Predstavljanje osoba sa invaliditetom u srpskoj štampi: Аnaliza dnevnih novina Blic i Danas

  • Jovana Trajković Univerzitet u Nišu, Filozofski fakultet
Ključne reči: invaliditet, osobe sa invaliditetom, mediji, reprezentacija

Sažetak


Niska društvena svest o pitanjima invalidnosti održava diskriminatorne stavove koji postoje u društvu i ne doprinosi poboljšanju položaja osoba sa invaliditetom. U tome  značajnu ulogu imaju mediji koji reprezentacijom proizvode nova ili reprodukuju već postojeća značenja. Mediji pristupaju predstavljanju različitih identiteta i deluju kao forum društvene konstrukcije stvarnosti, oni konstruišu i reprodukuju društvenu definiciju invalidnosti. Na prvom mestu je razlog otežanog života ljudi sa invaliditetom visokodiskriminišuće društvo, ali poboljšanju takvih okolnosti može doprineti objektivno izveštavanje medija o temi invalidnosti i osobama sa invaliditetom. Značaj takvog izveštavanja je u tome što bi ono doprinelo promeni stereotipnih stavova prema kojima se onesposobljena osoba posmatra kao ona kojoj je potrebna pomoć i sažaljenje, bez sagledavanja fizičkih i kulturnih barijera koje su stvorene u društvu. Kvalitet života osoba sa invaliditetom bio bi znatno unapređen ukoliko bi  uslovi života bili njima prilagođeni u onoj meri u kojoj su prilagođeni svim drugim osobama. Osnovni cilj ovog rada je ispitati kakva je medijska slika koju štampani mediji stvaraju o osobama sa invaliditetom. U istraživanju smo došli do zaključka da štampani mediji u Srbiji ne posvećuju dovoljno prostora temi invalidnosti i uglavnom izveštavaju stereotipno.

Reference

Adams, L. (2008). Disability in the press: How disability and people with disabilities are depicted in print media in Bosnia and Herzegovina, Montenegro and Serbia in 2006. Belgrade: Handicap International Regional Office for South East Europe. Preuzeto 3. januara 2020. sa http://hestories.info/disability-in-the-press-how-disability-and-people-with-disabil.html

Axelson, C., Granier, P. i Adams, L. (2004). Izvan deinstitucionalizacije: Nestabilna tranzicija ka sistemu koji pruža mogućnosti u jugoistočnoj Evropi. Beograd: Handicap International. Preuzeto 5. januara 2020. sa https://www.makingitwork-crpd.org/sites/default/files/2017-03/South%20East%20Europe%20-%20Deinstitucionalizacije%20%28serb%29.pdf

Barns, K. (2012). Onesposobljavajuće prikazivanje i mediji. Istraživanje principa za predstavljanje onesposobljavanih osoba u medijima. U M. Ružičić-Novković (ur.), Uloga umetnosti i medija u onesposobljavanju osoba sa oštećenjima (str. 26–101). Novi Sad: Centar „Živeti uspravno“. Preuzeto 25. decembra 2019. sa http://www.medijskapismenost.net/dokument/Uloga-umetnosti-i-medija-u-onesposobljavanju-osoba-sa-ostecenjima

Beker, K. i Milošević, T. (2017). Nasilje nad ženama sa invaliditetom u rezidencijalnim institucijama. Beograd: Inicijativa za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S.

Brigs, A. i Kobli, P. (2005). Uvod u studije medija. Beograd: Clio.

British Council (n.d.). Promoting Inclusion: A British Council guide to disability equality. Preuzeto 26. decembra 2019. sa https://www.britishcouncil.org/sites/default/files/guide-disability-equality.pdf

Chance, R. S. (2002). To love and be loved: Sexuality and people with physical disabilities. Journal of Psychology and Theology, 30(3), 195–208.

Cohen-Rottenberg, R. (2012, July 12). Caught inside a paradox: How cultural representations perpetuate disability stigma [blog post]. Retrieved January 5, 2020. from http://www.disabilityandrepresentation.com/caught-inside-a-paradox-how-cultural-representations-perpetuate-disability-stigma/

Ćumura, Lj. (2018). Osobe sa invaliditetom kroz prizmu društvenih promena. Sociološki godišnjak, 13, 111–131

World Bank (n.d.). Disability inclusion. Preuzeto 3. januara 2020. sa https://www.worldbank.org/en/topic/disability

Elliott, T. R, & Byrd, E. K. (1982). Media and disability. Rehabilitation Literature, 43(11–12), 348–355.

