Vikipedija i kultura sećanja: problem imenovanja ratnih zločina u Jugoslaviji

  • Stefan G Janjić Univerzitet u Novom Sadu Filozofski fakultet Odsek za medijske studije
Ključne reči: Vikipedija, Drugi svetski rat, Jugoslavija, kultura sećanja, ratni zločini

Sažetak


Cilj istraživanja, sprovedenog metodom analize sadržaja, jeste identifikacija modela imenovanja članaka o ratnim zločinima u bivšoj Jugoslaviji na srpskoj, hrvatskoj i bošnjačkoj verziji onlajn enciklopedije Vikipedije, koju u ovom kontekstu posmatramo kao „globalno mesto sećanja“ (K. Pencold).  Istraživački korpus baziran je na temama koje se (a) pojavljuju na dve ili sve tri posmatrane jezičke varijante Vikipedije i koje su (b) posvećene ratnim zločinima za vreme Drugog svetskog rata i raspada Jugoslavije. Komparativna analiza naslova ovih članaka sprovedena je s namerom da se utvrdi stepen sličnosti, kao i da se razmotre potencijalni uzroci razlika u imenovanju. Stepen sličnosti naslova o ratnim zločinima najveći je kod članaka koji se tiču zajedničke borbe triju nacija u Drugom svetkom ratu. Nasuprot tome, članci koji se tiču međunacionalnih sukoba za vreme bivše Jugoslavije odlikuju se daleko nižom sličnošću naslova, koji su katkad i potpuno kontradiktorni. Nazivi članaka na trima verzijama Vikipedije koji se tiču ratnih sukoba u Jugoslaviji ne služe samo tome da ukažu na određeni pojam ili događaj, iako je to njihova osnovna i najčešća funkcija, već se iz jednog broja naslova – najčešće onih članaka koji tematizuju međusobne sukobe triju posmatranih nacija – može iščitati i stav autora / uredništva, odnosno, ton samog članka.

Reference

Asman, A. (2011). Duga senka prošlosti. Beograd: Biblioteka XX vek.

Assman, A. (2006). Memory, Individual and Collective. In R. E. Goodin & C. Tilly (eds.), The Oxford handbook of contextual political analysis (pp. 210–226). Oxford: Oxford University Press.

Baotić, J., Ibrahim, Č., Monnesland, S., Pirić, A., Vajzović, H. i Valjevac, N. (2007). Rječnik bosanskoga jezika. Sarajevo: Institut za jezik.

Berkhofer, R. (1997). Beyond the great story – History as text and discourse. Cambridge / London: The Belknap Press of Harvard University Press.

Birkner, T. & Donk, A. (2020). Collective memory and social media: Fostering a new historical consciousness in the digital age? Memory Studies, 13(4), 367–383.

Blek, Dž. i Makrejld, D. M. (2007). Izučavanje istorije. Beograd: Clio.

Bridgewater, M. (2017). History Writing and Wikipedia. Computers and Composition, 45, 36–50.

Bruns, A. (2008). Blogs, Wikipedia, Second Life, and Beyond: From Production to Produsage. New York: Peter Lang.

Callahan, E. S. & Herring, S. C. (2011). Cultural bias in Wikipedia content on famous persons. Journal of the Association for Information Science and Technology, 62, 1899–1915.

Dimitrijević, V, Hadži-Vidanović, V, Jovanović, I, Marković, Ž. i Milanović, M. (2013). Haške nedoumice. Beograd: Beogradski centar za ljudska prava.

Drašković, B. (2019). Borba sećanja – okviri medijskog predstavljanja jugoslovenske prošlosti. CM: Communication and Media, 14(45), 61–86.

Farinosi, M. & Micalizzi, A. (2016). Geolocating the past: Online memories after the L’Aquila In A. Hajek, C. Lohmeier & C. Pentzold (eds.), Memory in a mediated world (pp. 99–110). London: Palgrave Macmillan.

Ferron, M. & Massa P. (2014). Beyond the encyclopedia: Collective memories in Wikipedia. Memory Studies, 7(1), 22–45.

Ferron, M. & Massa, P. (2011). The Arab Spring wikirevolutions: Wikipedia as a lens for studying the real-time formation of collective memories of revolutions. International Journal of Communication, 5(20), 1313–1332.

Greenstein, S. & Zhu, F. (2012). Is Wikipedia Biased? American Economic Review, 102(3), 343–348.

Hoskins, A. (2011). Anachronisms of media, anachronisms of memory: From collective memory to a new memory ecology. In M. Neiger, O. Meyers & E. Zandberg (eds.), On media memory (pp. 278–288). London: Palgrave Macmillan.

Hrvatski jezični portal. (N/A). Preuzeto 15. decembra 2020. sa http://hjp.znanje.hr/

Huttunen, L. (2016). Remembering, witnessing, bringing closure: Srebrenica burial ceremonies on YouTube. In A. Hajek, C. Lohmeier & C. Pentzold (eds.), Memory in a mediated world (pp. 244–260). London: Palgrave Macmillan.

Janjić, S. (2017). Srebrenica na Vikipediji: kako se piše zločin? U D. Valić Nedeljković i D. Gruhonjić (ur.), Populizam, izbeglička kriza, religija, mediji. (str. 109–121). Novi Sad: Filozofski fakultet.

