STAVOVI STUDENATA PREMA UPOTREBI FEJSBUKA U VISOKOM OBRAZOVANJU: IMPLIKACIJE ZA ISKUSTVO UČENJA
Sažetak
U svetlu permanentnog razvoja digitalnih tehnologija i pojave novih društvenih mreža aktuelizuju se pitanja korišćenja Faceboka na nivou visokog obrazovanja. Shodno tome, javlja se potreba za preispitivanjem primene Facebooka, kao alata za podršku učenju i komunikaciji tokom procesa studiranja. Cilj istraživanja je ispitivanje stavova studenata o korišćenju društvene mreže Facebook tokom univerzitetskog obrazovanja. U radu je primenjena deskriptivna metoda, a kao osnovni instrument korišćena je skala procene. Podaci istraživanja su prikupljeni na uzorku od 314 studenata osnovnih akademskih studija na Filozofskom fakultetu u Nišu. Rezultati istraživanja pokazuju da studenti visoko vrednuju potencijale Facebooka u delu razmene informacija i deljenja materijala potrebnih za studiranje, dok su uglavnom rezervisani i obazrivi kada je u pitanju korišćenje ove društvene mreže za potrebe učenja. U odnosu na nezavisne varijable istraživanja (studijski program, prosečnu ocenu, dužinu prisustva na društvenim mrežama i učestalost pristupanja), utvrđeno je da u odgovorima ispitanika kod pojedinih ajtema postoje statistički značajne razlikeu odgovorima. Pedagoške implikacije istraživanja mogu biti od značaja za unapređivanje i modernizaciju nastave u visokom obrazovanju uz primenu Facebooka, kao i drugih digitalnih alata.
Reference
Akgül, Y., Uymaz, A. O. (2022). Facebook/Meta usage in higher education: A deep learning-based dual-stage SEM-ANN analysis. Education and Information Technologie, 27: 9821–9855.
Alamri, M. M., Almaiah, M. A., Al-Rahmi, W. M. (2020). Social media applications affecting students’ academic performance: A model developed for sustainability in higher education. Sustainability, 12(16): 6471.
Alharthi, M. (2020). Students’ attitudes toward the use of technology in online courses. International Journal of Technology in Education (IJTE), 3(1): 14–23.
Al-Qaysi, N., Mohamad-Nordin, N., Al-Emran, M. (2020). What leads to social learning? Students’ attitudes towards using social media applications in Omani higher education. Education and Information Technologies, 25: 2157–2174.
Bastida-Escamilla, E., Elias-Espinosa, M. C., Franco-Herrera, F., Covarrubias-Rodríguez, M. (2022). Bridging theory and practice using facebook: A case study. Education Sciences, 12(5): 1–17.
Çelik, B., Uzunboylu, H., Demirbaş-Çelik, N. (2023). Preferencias de las plataformas de medios sociales de los estudiantes de educación superior con fines educativos. Revista de Educación a Distancia (RED), 23(72): 1–19.
Dennen, V. P., Burner, K. J. (2020). Identity, context collapse, and Facebook use in higher education: Putting presence and privacy at odds. In P. R. Lowenthal & V. P. Dennen (eds.), Social presence and identity in online learning (pp. 37–56). London: Routledge.
Giannikas, C. (2020). Facebook in tertiary education: The impact of social media in e-Learning. Journal of University Teaching & Learning Practice, 17(1): 1–17.
Kekić, A. (2015). Zašto studenti ne koriste Fejsbuk? Razlozi nekorišćenja i percepcija korisnika. CM: Communication and media, 10(33): 57-78.
Low, W. W., Wong, K. S. (2023). The status quo of Facebook usage among young generations in civil engineering education. International Journal of Construction Management, 23(9): 1471–1483.
Mahmud, M., Ammade, S., Halim, A., Amin, F. H. (2022). Students' Voices of the Use of Facebook and Instagram in Teaching English in the University Context. International Journal of Language Education, 6(2): 113–127.
Manca, S. (2020). Snapping, pinning, liking or texting: Investigating social media in higher education beyond Facebook. The Internet and Higher Education, 44: 100707.
Manu, B. D., Ying, F., Oduro, D., Boateng, S. A. (2021). Student engagement and social media in tertiary education: The perception and experience from the Ghanaian public university. Social Sciences and Humanities Open, 3(1): 1–12.
Menzies, R., Petrie, K., Zarb, M. (2017). A case study of Facebook use: Outlining a multi-layer strategy for higher education. Education and information technologies, 22: 39–53.
Momcilovic, N., Petrovic D. (2016). Facebook as a support to students learning german as a foreign language. eLearning and software for Education, 2: 144–149.
Park, E., Song, H. D., Hong, A. J. (2022). The use of social networking services for classroom engagement? The effects of Facebook usage and the moderating role of user motivation. Active Learning in Higher Education, 23(3): 157–171.
Pavlović, D. (2018). Promišljanje obrazovanja budućih novinara – uloga Facebook-a. U D. Pralica (ur.), Mediji Balkana: zbornik u čast prof. dr Dubravki Valić Nedeljković (str. 161–174). Novi Sad: Filozofski fakultet.
Pavlović, D., Momčilović, N., & Petrović, D. (2017). Facebook as logistic support to linguistic interaction, Facta Universitatis, Series: Teaching, Learning and Teacher Education, 1(2): 127–135.
Pavlović, D., Stanisavljević Petrović, Z., Mamutović, A. (2019). Potencijali fejsbuka u visokom obrazovanju. Balkanske sinteze, 6(1), 47–53.
Rahman, S., Ramakrishnan, T., Ngamassi, L. (2020). Impact of social media use on student satisfaction in Higher Education. Higher Education Quarterly, 74(3), 304–319.
Raza, S. A., Qazi, W., Shah, N., Qureshi, M. A., Qaiser, S., Ali, R. (2020). Drivers of intensive Facebook usage among university students: An implications of U&G and TPB theories. Technology in Society, 62, 101331.
Sabah, N. M. (2023). The Impact of Social Media-Based Collaborative Learning Environments on Students’ Use Outcomes in Higher Education. International Journal of Human–Computer Interaction, 39(3), 667–689.
Sörensen, I., Fürst, S., Vogler, D., & Schäfer, M. S. (2023). Higher Education Institutions on Facebook, Instagram, and Twitter: Comparing Swiss Universities' Social Media Communication. Media and Communication, 11(1), 264–277.
Stanisavljević Petrović, Z., Mamutović, A. (2018). Stavovi studenata o upotrebi društvene mreže Facebook. U D. Pralica i N. Šinković (ur.), Digitalne medijske tehnologije i društveno obrazovne promene 8 (str. 405–417). Novi Sad: Filozofski fakultet.
Taipe-Quispe, A., Heredia-Mamani, Y., Turpo-Gebera, O., Igartua, J. J. (2023). Uses of Facebook and Academic Procrastination in General Studies Students at a Peruvian University. Journal of Technology and Science Education, 13(2), 461–479.
Yılmaz, F. G. K., Yılmaz, R. (2023). Exploring the role of sociability, sense of community and course satisfaction on students' engagement in flipped classroom supported by facebook groups. Journal of computers in education, 10(1), 135–162.
Yotyodying, S., Dettmers, S., Erdal, K., Jonkmann, K. (2022). Educational usage of Facebook and academic achievement in distance university students: Mediated by basic needs satisfaction. Education and Information Technologies, 27, 4905–4924.
Yousef, S., Yousef, K. (2022). The impact of Facebook usage in education on students’ academic performance at the University of Jordan. Journal of E-Learning and Knowledge Society, 18(1), 59–74.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.
