Etički standardi između biznisa i društvene uloge medija u Bosni i Hercegovini
Sažetak
U Bosni i Hercegovini djeluje izuzetno veliki broj medija, što na prvi pogled daje privid pluralizma i raznorodnosti medijskih sadržaja. Međutim, budući da većina vlasnika/ca medija u prvi plan stavlja profit, zanemarujući društvenu ulogu i odgovornost, u bespoštednoj borbi za privlačenje i zadržavanje pažnje publike i oglašivača, najprije stradaju etički standardi, a društvena uloga medija stavlja se u podređeni položaj u odnosu na njihovu biznis ulogu. Ovaj članak predstavlja rezultate istraživanja stavova novinara i drugih aktera medijske scene (analitičari/ke, predstavnici/e nevladinog sektora, regulatora itd.) o medijskim i izvanmedijskim razlozima pada novinarskih standarda i krize etike. Metodom polu-strukturiranog intervjua sa 44 sagovornika/ce dobiveni su stavovi o kvalitetu medijske scene u BiH, a ključni je zaključak istraživanja da mediji zanemaruju svoju društvenu ulogu, a vlasnici podliježu političkim i ekonomskim pritiscima, što uzrokuje cenzuru i autocenzuru. Neka od mogućih rješenja ovog problema su jačanje medijske pismenosti publike, osnaživanje profesionalne novinarske zajednice i insistiranje na većem poštovanju zakonske regulative i etičkih standarda.
Reference
Bogdanić, A. (2016). Razmatranje novinarskog diskursa i teorije medija: uvod u teoriju novinarnosti. Banja Luka: Komunikološki koledž.
Bogdanić, A. (2015). Medijska slika: istraživanja o odgovornom novinarstvu. Banja Luka: Komunikološki koledž.
Brunwasser, M., Marko D. & Turčilo L. (2016). Assesment of the Media Sector in Bosnia-Herzegovina. Sarajevo: Measure BiH. Posjećeno 20.06.2017. URL: http://www.measurebih.com/uimages/Assessment%20of%20the%20Media%20Sector%20in%20B&H.pdf.
Car, V., Matović, M. & Turčilo, L. (eds.) (2016). Mediji i javni interes. Zagreb: Fakultet političkih znanosti i Hanns Seidel Stiftung.
Ibrahimbegović Tihak, V. (2015). Medijska pismenost u digitalnom dobu. Sarajevo: Internews Posjećeno 15.06.2017. URL: http://www.internews.ba/sites/default/files/resursi/Medijska_pismenost_digitalnom_dobu.pdf.
Kunelius, R. (1995). Poredak i interpretacija: pripovijedni pogled na novinarski diskurs. Medijska istraživanja, 1(1): 59-76.
Malović, S., Richiardi, S. & Vilović, G. (1998). Etika novinarstva. Zagreb: Izvori.
Tajić, L. & Turčilo, L. (2013). Media and Information Literacy Policies in Bosnia-Herzegovina. Posjećeno 15.06.2017. URL: http://ppemi.ens-cachan.fr/data/media/colloque140528/rapports/BOSNIA-HERZEGOVINA_2014.pdf.
Plevnik, D. (2003). Praksa etičkog novinarstva. Zagreb: Masmedia.
Radojković, M. (2016). Mediji i javni interes: ogled na primeru Srbije. In Car, V., Matović, M. & Turčilo, L. (eds.), Mediji i javni interes (pp. 7-19). Zagreb: Fakultet političkih znanosti i Hanns Seidel Stiftung.
Sarajevo: Završena konferencija “Nacionalni javni RTV servis BiH” (2017). BHRT. Posjećeno: 20.06.2017. URL: http://www.bhrt.ba/vijesti/bih/sarajevo-zavrsava-konferencija-nacionalni-javni-rtv-servis-bih/.
Tešanović, N. (ed.) (2014). Balkanski medijski barometar: Bosna i Hercegovina 2014. Sarajevo: Friedrich Ebert Stiftung. Posjećeno 20.06.2017. URL: http://library.fes.de/pdf-files/bueros/sarajevo/11100.pdf.
Turčilo, L. (2011). Zaradi pa vladaj: politika, mediji, biznis u globaliziranom svijetu i u BiH. Sarajevo: Vlastita naklada.
Turčilo, L. (2017). (P)ogledi o medijima i društvu: članci, eseji, istraživanja. Sarajevo: Vlastita naklada.
Udovičić, R. (2015). Radni uslovi novinara u BiH: Novinari u procjepu devastiranih medija i pravne nesigurnosti. Sarajevo: Medijske inicijative. Posjećeno 12.06.2017. URL: http://www.mediaonline.ba/ba/pdf.asp?ID=3555&n=NOVINARI%20U%20PROCJEPU%20DEVASTIRANIH%20MEDIJA%20%20I%20PRAVNE%20NESIGURNOSTI.
Udruženje Bh. novinari (2017). Medijske slobode u BiH. Uporedni izvještaj 2009-2016., Posjećeno 12.06.2017. URL: http://bhnovinari.ba/wp-content/uploads/2016/05/fes_medijske_slobode_2016.pdf.
Udruženje Bh. novinari, Friedrich Ebert Stiftung (2016). Medijske slobode u BiH 2016. Posjećeno: 20.06.2017. URL: http://bhnovinari.ba/bs/2016/05/02/istraivanje-medijske-slobode-u-bih-komparativni-izvjetaj-za-period-2009-2016/.
UNESCO (2011). Profesionalno novinarstvo i samoregulacija: Novi mediji i stare dvojbe u Jugoistočnoj Evropi i Turskoj“. Posjećeno 12.06.2017. URL: http://unesdoc.unesco.org/images/0019/001908/190810HRV.pdf.
Valić-Nedeljković, D. (2007). O novinarstvu i novinarima. Novi Sad: Filozofski fakultet.
Vijeće za štampu BiH: Eskalirao govor mržnje u medijima (2017). Aljazeera. Posjećeno: 20.06.2017. URL: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/vijece-za-stampu-bih-eskalirao-govor-mrznje-u-medijima.
Vukojević, B. (2016). Analiza odgovornosti u novinarstvu. Banja Luka: Fakultet političkih nauka.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.