupnost glasovnih komunikacija u digitalnom okruženju.</p> <p>Metode: U radu su prezentovani: pregled osnovne teorije, analiza potreba krajnjih korisnika i potencijalnih rešenja, kao i praktična procena održivosti.</p> <p>Rezultati: Teorijske tačke o kojima se raspravljalo dokazane su u praksi, korišćenjem komercijalno dostupnih resursa. Komunikacija je uspostavljena na očekivan način.</p> <p>Zaključak: Implementacija rešenja sličnih onom predstavljenom u radu bio bi relativno jeftin način da se stvore različita poboljšanja u delovanju jedinica taktičkog nivoa, kako u miru, tako i u ratu.</p>Marko R. MarkovićStefan М. IvanovićSava S. Stanišić
Sva prava zadržana (c) 2024 Marko R. Marković, Stefan М. Ivanović, Sava S. Stanišić
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572140843410.5937/vojtehg72-48348Pregled primene 5G i 6G za mobilnu bežičnu komunikaciju u vojnom okruženju
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/47037
<p>Uvod/cilj: U radu je prikazna primena pete (5G) i napredne šeste generacije (6G) kod mobilnih bežičnih komunikacija u vojnom okruženju.</p> <p>Metode: Analize i sinteze su korišćene za razmatranje različitih aspekata, izazova, razvoja i primene pete generacije (5G), kao i šeste generacije (6G) mobilnih bežičnih komunikacija u vojne svrhe.</p> <p>Rezultati: Predstavljena je pozadina i stanje mobilnih bežičnih komunikacija 5G i 6G. Zatim, opisan je vojni uticaj i inicijative kod 5G. Takođe, u radu su predstavljene buduće perspektive 6G za upotrebu u vojsci, kao i moguća primena 6G.</p> <p>Zaključak: Peta generacija postigla je prvu primenu do 2020. godine i završila prvu fazu evolucije 2022. godine. Ona pokreće naprednu verziju ka šestoj generaciji na način da pronađe različita rešenja za primenu ne samo u komercijalne, već i u vojne svrhe. Sa platformskim pristupom povezivanju, 5G vojne mreže sadrže različite zahteve, niz opcija primene sa spektralnom efikasnošću, kašnjenjem i pouzdanošću kao primarnim pokazateljima performansi. U pravcu 6G, metode mašinskog učenja (MU) i veštačke inteligencije (VI) predložile su nove pristupe modelovanju, projektovanju, optimizaciji i primeni u vojnim sistema.</p>Zoran M. MiličevićZoran S. Bojković
Sva prava zadržana (c) 2024 Zoran M. Miličević, Zoran S. Bojković
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572143545110.5937/vojtehg72-47037Interakcija između čoveka i računara: ključni aspekti i evolucija
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/47701
<p>Uvod/cilj: Cilj istraživanja bila je analiza ključnih aspekata interakcije čoveka i računara; proučavana je evolucija ovog polja od početaka do savremenih trendova. Fokusirajući se na različite aspekte interakcije, istraživano je kako su se metode, tehnologije i principi razvijali tokom vremena i oblikovali naša iskustva u digitalnom okruženju.</p> <p>Metode: Metodologija istraživanja zasnivala se na analizi relevantne literature i istraživačkih radova posvećenih interakciji čoveka i računara. Sistematskim pregledavanjem i evaluacijom izvora identifikovane su ključne informacije o evoluciji ove interakcije. Kroz vrednovanje dostupnih studija identifikovane su promene u metodama dizajna interfejsa, tehnologijama interakcije i razumevanju potreba korisnika tokom vremena.</p> <p>Rezultati: Sintetizacijom podataka identifikovani su ključni aspekti interakcije čoveka i računara. Analizom literature otkrivene su promene u metodama dizajna interfejsa, tehnologijama interakcije i razumevanju potreba korisnika tokom vremena. Konkretni rezultati obuhvatili su informacije o evoluciji aspekata interakcije, uključujući poboljšanja u efikasnosti, intuitivnosti i personalizaciji iskustava.</p> <p>Zaključak: Inovacije i evolucija tehnologije značajno su uticali na način interakcije korisnika s računarskim sistemima. Poboljšanja u dizajnu interfejsa, tehnologijama prepoznavanja i personalizaciji iskustava predstavljaju ključne faktore u kreiranju sve boljeg korisničkog doživljaja i optimizaciji interakcije čoveka i računara. Istraživanje ukazuje na kontinuirani razvoj i promene u domenu ove interakcije , naglašavajući potrebu za daljim istraživanjem i inovacijama u ovoj oblasti.</p>Nebojša D. ĐorđevićVeljko N. ĐorđevićObrad T. Čabarkapa
Sva prava zadržana (c) 2024 Nebojša D. Đorđević, Veljko N. Đorđević, Obrad T. Čabarkapa
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572145248110.5937/vojtehg72-47701Savremeno naoružanje i vojna oprema za broj 1-2024
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/49282
