Uloga digitalnih medija u socijalizaciji dece
Sažetak
Tema rada je uloga digitalnih medija u procesu socijalizacije dece. Digitalni mediji postaju sve značajniji agens socijalizacije, neizostavan su deo svakodnevice i kao takvi umnogome utiču na naš identitet, razmišljanja, politička uverenja, imidž. Deca su najpodložnija medijskom uticaju kojem su izložena. Dostupna istraživanja pokrenuta na ovu temu pokazuju da deca svoje slobodno vreme najčešće provode uz medijske sadržaje. Cilj rada je na osnovu sekundarne analize literature predstaviti neke od rizika i benefita upotrebe digitalnih medija, ali i ukazati na značaj medijske pismenosti i vaspitnih kompetencija roditelja u oblasti zaštite dece od štetnih posledica upotrebe digitalnih medija. Rizici upotrebe ne dovode se u vezu samo sa vremenom provedenim uz digitalne medije, već sa kvalitetom sadržaja koji deca biraju. Predstavljeni rizici upotrebe digitalnih medija odnose se na nasilni i neprimeren sadržaj, teoriju socijalnog poređenja i bezbedonosne pretnje. Benefiti upotrebe digitalnih medija uglavnom podrazumevaju procese učenja.
Medijska pismenost i medijska pedagogija kao interdisciplinarne oblasti, važne su u formiranju kritičkog stava prema medijskom diskursu u ranoj starosnoj dobi. Njihovo uključivanje u obrazovne sisteme doprineće razvoju demokratskih vrednosti u društvu i borbi protiv rasnih, verskih, rodnih i drugih stereotipa. Vaspitne kompetencije roditelja i roditeljska medijacija važni su činioci u zaštiti dece od rizika sa kojima se suočavaju na digitalnim platformama. Od brojnih tipova roditeljske medijacije u kontrolisanju dečijeg pristupa digitalnim medijima i korišćenja različitih aplikacija i alata u te svrhe, kao izrazito delotvorna metoda preporučuje se razgovor o opasnostima korišćenja različitih medijskih sadržaja i zajednička upotreba digitalnih medija.
rizika i benefita upotrebe digitalnih medija, ali i ukazati na značaj medijske pismenosti i vaspitnih kompetencija roditelja u oblasti zaštite dece od štetnih posledica upotrebe digitalnih medija. Rizici upotrebe ne dovode se u vezu samo sa vremenom provedenim uz digitalne medije, već sa kvalitetom sadržaja koji deca biraju. Predstavljeni rizici upotrebe digitalnih medija odnose se na nasilni i neprimeren sadržaj, teoriju socijalnog poređenja i bezbedonosne pretnje. Benefiti upotrebe digitalnih medija uglavnom podra - zumevaju procese učenja. Medijska pismenost i medijska pedagogija kao interdisciplinarne oblasti, važne su u formiranju kritičkog stava prema medijskom diskursu u ranoj starosnoj dobi. Njihovo uključivanje u obrazovne sisteme doprineće razvoju demokratskih vrednosti u društvu i borbi protiv rasnih, verskih, rodnih i drugih stereotipa. Vaspitne kompetencije roditelja i roditeljska medijacija važni su činioci u zaštiti dece od rizika sa kojima se suočavaju na digitalnim platformama. Od brojnih tipova roditeljske medijacije u kontrolisanju dečijeg pristupa digitalnim medijima i korišćenja različitih aplikacija i alata u te svrhe, kao izrazito delotvorna metoda preporučuje se razgovor o opasnostima korišćenja razli - čitih medijskih sadržaja i zajednička upotreba digitalnih medija.Reference
Anderson, D.R., Huston, A.C., Schmitt, K.L., Linebarger, D.L. & Wright, J.C. (2001). Early childhood television viewing and adolescent behavior. Monographs of the Society for Research in Child Development, Vol. 66, No. 1: 108-118.
Benedetto, L. & Ingrassia, M. (2020). Digital Parenting: Raising and Protecting Children in Media World. In L. Benedetto & M. Ingrassia (eds.), Parenting-Studies by an Ecocultural and Transactional Perspective. London: IntechOpen.
Biglbauer, S. & Korajlija, A.L. (2020). Društvene mreže, depresivnost i anksioznost. Socijalna psihijatrija, 48 (4): 404-425.
Blum-Ross, A. & Livingstone, S. (2016). Families and screen time: Current advice and emerging research. Media Policy Brief 17. London: Media Policy Project, London School of Economics and Political Science.
