Patofiziološki i laboratorijski aspekti poremećaja hemostaze kod pacijenata sa COVID-19
Poremećaji hemostaze kod pacijenata sa COVID-19
Sažetak
Iako koronavirusna bolest 2019 (COVID-19), uzrokovana teškim akutnim respiratornim sindromom koronavirus 2 (SARS-CoV-2), prvenstveno pogađa respiratorni sistem, nije isključena mogućnost multisistemskog oštećenja tkiva i organa. U teškim oblicima bolesti često se javljaju hematološki poremećaji sa pratećim laboratorijskim abnormalnostima. Patofiziološka osnova COVID-19 koagulopatije do sada je nedovoljno razjašnjena, i povezana sa endotelnom disfunkcijom u virusnoj infekciji, hipoksijom indukovanom aktivacijom koagulacione kaskade kao i delovanjem određenih medijatora upale. Kliničke manifestacije poremećaja hemostaze veoma variraju: od subkliničkih, neprepoznatih, mikrotromboza do tromboembolijskih događaja, ali i hemoragijske dijateze usled potrošne koagulopatije. Prepoznatljivi laboratorijski nalazi koji reflektuju ove poremećaje su povećanje koncentracije vrednosti D-dimera, produženo protrombinsko vreme sa ili bez blagih promena aktiviranog parcijalnog tromboplastinskog vremena, promene broja trombocita po tipu trombocitopenije ili trombocitoze (redje), kao i povećanje koncentracije fibrinogena, obično u početnim stadijumima bolesti. Značaj COVID-19 koagulopatije ogleda se u povećanju stope mortaliteta zbog velike učestalosti tromboembolijskih epizoda, što može biti razlog za nastanak sindroma multiorganske disfunkcije.
