Medijska i informaciona pismenost starijih osoba - preduslov za učestvovanje u digitalnoj eri
Sažetak
Zahvaljujući kontinuiranom razvoju informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT), postoje značajne mogućnosti za lakše obavljanje svakodnevnih aktivnosti i rješavanje problema, posebno pogodne za starije osobe, od dostave na kućnu adresu, plaćanja računa do kvalitetnijeg informacionog sistema. Jedan od izazova savremenog, digitalnog doba jeste organizovanje društva, zasnovanog na poštovanju ljudskog dostojanstva, slobode, demokratije, jednakosti, da svako može da živi i ostari bez diskriminacije. Na ove procese i izazove potencijalni uticaj ima digitalna transformacija. S obzirom na to da se gotovo polovina osoba iznad 65 godina u Bosni i Hercegovini (BiH) nalazi u digitalnom jazu, odnosno da ne koriste internet niti digitalne usluge (RAK, 2021), rad se bavi upravo ovom poulacijom, njihovom medijsko-informacionom pismenosti (MIP). Cilj rada je da utvrdi nivo znanja i vještina osoba starije životne dobi iz oblasti MIP, koje medije koriste i zbog čega, da li im vjeruju i kakav je njihov odnos prema medijima i medijskom sadržaju. Istraživanje je sprovedeno u Republici Srpskoj metodom polustrukturisanog intervjua sa 15 ispitanika. Rezultati ukazuju na nedovoljno razvijen sistem ličnih kompetencija MIP ispitanika i potrebu za edukovanjem osoba starije životne dobi iz ove oblasti, pogotovo segmenta digitalnih kompetencija.
Reference
Abad Alcalá, L. (2014). Media literacy for older people facing the digital divide: The e-inclusion programmes design. Comunicar, 42(21): 173–180.
https://doi:10.3916/C42-2014-17http://eprints.rclis.org/21159/
Anderson, M., & Perrin, A. (2017). Tech adoption climbs among older adults. Pew Research Center. Posjećeno 18.4.2024. URL: https://www.pewresearch.org/internet/2017/05/17/tech-adoption-climbs-among-older-adults/
Area Moreira, M. (2012). La alfabetización en la sociedad digital. In M. Area Moreira, A. Gutiérrez Martín, & F. Vidal Fernández (Eds.), Alfabetización digital y competencias informacionales (pp. 3-42). Madrid: Fundación Telefónica/Editorial Ariel. URL:
http://www.observatorioabaco.es/biblioteca/docs/147_FT_ALFABETIZACION_DIGITAL_2012.pdf
Borges, I., Sinclair, D., Mollenkopf, H., Rayner, P., Bond, R. & Parent, A.S. (2008). Media literacy, digital exclusion and older people. AGE - the European Older People’s Platform. URL: https://www.age-platform.eu/sites/default/files/Media_literacy%26older_people-AGE_paper-2008.pdf
Celot, P., & Pérez-Tornero, J.M. (2009). Study on assessment criteria for media literacy levels: A comprehensive view of the concept of media literacy and an understanding of how media literacy levels in Europe should be assessed. Brussels: European Commission.
URL: https://ec.europa.eu/assets/eac/culture/library/studies/literacy-criteria-report_en.pdf
Cho G., Betensky R.A., & Chang V.W. (2023). Internet usage and the prospective risk of dementia: a population-based cohort study. Journal of the American Geriatrics Society, 71(8): 2419–2429. https://doi: 10.1111/jgs.18394
Čurin, J. (2018). Sveučilište za treću životnu dob pučkog otvorenog učilišta Zagreb: 26 godina kontinuiteta u obrazovanju seniora u Hrvatskoj. Andragoški glasnik, 22, 1(37): 27-38.
URL: https://hrcak.srce.hr/207754
Dhar, D. (2017). New Media use in Everyday Life of Aged People. Journal of Content, Community & Communication, 5(3): 38–42. URL: https://www.amity.edu/gwalior/jccc/pdf/jcc-journal-june-2017-06092017-45-49.pdf
Đurić, S. (2013). Istraživanje bezbednosti: kvalitativni pristup. Beograd: Fakultet bezbednosti.
Ercegovac, S., Šolc, V. i Tuzlančić, I. (2018). Program za budućnost: deset godina projekta „65 plus“ u knjižnicama grada zagreba. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 61(2): 199-220.
https://doi.org/10.30754/vbh.61.2.700
Eronen, J., Paakkari, L., Portegijs, E., Saajanaho, M., & Rantanen, T. (2019). Assessment of health literacy among older Finns. Aging Clinical and Experimental Research, 31(4): 549–556.