<p><span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12.0pt; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-fareast-font-family: 'Times New Roman'; mso-ansi-language: #281A; mso-fareast-language: AR-SA; mso-bidi-language: AR-SA;">Јапански електромагнетни шински топ средњег калибра</span></p> <p><span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12.0pt; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-fareast-font-family: 'Times New Roman'; mso-ansi-language: #281A; mso-fareast-language: AR-SA; mso-bidi-language: AR-SA;"><span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12pt;">Граната за артиљеријско оруђе са набојно-млазним мотором</span></span></p> <p><span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12.0pt; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-fareast-font-family: 'Times New Roman'; mso-ansi-language: #281A; mso-fareast-language: AR-SA; mso-bidi-language: AR-SA;"><span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12pt;"><span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12pt;">Нови детаљи у вези бомбардера B-21</span></span></span></p> <p><span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12.0pt; font-family: 'Arial','sans-serif'; mso-fareast-font-family: 'Times New Roman'; mso-ansi-language: #281A; mso-fareast-language: AR-SA; mso-bidi-language: AR-SA;"><span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12pt;"><span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12pt;"><span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12pt; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial;">E-7A Wedgetail AEW&C замена за стари</span> <span lang="sr-Cyrl-RS" style="font-size: 12pt; background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial;">E-3 AWACS</span></span></span></span></p> <p> </p>Dragan M. Vučković
Sva prava zadržana (c) 2024 Dragan M. Vučković
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-052024-03-0572148250310.5937/vojtehg72-49282Poziv i uputstvo autorima za br. 1-2024
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/49617
<p><span style="font-family: Arial, sans-serif; font-size: 14.6667px;">Uputstvo autorima o načinu pripreme članka za objavljivanje u Vojnotehničkom glasniku urađeno je na osnovu Pravilnika o kategorizaciji i rangiranju naučnih časopisa Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije ("Službeni glasnik RS", broj 159/20). Primena ovog Pravilnika prvenstveno služi unapređenju kvaliteta domaćih časopisa i njihovog potpunijeg uključivanja u međunarodni sistem razmene naučnih informacija. </span></p>Nebojša Gaćeša
Sva prava zadržana (c) 2024 Nebojša Gaćeša
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-032024-03-03721504520Spisak recenzenata Vojnotehničkog glasnika u 2023. godini
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/49618
<p><span style="font-family: Arial, sans-serif; text-align: justify;">Radi stručnog obrazloženja, svi članci koji odgovaraju tematici časopisa se recenziraju. Recenzenti su eminentni spoljni stručnjaci iz oblasti iz kojih su i teme radova koji im se šalju na recenziju. Potrebno je da iz tih oblasti recenzenti imaju objavljene radove u poslednje tri godine. Recenzenti ne smeju biti iz iste institucije kao autor, niti to smeju biti autori koji su u skorije vreme objavljivali publikacije zajedno (kao koautori) sa bilo kojim od autora rukopisa. Pre slanja na recenziju Redakcija proverava da li je sadržaj rukopisa plagijat, korišćenjem servisa iThenticate (CrossRef i CrossCheck). Časopis primenjuje „dvostruki slepi postupak recenzije“ članaka, koji podrazumeva da autori ne znaju ko su im recenzenti, niti su recenzentima poznati autori. Redakcija dozvoljava i podstiče recenzije i posle objavljivanja članaka radi naknadnog vrednovanja autora i radova.</span></p>Nebojša Gaćeša
Sva prava zadržana (c) 2024 Nebojša Gaćeša
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-032024-03-03721521526Izjava o etičkom postupanju za 2024. godinu
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/49619
<p><span lang="SR-LATN-RS" style="font-size: 11pt; line-height: 16.8667px; font-family: Arial, sans-serif;">Objavljivanje članaka nakon stručne recenzije osnovna je delatnost naučnog časopisa Vojnotehnički glasnik. Neophodno je postići saglasnost o etičkim načelima u postupcima svih učesnika prilikom objavljivanja članaka, od autora, Redakcije časopisa i stručnih recenzenata do izdavača. </span><span style="background-image: initial; background-position: initial; background-size: initial; background-repeat: initial; background-attachment: initial; background-origin: initial; background-clip: initial; font-size: 11pt; line-height: 16.8667px; font-family: Arial, sans-serif;">Uređivačka politika Vojnotehničkog glasnika zasniva se na preporukama Odbora za etičnost u izdavaštvu (COPE Core Practices) i zajedničkim principima transparentnosti i najbolje prakse u izdavaštvu COPE, DOAJ, OASPA i WAME, kao i na najboljim prihvaćenim praksama u naučnom izdavaštvu. Vojnotehnički glasnik je član COPE (Committee on Publication Ethics) od 2. maja 2018. godine i član OASPA (Open Access Scholarly Publishers Association) od 27. novembra 2015. godine. Uredništvo primenjuje Kontrolnu listu za izdavače otvorenog pristupa o sprovođenju Preporuke UNESKO-a o otvorenoj nauci. Ovaj dokument je deo Uneskovog kompleta alata za otvorenu nauku, osmišljenog da podrži implementaciju Preporuke Uneska o otvorenoj nauci. Proizveden je u partnerstvu sa OASPA.</span></p>Nebojša Gaćeša
Sva prava zadržana (c) 2024 Nebojša Gaćeša
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-032024-03-03721527545Zadnji impresum za br. 1-2024
https://aseestant.ceon.rs/index.php/vtg/article/view/49620
<p>Zadnji impresum za br. 1-2024</p>Nebojša Gaćeša
Sva prava zadržana (c) 2024 Nebojša Gaćeša
https://creativecommons.org/licenses/by/4.0
2024-03-072024-03-07721