Buckingham, David (2008). Introducing Identity. In D. Buckingham (ed.) Youth, Identity, and Digital Media (pp. 1-24). Cambridge, MA: The MIT Press.
Bumbić, T. & Janjić, S. (2018). Digitalni pogon u školskoj klupi. Novi Sad: Novosadska novinarska škola.
Burgund Isakov, A., Nikolić, S. & Brđović, H. (2019). Uticaj medija na decu iz perspektive Nacionalne dečje linije. Psihijatrija danas, Vol. 51, Iss. 1-2: 89-101.
Carević, N., Mihalić, M. & Sklepić, M. (2014). Ovisnost o internetu među srednjoškolcima. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 38(2): 456–471.
Center for Media Literacy. Posećeno: 20. 3. 2021. URL: http://www.medialit.org/reading-room/core-concepts-fundamental-media-literacy-yesterday-today-and-tomorrow
De Abreu, B. (2010). Changing Technology = Empowering Students through Media Literacy Education. New Horizons in Education, Vol. 58, No. 3: 26-33.
Dmitrović, P. (2009). Obrazovanje za medije (Uloga, značaj i mogućnosti). U M. Danilović & S. Popov (ur.), Tehnologija, informatika, obrazovanje za društvo učenja i znanja 5 (I deo) (str. 640-651). Novi Sad: Fakultet tehničkih nauka, Centar za razvoj i primenu nauke, tehnologije i informatike, Prirodno matematički fakultet. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja.
Đerić, I. & Studen, R. (2006). Stereotipi u medijima i medijsko opismenjavanje mladih. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 38 (2): 456–471.
Gainer, J. (2010). Critical Media Literacy in Middle School: Exploring the Politics of Representation. Journal of Adolescent & Adult Literacy, 53(5): 364-373.
Heim, J, Brandtyæg, P.B., Kaare, B.H., Endestad, T. & Torgersen, L. (2007). Children's usage of media technologies and psychosocial factors. New Media and Society, Vol 9, Issue 3: 425-454.
Huesmann, L. R., Moise-Titus, J., Podolski, C.L. & Eron, L. D. (2003). Longitudinal relations between children's exposure to TV violence and their aggressive and violent behavior in young adulthood: 1977-1992. Developmental Psychology, 39(2): 201–221.
Istraživanje Deca i tradicionalni i novi mediji (2019). Posećeno: 20.3.2022. URL: https://decaimediji.com/page/3/
Istraživanje o nivou svesti o potencijalnim internet rizicima i zloupotrebama među roditeljima dece od uzrasta 8 do 17 godina, 2016, Unicef. Posećeno: 20.3.2022. URL: https://www.unicef.org/serbia/media/5756/file/Istra%C5%BEivanje%20o%20nivou%20svesti%20o%20potencijalnim%20internet%20rizicima%20i%20zloupotrebama%20me%C4%91u%20roditeljima%20dece%20uzrasta%208%20do%2017%20godina.pdf
Janjatović Jovanović, M., Ljajić, M., Vojnović, M., Kiš Buterer, M., Petrović, A., Petrović, M., Kecman, V., Ivanović, D., Berić Damnjanović, D., Šljivović, M. & Marković, M. (2021). Zvoni za medijsku pismenost: Priručnik za nastavnike osnovnih i srednjih škola. Novi Sad: Novosadska novinarska škola. Posećeno: 26.6.2022. URL: https://novinarska-skola.org.rs/sr/wp-content/uploads/2021/09/%D0%97%D0%B2%D0%BE%D0%BD%D0%B8-%D0%B7%D0%B0-%D0%BC%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D1%81%D0%BA%D1%83-%D0%BF%D0%B8%D1%81%D0%BC%D0%B5%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82-1.pdf
Kardenfelt, W. D. (2017). How Does the Time Children Spend Using Digital Technology Impact Their Mental Well-being, Social Relationships and Physical Activity? An Evidence-focused Literature Review. UNICEF Office of Research – Innocenti.
Kastels, M. (2009). Moć komunikacija. Beograd: RTS Izdavaštvo, Clio.
