Konstruktivno novinarstvo u bosanskohercegovačkim medijima: od izvještavanja usmerenog na probleme do izvještavanja usmerenog na blagostanje?
Sažetak
Od 2015. u komunikološkoj teoriji i praksi spominje se fenomen konstruktivnog novinarstva. Teoretičari su saglasni da je riječ o novosti, no još uvijek postoje terminološke nedoumice kada je u pitanju precizna konceptualizacija ovog pravca. Konstruktivno novinarstvo identifikuje se kao pravac, alat, forma, vrsta, koncept, nova filozofija ili kultura vijesti. U ovom radu izvršena je metateorijska analiza dostupnih kvalitativnih i kvantitativnih znanstvenih istraživanja o konceptu konstruktivnog novinarstva. Ponudili smo jedinstvenu definiciju, karakteristike, ulogu, osnovne principe, specifičnosti u odnosu na ostale novinarske pravce i historijski razvoj konstruktivnog novinarstva. Nazvali smo konstruktivno novinarstvo novom vrstom izvještavanja fokusiranom na pozitivan interpretacijski okvir prožet optimizmom u kojoj novinar nastupa proaktivno i ide dalje od prezentovanja postojećeg problema. U ovoj vrsti izvještavanja novinar pokušava otkriti moguća rješenja i primjere dobrih odgovora na problem koji su negdje već uspješno implementirani, a koji bi se mogli imitirati u konkretnom društvenom kontekstu u sadašnjosti ili budućnosti, te tako odgovara na pitanje Šta dalje. U konačnici ono doprinosi kreiranju nove kulture vijesti u kojoj se definitivno mijenja interpretacijski okvir, ali ne i agenda medijskog izvještavanja. U drugom dijelu rada predstavljeni su rezultati empirijskog istraživanja autorice dobijeni metodama kvantitativne analize sadržaja i ispitivanja tehnikom pismene ankete. Analiza sadržaja bosanskohercegovačkih medija (N=663) pokazala je da u njima dominira klasični model izvještavanja s fokusom na probleme, s akcentom na konflikt i negativnosti kao dominantne vrijednosti vijesti. Građani (N=445) su svojim odgovorima pokazali da preferiraju neke od elemenata konstruktivnih priča.
Reference
Aitamurto, T., & Varma, A. (2018). The constructive role of journalism: Contentious metadiscourse on constructive journalism and solution journalism. Journalism Practice, 12(6), 695-713.
Baden, D., McIntyre, K., & Homberg, F. (2019). The Impact of Constructive News on Affective and Behavioural Responses. Journalism Studies, 20(13), 1940-1959.
Bornstein, David. (2011). Why ‘Solutions Journalism’ Matters, Too. The New York Times. Preuzeto 16.decembra 2020. sa https://opinionator.blogs.nytimes.com/2011/12/20/why-solutions-journalism-matters-too/.
Bro, P. (2019). Constructive Journalism: Proponents, precedents, and principles. Journalism, 20(4), 504-519.
Harcup, T., & O’Neill, D. (2016). What is News?. Journalism Studies, 18(12), 1470–1488.
Hermans, L., & Drok, N. (2018). Placing Constructive Journalism in Context. Journalism Practice, 12(6), 679-694).
Hermans, L., & Gyldensted, C. (2019). Elements of Constructive Journalism: Characteristics, Practical Application and Audience Valuation, Journalism 20(4), 535-551.
Kovač, B., i Rozenstil, T. (2001). Elementi novinarstva. Podgorica: Cid.
Kovačević, P., & Perišin, T. (2018). The potential of constructive journalism ideas in a Croatian context. Journalism Practice, 12(6), 747-763.
Kunczik, M. i Astrid Z. (1998). Uvod u publicističku znanost i komunikologiju. Zaklada Friedrich Ebert Ured u Zagrebu.
Kurtić, N. (2006). Kod novinarstva. Sarajevo: MediaPlan institut.
Kurtić, N. (2009). Osnovi pisanja za medije. Sarajevo: MediaPlan Institut.
Kurtić, N. (2017). Kvantitativna i kvalitativna analiza sadržaja. Sarajevo: University Press.
Lee Hunter, M., Hanson M., Sabbagh, R., Sangers, L., Sullivan, D., Tait S.F., i Thordsen, P. (2015). Priručnik za istraživačko novinarstvo. Centar za razvoj medija i analize, i INFOHOUSE.
Mast, J., Coesemans, R., & Temmerman, M. (2019). Constructive journalism: Concepts, practices, and discourses. Journalism, 20(4), 492-503.
McChesney, R. (2013). Digitalna isključenost: Kako kapitalizam okreće internet protiv demokracije. Multimedijalni institut i Fakultet za medije i komunikaciju.
McIntyre, E. K. (2019). Solution Journalism: The effects of including solution information in news stories about social problems. Journalism Practice, 13(8), 16-34.
McIntyre, E. K. (2020). „Tell Me Something Good“: Testing the Longitudinal Effects of Constructive News Using the Google Assistant. Electronic News, 14(1), 37-54.
McIntyre, E. K., & Gyldensted, C. (2017). Constructive Jorunalism: Applaying Positive Psychology Techniques to News Production. The Journal of Media Innovations, 4(2), 20-34.
McIntyre, E. K., & Gyldensted, C.(2018). Positivi psychology as a theoretical foundation for constructive journalism. In: Journalism Practice, 12(6), 662-678.
McIntyre, E. K., & Lough, K. (2019): Toward a clearer conceptualization and operationalization of solution journalism. Journalism, 22(6), 1558-1573.
Meier, K. (2018). How does the audience respond to constructive journalism? Two experiments with multifaceted results. U: Journalism Practice, 12(6), 764-780.
Midberry, J., & Dahmen, N. S. (2020). Visual Solution Journalism: A Theoretical Framework. U: Journalism Practice, 4(10), 1159-1178.
Nuhić, M. (2000). Komuniciranje od pećinskog crteža do interneta. Univerzitet u Sarajevu.
Pallant, J. (2017). SPSS: Priručnik za preživljavanje. Beograd: Mikro knjiga.
Powers E., & Curry, A. (2019). NO QUICK FIX: How Journalists Assess the Impact
and Define the Boundaries of Solutions Journalism. Journalism studies, 20(15), 2237-2257.
Rus-Mol, Š., i Zagorac Keršer A. (2014). Novinarstvo. Beograd: Clio.
Sulejmanpašić, Dž. (1936). Žurnalizam: razarač čovečanstva i novinarstvo s najmanjom mogućom merom. Zagreb: Štamparija „Gaj“.
Šimić, N. (2017). Konstruktivno novinarstvo – novi trend: mogućnost usvajanja u suvremenoj redakciji (Nepublikovani master rad). Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti.
Termiz, Dž. (2004). Metodologija društvenih nauka. Univerzitet u Sarajevu.
Thier, K., Abdenour, J., Wealth, B., & Smith Dahmen, N. (2021). A narrative solution: The relationship between solutions journalism, narrative transportation, and news trust. Journalism, 22(10), 2511–2530.
Vivian, J. (2002). The Media of Mass Communication. Boston: Allyn & Bacon.
Wealth, B., Smith Dahmen, N., & Thier, K. (2019). Constructive journalism: Concepts, practices, and discourses. Journalism, 20(4), 492-503.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.