Jones, S. (2013). Catching fleeting memories: Victim forums as mediated remembering communities. Memory Studies, 6(4), 390–403.

Kanhabua, N., Nguyen, T. N. & Niederée, C. (2014). What triggers human remembering of events? A large-scale analysis of catalysts for collective memory in Wikipedia. IEEE/ACM, 2014, 341–350.

Kleut, J. (2018). Konektivno sećenje i pozicije korisnika digitalnih medija. U M. Škorić i P. Sekeruš (ur.), Aspekti kulturnog nasleđa (str. 7–31). Novi Sad: Filozofski fakultet.

Kräenbring, J., Monzon Penza, T., Gutmann, J., Muehlich, S. & Zolk, O. (2014). Accuracy and completeness of drug information in Wikipedia: A comparison with standard textbooks of pharmacology. PLOS ONE, 9(9), e106930.

Krippendorf, K. (2004). Content analysis – An introduction to its methodology. London: Sage.

Kuljić, T. (2006). Kultura sećanja - Teorijska objašnjenja upotrebe prošlosti. Beograd: Čigoja.

Lukovac, M. (2012). Uloga komemorativnih spomen-obeležja u konstrukciji kolektivnog pamćenja i društvenog identiteta. Nasleđe, 9(23), 201–210.

Luyt, B. (2016). Wikipedia, collective memory, and the Vietnam war. Journal of the Association for Information Science and Technology, 67(8), 1956–1961.

Miz, V., Benzi, K., Ricaud, B. & Vandergheynst, P. (2017). Wikipedia graph mining: dynamic structure of collective memory. arXiv preprint arXiv:1710.00398.

Myles, D. & Millerand, F. (2016). Mourning in a ‘sociotechnically’acceptable manner: A Facebook case study. In A. Hajek, C. Lohmeier & C. Pentzold (eds.), Memory in a mediated world (pp. 229–243). London: Palgrave Macmillan.

Neuendorf, K. (2002). The content analysis guidebook. London: Sage.

Oeberst, A., von der Beck, I., Matschke, C., Ihme, T. A. & Cress, U. (2020). Collectively biased representations of the past: Ingroup bias in Wikipedia articles about intergroup conflicts. British Journal of Social Psychology, 59(4), 791–818.

Pavlaković, V. (2016). Simboli i kultura sjećanja u Republici Srpskoj Krajini. Politička misao – časopis za politologiju, 53(3), 26–49.

Pentzold, C. (2009). Fixing the floating gap: The online encyclopaedia Wikipedia as a global memory place. Memory Studies, 2(2), 255–272.

Pentzold, C., Weltevrede, E., Mauri, M., Laniado, D., Kaltenbrunner, A. & Borra, E. (2017). Digging Wikipedia: The online encyclopedia as a digital cultural heritage gateway and site. Journal on Computing and Cultural Heritage (JOCCH), 10(1), 1–19.

Rosenzweig, R. (2006). Can History Be Open Source? The Journal of American History, 93(1), 117–146.

Ruprechter, T., Santos, T. & Helic, D. (2020). Relating Wikipedia article quality to edit behavior and link structure. Applied Network Science, 5(1), 1–20.

Samoilenko, A., Lemmerich, F., Weller, K., Zens, M. & Strohmaier, M. (2017). Analysing timelines of national histories across Wikipedia editions: A comparative computational approach. ICWSM’17, 210–219.

Samoilenko, A., Lemmerich, F., Zens, M., Jadidi, M., Génois, M., & Strohmaier, M. (2018). (Don't) Mention the war: A comparison of Wikipedia and Britannica articles on national histories. Proceedings of the 2018 World Wide Web Conference, 843–852.

Skupština Republike Srbije. (2010). Deklaracija o Srebrenici. Preuzeto 12. januara 2021. sa https://pescanik.net/deklaracija-o-srebrenici-2/

Toma, M. (ur.) (2015). Forum za tranzicionu pravdu. Beograd: Fond za humanitarno pravo.

Turajlić, M. (2015). Kultura sećanja na lik Josipa Broza Tita u postjugoslovenskim dokumentarnim serijama. Kultura, 146, 61–85.

Ujedinjene nacije. (1946). Konvencija o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida. Preuzeto 15. januara 2021. sa http://media.cgo-cce.org/2013/06/12-Konvencija-o-sprijecavanju-i-kaznjavanju-zlocina-genocida.pdf

Van Dijck, J. (2011). Flickr and the culture of connectivity: Sharing views, experiences, memories. Memory Studies, 4(4), 401–415.

Vikipedija. (n.d, a). Imenovanje članaka. Preuzeto 1. decembra 2020. sa https://sr.wikipedia.org/sr-el/Википедија:Именовање_чланака

Vikipedija. (n.d., b). Slučaj Račak. Preuzeto 1. decembra 2020. sa https://sr.wikipedia.org/sr-ec/Случак_Рачак

Vujanić, M., Gortan Premk, D. i Dešić, M. (2007). Rečnik srpskoga jezika. Novi Sad: Matica srpska.

Objavljeno
2021/07/14
Rubrika
Originalni naučni članak