Kelner, D. (2004). Medijska kultura–studije kulture, identitet i politika između modernizma i postmodernizma. Beograd: Clio
Konvencija o pravima deteta, Generalna skupština UN, 20. novembar 1989. URL: https://www.ohchr.org/en/instruments-mechanisms/instruments/convention-rights-child
Kovačević Lepojević, M., Žunić Pavlović, V. & Kovačević, M. (2014). Roditeljski nadzor dece i adolescenata na Internetu. U D. Todorović, D. Petrović & D. Prlja (ur.), Internet i društvo (str. 459–472). Niš i Beograd: Srpsko sociološko društvo, Univerzitet u Nišu – Filozofski fakultet, Institut za uporedno pravo Beograd.
Kuzmanović, D., Pavlović, Z., Popadić, D., Milošević, T. (2019). Korišćenje interneta i digitalne tehologije kod dece i mladih u Srbiji: rezultati istraživanja Deca Evrope na internetu. Beograd: Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta.
Kuzmanović, D., Zlatarović, V., Anđelković, N. & Žunić-Cicvarić J. (2019). Deca u digitalnom dobu: Vodič za bezbedno i konstruktivno korišćenje digitalne tehnologije i interneta. Užice: Užički centar za prava deteta.
Lievrouw, L. & Livingstone, S. (2006). Introduction to the updated student edition. In L. Lievrouw & S. Livingstone (eds.), Handbook of New Media: Social Shaping and Social Consequences of ICTs (pp. 1-14). London: Sage.
Lin, M.H., Chen H.G. & Liu, K.S. (2017). A Study of the Effects of Digital Learning on Learning Motivation and Learning Outcome. Eurasia Journal of Mathematics, Science and Technology Education, 13(7): 3553-3564.
Livingstone, S. & Haddon, L. (2009). Introduction. In S. Livingstone & L. Haddon (eds.), Kids Online: Opportunities and Risks for Children (pp. 1-18). Policy Press.
Livingstone, S. (2003). The changing nature and uses of media literature. In R. Gill, A. Pratt, T. Rantanen & N. Couldry (eds.), MEDIA@LSE Electronic Working Papers (pp. 1-37). London: Media@lse, London School of Economics and Political Science ("LSE").
Livingstone, S. (2012). Critical Reflections on the Benefits of ICT in Education. Oxford review of education, 38 (1): 9-24.
Mandarić, V. (2012). Novi mediji i rizično ponašanje djece i mladih. Bogoslovska smotra, 82 (1): 131–149.
Marić, S. & Sivrić, I. (2013). Utjecaj tiskovnih medija na usvajanje vrijednosti djece i mladih. Medijski dijalozi-časopis za istraživanje medija i društva, God. IV, Br. 10: 604-623.
Marković Krstić, S. & Milošević Radulović, L. (2016). Humanistička dimenzija obrazovanja mladih u kontekstu savremenih društvenih promena, Niš: Filozofski fakultet u Nišu.
Masterman, L. (1985). Teaching the Media. London: Routledge.
McDool, E., Roberts, J., Powell, P. & Taylor K. (2016). Social Media Use and Children’s Wellbeing. Working Papers 2016011, The University of Sheffield, Department of Economics.
Mek Kvin, D. (2000). Televizija. Beograd: Clio
Milivojević, S. (2015). Mediji, idelogija i kultura. Beograd: Edicija reč.
Mitrović Đorđević I. (2021). (Ne)zavisnost od igranja video-igara iz perspektive učenika nižih razreda osnovne škole. Research in Pedagogy, Vol.11, No.1: 328-339.
Modecki, K.L., Goldberg, R., Wisniewski, P. & Orben, A. (2022). What is digital parenting? A systematic review of past measurement and blueprint for the future. doi:https://doi.org/10.31234/osf.io/7zng6.
Núñez-Gómez, P., Larrañaga, K.P., Rangel, C. & Ortega-Mohedano, F. (2021). Critical Analysis of the Risks in the Use of the Internet and Social Networks in Childhood and Adolescence. Frontiers in Psychology, Vol. 12: 1-11.
Pašica, A. & Turza-Bogdan, T. (2020). O medijima i govorno-jezičnome razvoju djece s roditeljskog motrišta. Hrvatski: časopis za teoriju i praksu nastave hrvatskoga jezika, književnosti, govornoga i pismenoga izražavanja te medijske kulture, No. 18, br. 1-2: 73-92.
Pérez Tornero, J.M. (2008). Media Literacy. New Conceptualisation, New Approach. Empowerment through Media Education and Intercultural Dialogue, 1 ed: 103-116.
