Novinarstvo i politika: novinari o komunikacijskim praksama s političkim akterima

  • Helena Popovic Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
  • Petra Rodik Nezavisna istraživačica
Ključne reči: novinarstvo, politička domena, ideologija profesionalnog novinarstva, komercijalizacija, digitalizacija

Sažetak


Odnos medija i politike kompleksno je i dinamično polje premreženosti institucionalnih praksi, javnih politika, i partikularnih interesa diversificiranih društvenih skupina. U radu se obrađuje jedan segment rezultata Istraživanja o stavovima i iskustvima novinara u Republici Hrvatskoj o otvorenosti državnih tijela prema novinarima, koje je provedeno za Zbor istraživačkih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND). Ciljna skupina bili su novinari i novinarke koji u svom profesionalnom radu prate političku domenu te izvještavaju o političkim događajima i procesima. Iznose se rezultati koji se odnose na oblike komuniciranja u novinarskoj praksi i ocjenu obilježja komunikacije. Oni se tumače u okviru ideologije profesionalnog novinarstva i društvenih promjena u posljednjih nekoliko desetljeća koje bitno mijenjaju novinarski rad. Prema odgovorima iz ankete, vidljivo je da novinari profesiji pristupaju u skladu sa vrijednostima karakterističnim za ideologiju profesionalnog novinarstva no ona su-biva s idejama i praksama koje su u odnosu na njih kontradiktorne. Komercijalizacija medija i digitalne tehnologije potpuno su udaljili novinarstvo od „klasičnih“  profesionalnih načela, a doprinijeli su i transformaciji novinarskog rada koji je danas primarno usmjeren prema savladavanju tehnoloških vještina u konvergiranom okruženju i unutar kojega je već duboko usađena komodifikacijska logika djelovanja, dok je intelektualni rad postao „suvišan“. Takvo okruženje, dakako, nije poticajno za refleksiju vlastite profesije koja je, čini se, potrebnija no ikada. 

Reference

Abercrombie, N. & Longhurst, B. (2007). Dictionary of Media Studies. London: Penguine Books.

Baran J. S. & Davis K. D. (2012). Mass Communication Theory: Foundations, Ferment, and Future. Boston: Wadsworth.

Bossio, D. & Bebawi, S. (2016). Mapping the Emergence of Social Media in Everyday Journalistic Practices. Media International Australia, 161(1): 147–158.

Chayko, M. (2018). Superpovezani: Internet, digitalni mediji i tehno-društveni život. Beograd: Clio.

Curran, J. (1991). Mass Media and Democracy: A Reappraisal. In Curran, James i Gurevitch, Michael (eds.), Mass Media and Society. (pp. 82-118). London: Edward Arnold.

Deuze, M. (2005). What is Journalism? Professional Identity and Ideology of Journalists Reconsidered. Journalism, 6(4): 442-464.

Dickinson, R. (2007). Accomplishing Journalism: Towards a Reviwed Sociology of a Media Occupation.  Cultural Sociology, 1(2): 189-208.

Hardt, H. (1998). Interactions. Critical Studies in Communication, Media and Journalism. Boulder: Rowman and Littlefield Publishers.

Hardy, J. (2014). Critical Political Economy of the Media. London: Routledge.

Keeble R. (2001). Ethics for Journalism. London: Routledge.

McQuail, D. (1987). Mass Communication Theory. An Introduction. London: Sage.

Novak B. (2005). Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeću. Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga.

Popović, H. (2018). Journalism in Croatia in the Southeast European Context: Deterioration of the 'Professional Project'. Work Organization, Labor & Globalisation. 12(1): 25-42.

Rosengren, K, E. (2000). Communication: An Introduction. London: Sage.

Škiljan, D. (2000). Javni jezik. Zagreb: Antibarbarus.

Wernick, A. (1990). Promotional Culture. London: Sage.

Objavljeno
2022/04/07
Rubrika
Originalni naučni članak