Subliminalne poruke u zatvoru
Sažetak
Subliminalne su poruke svuda oko nas, htjeli mi to priznati ili ne. Mogućnosti svjesnog utjecaja na nesvjesno s ciljem manipulacije ljudskog ponašanja su istraživane još od davne 1884. godine (američki istraživači Pierce i Jastrow). Zatvori su simbol moći države, instrument straha i, na kraju, mjesta u koja se smještaju osobe čije je ponašanje neprihvatljivo za zajednicu. Zbog toga, određeni oblici manipulacije zatvorenicima, koji se odvijaju pod krinkom preodgoja i resocijalizacije, kao deklarativnih ciljeva kažnjavanja, smatraju se legitimnim „pravom“ države. Ono čime će se ovaj rad posebno baviti je upravo detektiranje subliminalnih poruka, kao manipulacijskih instrumenata, kojima su zatvorene osobe izložene u toku izdržavanja kazne zatvora. U radu je dana definicija subliminalnih poruka, prikazani su načini kako se subliminalne poruke mogu umetnuti u određeni sadržaj aktivnosti koje se provode u zatvoru, te se procjenjuje njihova preodgojna vrijednost. Poseban naglasak je dat na simbole zatvora kao nosioce subliminalnih poruka, na samu arhitekturu zatvora, raspored prostorija kako onih u kojima rade uposlenici tako i onih u kojima borave zatvorenici, boje tih prostorija, mirise i zvukove u njima, različite načine likovnog izražaja ali i na odnose između uposlenika i zatvorenika te međusobne odnose zatvorenika, običaje, ceremonije, govor i geste. Sve nabrojano, u konačnici, ima najmanje dvije dimenzije, deklarativnu (pravno reguliranu) i, za razumijevanje zatvora i njegove zadaće znatno vrijedniju, prikrivenu, subliminalnu.
Reference
2. Brumfield, C. R., Goldney J., Gunning, S. (2008). Whiff! The Revolution of Scent Communications in the Information Age. New York: Quimby Press,.
3. Clarke, R. V., editor (1997). Situational Crime Prevention: Successful Case Studies,
Second Edition. Albany, N.Y.: Harrow and Heston, Publishers
4. Dhami, M. P., Ayton, P., Loewenstein, G. (2007). Adaptation to Imprisonment –
Indigenous or Imported? Criminal Justice and Behavior, 34(8), 1085-1100.
5. Durkheim, È. (1992). Samomor – Prepoved incesta in njeni izviri. Ljubljana: ŠKUC, Filozofska fakulteta.
6. Ferić Jančić, M. (2003). Moć glazbe. Zagreb: Hrvatsko društvo skladatelja, Služba zaštite autorskih muzičkih prava (HDS ZAMP).
7. Fuko, M. (1997). Nadzirati i kažnjavati: nastanak zatvora. Sremski Karlovci i Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića.
8. Gulin Zrnić, V., Potkonjak, S., Šrbić Alempijević, N. (2020). Dvije osobe ulaze za umjetničko oslikavanja: Etnografija zatvora kao mjesta umjetnosti. Život umjetnosti, 106/2020, 138-163.
9. Gussak, D. (2007). The Effectiveness of Art Therapy in Reducing Depression in Prison
Populations. International Journal of Offender Therapy and Comparative Criminology, 51
(4), 444-460.
10. Herz, S. R, Beland S. L., Hellerstein M. (2004). Changing Odor Hedonic Perception Through Emotional Associations in Humans. International Journal of Comparative Psychology, 17(3), 315-338.
11. Hrovatin, J., Kryžanowski, Š, Perše M. (2017). Vpliv vonja, zvoka in nadčutnih zaznav na človeka. Trzin: Fakulteta za dizajn.
12. Javornik, M., Šebart, M. (1990). Mesto vzgojne institucije v družbi. Iskanja- vzgoja, prevzgoja, br. 10, 1.7, 3-15.
13. Key, W. B. (1989). The Age of Manipulation: The Con in confidence, the Sin in Sincere. Lanham: Madison Books.
14. Anon. (2009). Uvod. U Željka Jelavić, ur., Moć boja. Kako su boje osvojile svijet,. Zagreb: Etnografski muzej, str. 7-15
15. Korać, H. (2008). Penologija. Kiseljak: Pravni fakultet u Kiseljaku.
16. Lindstrom, M. (2012). Kupologija – Istine i laži o tome zašto kupujemo. Zagreb: Tisak; Profil.
17. Lovgren, B. (1996). Color Your World: How Colors Affect Workplace Productivity. Business Mexico, 6 (February), 20–22.
18. Macanović, N. i Nadarević D. (2014). Penološka androgogija. Banja Luka: Evropski defendologija centar,
19. Platon (prev. 2002). Država, peto izdanje, (dr. Albin Vilhar i dr. Branko Pavlović, prev.), Beograd: Beogradski izdavačko-grafički zavod.
20. Puhalović, M. (2007). Brainwave relaksacija korisnika. Zagreb: Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva.
21. Treimer, M. i Simonson, M. (1988). Subliminal Messages, Persuasion, and Behavior Change. The Journal of Social Psychology, 128, 4, 563.
22. Šefčić, M. (2021). O Projektu ‘Horizont slobode'. U Šefčić M. i Meić V. (ur.), Horizont slobode. Zagreb: Hrvatsko društvo likovnih umjetnika.
23. Špadijer – Džinić, J. (1973). Zatvoreničko društvo. Institut za kriminološka i sociološka istraživanja, Beograd.
24. Valdez, P., Mehrabian A. (1994). Effects of Color on Emotions. Journal of Experimental Psychology: General, 123 (4), 394-409.
25. Zlatko, M., Nikolić, G. (2013). Subliminalne poruke i tehnike u medijima, Nova prisutnost: časopis za intelektualna i duhovna pitanja, XI, br. 2, 293–312.
INTERNETSKI IZVORI
1. Gafford, R. (1995). The operational potential of subliminal perception, Dostupno na: https://www.cia.gov/readingroom/docs/DOC_0000606555.pdf pristupljeno 15.02.2021.
2. Bauer, V. (2018). Glas i seksualnost: što znamo, a što osjećamo. Javno zdravlje. Dostupno na: http://javno-zdravlje.hr/glas-i-seksualnost-sto-znamo-a-sto-osjecamo/ pristupljeno 25.12.2018.
3. Gorinšek, G. (2015). Uloga mirisa i njihova važnost u svakodnevnom životu čovjeka. Dostupno na http://aromaterapija.info/blog/uloga-mirisa-i-njihova-vaznost-u-svakodnevnom-zivotu-covjeka/ pristupljeno 25.05.2018. godine.
4. Kvas, T. (2011). Barve, njihov vpliv in pomen. Slovenske novice, Dostupno na http://old.slovenskenovice.si/lifestyle/astro/barve-njihov-vpliv-pomen pristupljeno 12.07.2018. godine
5. Mirjana (2012). Norveški zatvor. Media. In media res, Dostupno na https://www.medias.rs/norveski-zatvor pristupljeno 1.10.2018.
6. Pranić, K. (2014). Mirišu nam sretni dani. Dostupno na https://lider.media/lider-trend/boz-mirisu-nam-sretni-dani/ pristupljeno 25.05.2018. godine.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.