Petrović, D. (2013). Društvenost u doba interneta. Novi Sad: Akademska knjiga.
Popadić, D. (2009). Nasilje u školama. Beograd: Institut za psihologiju, UNICEF.
Popović-Čitić, B. (2012). Pozitivni uticaj televizijskih sadržaja na emocionalno i socijalno ponašanje dece. Specijalna edukacija i rehabilitacija, Vol. 11, Br. 1: 123-145.
Poter, Dž. (2011). Medijska pismenost. Beograd: Clio.
Prensky, M. (2001). Digital Natives, Digital Immigrants. On the Horizon, Vol. 9, No. 5: 1-6.
Rančić, J. (2018). Violence on social networking sites in the Republic of Serbia. CM: Communication and Media, 13(43): 95-124.
Rava, P. (2018). Obrazovanje i mediji: uloga medijske pismenosti u procesu socijalizacije. Kultura polisa, br. 35: 407-422.
Reid Chassiakos Y. L., Radesky, J., Christakis, D., Moreno, M.A. & Cross, C. (2016). Children and Adolescents and Digital Media. Pediatrics, 138(5).
Rot, N. (2010). Osnovi socijalne psihologije. Beograd: Zavod za udžbenike.
Sindik, J. (2012). Kako roditelji percipiraju utjecaj medija na predškolsku djecu. Medijska istraživanja: znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije, Vol. 18, No. 1: 5-33.
Stamenković, S. (2013). Medijska pismenost u Srbiji: rezultati istraživanja. Beograd: Biro za društvena istraživanja. Posećeno: 2.7.2022. URL:http://www.birodi.rs/wp-content/uploads/2013/12/Medijska-pismenost-u-Srbiji-rezultati-istra%C5%BEivanja.pdf
Starčević N. (2013). Medijsko obrazovanje-putokaz u svetu zasićenom porukama. U D. Valić Nedeljković & D. Pralica (ur), Digitalno medijske tehnologije i društveno-obrazovne promene 3 (str. 217-228). Novi Sad: Odsek za medijske studije Filozofskog fakulteta.
Stefanović, S. & Karić, T. (2020). Biti dete za vreme pandemije Covid-19: Analiza istraživanja uticaja mera vanrednog stanja na decu tokom pandemije COVID-19 u Srbiji. Niš: Mreža organizacija za decu Srbije (MODS). Posećeno: 1.7.2022. URL:http://zadecu.org/wp-content/uploads/2020/04/Analiza_biti_dete_cov_19.pdf
Stojanović D. (2020). Analiza realizacije učenja na daljinu u Srbiji za vreme pandemije virusa COVID 19. U P. Mitić & D. Marjanović (ur.), Black Swan in the World Economy 2020 (str. 121-140). Beograd: Institut ekonomskih nauka.
Štambuk, V. (2010). Communico Ergo Sum ili internet, kako je nastao i kuda smera. Beograd: Akademska misao.
Trpovski, Ž., Grubić-Nešić, L., Duđak, Lj., Jakovljević, N. (2013). Stavovi studenata o ulozi digitalnih tehnologija u nastavnom procesu. U D. Valić Nedeljković D. & D. Pralica (ur.), Digitalno medijske tehnologije i društveno-obrazovne promene 3 (str. 229-240). Novi Sad: Odsek za medijske studije Filozofskog fakulteta.
Valić Nedeljković, D. (2011). Deca, mediji i „trošenje budžeta“ slobodnog vremena. Medijski dijalozi-časopis za istraživanje medija i društva, Vol. 4, No. 10: 339-354.
Valić Nedeljković, D., Bala, K., Geler, Z. (2013). Deca u virtuelnom svetu kompjuterskih igara. U D. Valić Nedeljković & D. Pralica (ur), Digitalno medijske tehnologije i društveno-obrazovne promene 3 (str. 241-254). Novi Sad: Odsek za medijske studije Filozofskog fakulteta.
Vuković, V. (2012). Društveni mediji kao dominantna sila socijalizacije. Medijski dijalozi-časopis za istraživanje medija i društva, God. V, Br. 11: 313-324.
Vulić, T. (2018). Medijska pismenost u vremenu digitalnih platformi: stavovi srednjoškolaca. DHS-Društvene i humanističke studije, 1(4): 353-370.
Zaman, B. & Nouwen, M. (2016). Parental controls: advice for parents, researchers and industry. London: EU Kids Online, The London School of Economics and Political Science.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.