Evans, D. (2005). Šminkajući osobe sa invaliditetom – milosrđe, vidljivost i telo. U A. Brigs i P. Kobli (ur.), Uvod u studije medija (str. 576–601). Beograd: Clio.

Fürsich, E. (2010). Media and the representation of others. International Social Science Journal, 61(199), 113–130.

Goggin, G, & Newell, C. (2000). Crippling paralympics? Media, disability and olympism. Media International Australia, 97(1), 71–83.

Goggin, G. (2009). Disability, media, and the politics of vulnerability. Asia Pacific Media Educator, 1(19), 1–13.

Hall, S. (ed.) (1997). Representation: Cultural representation and signifying Practices. London: Sage Publications.

Hehir, T. (2002). Eliminating ableism in education. Harvard Educational Review, 72(1), 1–33.

Hitch, D., Dell, K., & Larkin, H. (2016). Does universal design education impact on the attitudes of architecture students towards people with disability?. JACCES: Journal of Accessibility and Design for All, 6(1), 26–48.

Konvencija o pravima osoba sa invaliditetom, Zakon o potvrđivanju konvencije o pravima osoba sa invaliditetom („Sl. glasnik RS – Međunarodni ugovori“, br. 42/2009)

Marković, M. (2014). Osobe sa invaliditetom u Srbiji. Beograd: Republički zavod za statistiku. Preuzeto 4. januara 2020. sa http://media.popis2011.stat.rs/2016/02/ppt_promocija-Osobe-sa-invaliditetom.pdf

Miler, P., Parker, S. i Gilinson, S. (2012). Disabilizam. Kako stati na put poslednjoj predrasudi. U M. Ružičić-Novković (ur.), Uloga umetnosti i medija u onesposobljavanju osoba sa oštećenjima (123–224). Novi Sad: Centar „Živeti uspravno“.

Milošević, J. (2015). Predstavljanje osoba sa invaliditetom u književnosti, stripu i filmu. CM: Communication and Media, 10(34), 97–120.

Ninković-Slavnić, D. (2011). Medijska reprezentacija grupnih identiteta. CM Communication and Media, 6(19), 15–37.

O'Toole, C. (2002). Sex, disability and motherhood: Access to sexuality for disabled mothers. Disability Studies Quarterly, 22(4), 81–101.

Petrović, J. (2012). Pregled odnosa društva prema osobama sa invaliditetom kroz istoriju. Teme, 36(2), 865–886.

Ružičić-Novković, M. (ur.) (2012). Uloga umetnosti i medija u onesposobljavanju osoba sa oštećenjima. Novi Sad: Centar „Živeti uspravno“.

Ružičić-Novković, M. (2014). Predstavljanje osoba sa invaliditetom u medijskom diskursu Srbije. Novi Sad: Centar „Živeti uspravno“.

Silva, C. F., & Howe, P. D. (2012). The (in)validity of supercrip representation of Paralympian athletes. Journal of Sport and Social Issues, 36(2), 174–194.

Storey, K. (2007). Combating ableism in schools. Preventing School Failure: Alternative Education for Children and Youth, 52(1), 56–58.

Šušnjević, S. (2015). Kvalitet života odraslih osoba sa motornim invaliditetom na teritoriji Vojvodine (Nepublikovana doktorska disertacija). Medicinski fakultet Univerzitet u Novom Sadu, Novi Sad. Preuzeto 5. januara 2020. sa http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/4729

Todorović, N. (2006). Tabloidni žurnalizam. CM: Časopis za upravljanje komuniciranjem, 1(1), 19–31.

Turčić, N. (2012). Socijalni model procjene invaliditeta. Sigurnost: časopis za sigurnost u radnoj i životnoj okolini, 54(1), 111–115.

Wolbring, G. (2008). The politics of ableism. Development, 51(2), 252–258.

World Health Organization and the World Bank. (2011). World report on disability. Geneva: World Health Organization. Preuzeto 22. decembra 2019. sa https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/44575/9789240685215_eng.pdf

Zakon o sprečavanju diskriminacije osoba sa invaliditetom („Sl. glasnik RS“, br. 33/2006 i 13/2016)

Žuvela, B. (2013). Individualni i kontekstualni činioci zapošljavanja slepih i slabovidih osoba (Nepublikovana doktorska disertacija). Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd. Preuzeto 5. januara 2020. sa http://nardus.mpn.gov.rs/handle/123456789/3281

Objavljeno
2020/12/11
Rubrika
Originalni naučni članak