Umrežena društva
Neoliberalni materijali za jednu teorijsku istragu
Sažetak
Rad istražuje različito poimanje znanja u informacionom društvu i argumentuje da teorija umreženog društva Manuela Kastelsa treba da bude pozicionirana između koncepata postindustrijskog društva i društva znanja. Kastels se eksplicitno oslanja na konzervativnu definiciju znanja Danijela Bela i odbacuje viđenje Frica Mahlupa. Ovo Kastelsa dovodi u težu situaciju onda kada vrednuje samu socijalnu strukturu umreženog društva. Neoliberalna antinaučna i antiprosvetiteljska definicija znanja dovodi u pitanje fundamentalni sukob Mreže i Sopstva u Kastelsovoj teoriji, odnosno tenziju društvenih i informacionih mreža. Mundano, efemerno znanje običnih ljudi u središtu je neoliberalnog posmatranja tržišta i kulture i u kontrastu je sa poimanjem umreženog društva. Neoliberalna problematika znanja u radu će se analizirati na tri nivoa na kojima Kastels nalazi konflikt informacionih i društvenih mreža: moć identiteta naspram moći komunikacija; masovne samokomunikacije protiv hiperteksta novog metajezika; konačno, kulture stvarne virtualnosti u tenziji sa idejom javnog uma.
Reference
Becker, G. & Posner, R. (2009). Uncommon Sense: Economic Insights, from Marriage to Terrorism. Chicago. The University of Chicago Press.
Bell, D. (1976). The cultural contradictions of capitalism. New York: Basic Books.
Bell, D. (1983). A reply to Weizenbaum. In Dertouzos, M. & Moses, J. (eds.), The Computer Age. Cambridge: MIT Press.
Bell, D. (1999). The coming of post-industrial society. New York: Basic Books.
Bonefeld, W. (2017). Strong State and the Free Economy. London: Rowman and Littlefield
Bourdieu: (1984). Distinction: A Social Critique of the Judgement of Taste. Cambridge: Harvard University Press.
Bourdieu: (2000) Acts of resistance: Against the new myths of our time. Cambridge: Polity.
Carnoy, M. & Castells, M. (2001). Globalization, the knowledge society, and the Network State: Poulantzas at the millennium. Global Networks, 1 (1), 1–18.
Castells, M. (2000). Materials for an exploratory theory of the network society. British Journal of Sociology, 51 (1), 5–24.
Castells, M. (2001). The Internet galaxy: reflections on the Internet, business, and society. Oxford. Oxford University Press
Castells, M. (2009). Communication power. Cambridge: Polity.
Castells, M. (2010a) The rise of the network society. Oxford: Blackwell.
Castells, M. (2010b) The power of identity. Oxford: Blackwell.
Castells, M. (2010c). End of millenium. Oxford: Blackwell.
Castells, M. (2019). Rupture: the crisis of liberal democracy. Cambridge: Polity.
Castells, M. (2021). From cities to networks: power rules. Journal of Classical Sociology, 21 (3-4), 260-262.
Deleuze, G. (1992). Postscript on the societies of control. October, 32, 3-7.
Drucker: (1957/1996). Landmarks of tomorrow. New Brunswick: Transaction.
Drucker: (1969). The age of discontinuity. London: Heinemann.
Drucker: (1989). The new realities. New York: Routledge.
Foucault, M. (2008). Birth of biopolitics. New York: Palgrave MacMillan.
Friedman, M. (1951). Neoliberalism and its Prospects. Farmand, 17, 89˗93.
Friedman M. & Friedman, R. (1980). Free to Choose. New York: Harcourt Brace Jovanovich.
Habermas, J. (1989). The Structural Transformation of the Public Sphere: An Inquiry into a Category of Bourgeois Society. Cambridge: MIT Press.
Hayek, F. (1990). New studies in philosophy, politics, economics and the history of ideas. London: Routledge.
Hayek, F. (1992). The Fatal Conceit. London: Routledge.
Hayek, F. (1998). Law, Legislation and Liberty, Volume 3: The Political Order of a Free People. London: Routledge.
Hayek, F. (2010). Studies on the Abuse and Decline of Reason. Chicago: The University of Chicago Press.
Hayek, F. (2011). The Constitution of Liberty. Chicago: The University of Chicago Press.
Jameson, F. (1992). Postmodernism, or, the cultural logic of late capitalism. London: Verso.
Kellner, D. (1995). Media Culture: Cultural studies, identity and politics between the modern and the postmodern. London: Routledge.
Laclau, E. (2005). On Populist Reason. London: Verso.
Lyotard, J.F. (1984). The postmodern condition: a report on knowledge. Minneapolis: University of Minnesota Press.
Machlup, F. (1980). Knowledge: its creation, distribution, and economic significance. Volume 1, Knowledge and Knowledge Production. Princeton: Princeton University Press.
Machlup, F. (1982). Optimum utilization of knowledge. Society, 20 (1), 8-10.
Machlup, F. (1983). Semantic quirks in studies of information. In Machlup, F. & Mansfield, U. (eds.), The study of information: interdisciplinary messages. New York: John Wiley & Sons.
Mayer- Schönberger, V. and Range, T. (2018). Reinventing capitalism in the age of big data. New York: Basic Books.
Mirowski: and Nik˗Khah, E. (2017). The Knowledge We Have Lost in Information. Oxford: Oxford University Press.
Mises, L. (1949/1996). Human action: a treatise on economics. San Francisco: Fox & Wilkes.
Nawrocki, M. (2024). After the epistemological turn: A framework for studying populism as a knowledge phenomenon. The British Journal of Politics and International Relations, 26(2), 444-465.
Penezić, S. & Vasiljević, J. (2022). Društvena getoizacija kao tačka preseka savremenih veza arhitekture i komunikacija. Politički život, br. 23, 111-131.
Preston, P. (2001). Reshaping Communications. London: SAGE.
Pentland, A. (2015). Social physics: how social networks can make us smarter. New York: Penguin books.
Ropke, W. (1956). The place of economics among the sciences. In Sennholz, M. (ed.), On freedom and free enterprise: essays in honor of Ludwig von Mises. New Jersey: D. van Nostrand.
Roth, A. (2015). Who gets what, and why: the hidden world of matchmaing and market design. New York: HarperCollins.
Schelling, T. (1978). Micromotives and macrobehavior. New York: W. W. Norton.
Simon, H. (1983). Reason in human affairs. Stanford: Stanford University Press.
Simon, H. (1996). The sciences of the artificial. Cambridge: MIT Press.
Simon, H. (1997). Administrative behavior. New York: New Press.
Stiegler, B. (2015). States of Shock: Stupidity and Knowledge in the 21st Century. Cambridge: Polity.
Sunstein, C. & Vermeule, A. (2009). Conspiracy theories: causes and cures. The Journal of Political Philosophy, 17, 202-227.
Thaler, R. and Sunstein, C. (2008). Nudge: improving decisions about health, wealth and happines. London: Yale University Press.
Turner, F. (2006). From counterculture to cyberculture: Stewart Brand, the Whole Earth Network, and the rise of digital utopianism. Chicago: University of Chicago Press.
Van Dijck, J. (2013). Cultures of connectivity: a critical history of social media. Oxford: Oxford University Press.
Webster, F. (2014). Theories of the information society. London: Routledge.
Williams, R. (2003). Television: Technology and Cultural Form. London: Routledge.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.