https://doi:10.1007/s40520-018-1104-9
Eurostat (2020). Ageing Europe - looking at the lives of older people in the EU. URL: https://ec.europa.eu/eurostat/documents/3217494/11478057/KS-02-20-655-EN-N.pdf/9b09606c-d4e8-4c33-63d2-3b20d5c19c91?t=1604055531000
Fietkiewicz, K.J. (2017). Jumping the digital divide: How do “silver surfers” and “digital immigrants” use social media? Networking Knowledge: Journal of the MeCCSA Postgraduate Network, 10(1): 5-26. https://DOI:10.31165/nk.2017.101.494
Garbin Praničević, D., Peterlin, J. i Bućan, M.J. (2017). Do older people benefit from digital services? Diem, 3(1): 145-160. URL: https://hrcak.srce.hr/187373
Grinberg, N., Joseph, K., Friedland, L., Swire-Thompson, B. i Lazer, D. (2019). Fake news on Twitter during the 2016 U. S. presidential election. Science, 363(6425): 374–378.
https://doi:10.1126/science.aau2706
Guess, A., Nagler, J., & Tucker, J. (2019). Less than you think: Prevalence and predictors of fake news dissemination on Facebook. Science Advances, 5(1). https://doi:10.1126/sciadv.aau4586
Haeggans, R.C. (2012). The 60’s are the new 20’s: teaching older adults technology. SRATE Journal, 21(2): 1-8. URL: https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ990630.pdf.
Hermans, A. (2022). The digital era? Also my era! Media and information literacy: a key to ensure seniors' rights to participate in the digital era. Council of Europe. URL: https://edoc.coe.int/en/internet/11069-the-digital-era-also-my-era-media-and-information-literacy-a-key-to-ensure-seniors-rights-to-participate-in-the-digital-era.html#
Jenkins, H., Clinton, K., Purushotma, R., Robison, A.J. & Weigel, M. (2008). Confronting the challenges of participatory culture: Media education for the 21st century. Chicago: The John D. and Catherine T. MacArthur Foundation. URL: https://www.macfound.org/media/article_pdfs/jenkins_white_paper.pdf
Kunemund, H., & Kolland, F. (2007). Work and retirement. In J. Bond, S. Peace, F. Dittmann-Kohli & G. Westerhof (Eds.), Ageing in society: European perspectives on gerontology (3rd ed.). (pp. 167–185). London: Sage Publications. https://doi.org/10.4135/9781446278918
Kuzma, D., Zovko A. i Vrcelj, S. (2018). Kvaliteta života osoba treće životne dobi. U: Ličen, N., Mezgec, M. (ur.) Sodobne paradigme raziskovanja izobraževanja in učenja odraslih (str. 379-391) Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. URL: https://www.bib.irb.hr:8443/1019272
Levak, T. i Zekić Eberhard, N. (2022). Vodič za srebrne surfere - Priručnik o internetu i društvenim mrežama za treću životnu dob. Zagreb: Agencija za elektroničke medije. URL: https://www.medijskapismenost.hr/wp-content/uploads/2022/05/brosura-Vodic-za-srebrne-surfere.pdf
Livingstone, S., Van Couvering, E., & Thumim, N. (2005). Adult media literacy: A review of the research literature on behalf of Ofcom. London: Department of Media and Communications, London School of Economics and Political Science. URL: http://core.ac.uk/download/pdf/4155054.pdf
Lukačević, S., Radmilović, D. i Petr Balog, K. (2018). Digitalne kompetencije i treća životna dob: analiza programa informatičkog i informacijskog opismenjavanja korisnika treće životne dobi Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 61(2): 123-153.
https://doi.org/10.30754/vbh.61.2.667
Manafo, E., & Wong, S. (2013). eSEARCH©: A tool to promote the eHealth literacy skills of older adults. Journal of Consumer Health on the Internet, 17(3): 255–271. https://DOI:10.1080/15398285.2013.812914
Mayhorn, C.B., Stronge, A., McLaughlin, A.C, & Rogers, W.A. (2004). Older adults, computers training, and the systems approach: A formula for success. Educational Gerontology, 30(3): 185–203. https://doi: 10.1080/03601270490272124
Nekić, M., Tucak Junaković, I. i Ambrosi-Randić, N. (2016). Korištenje interneta u starijoj dobi: je li važno za uspješno starenje? Suvremena psihologija, 19 (2): 179-193. https://doi.org/10.21465/2016-SP-192-04
OFCOM. (2019). Online Nation Report 2019. URL: https://www.ofcom.org.uk/research-and-data/internet-and-on-demand-research/online-nation
Prendergast, D., & Garattini, Ch. (2015). Introduction. In Ch. Garattini & D. Prendergast (Eds.), Aging and the digital life course. (Life Course, Culture and Aging: Global Transformations, 3) (pp. 3–15). Oxford: Berghahn. https://doi.org/10.3167/9781782386919
Rasi-Heikkinen, P., & Kilpeläinen, A. (2015). The digital competences and agency of older people living in rural villages in Finnish Lapland. Seminar.net - International Journal of Media, Technology and Lifelong Learning, 11(2): 149–160. https://DOI:10.7577/seminar.2357
Rasi-Heikkinen, P., Vuojärvi, H. & Ruokamo, H. (2019). Media Literacy Education for All Ages. Journal of Media Literacy Education, 11(2): 1-19. https://DOI:10.23860/JMLE-2019-11-2-1
Regulatorne agencije za komunikacije Bosne i Hercegovine (RAK BiH) (2021). Medijske navike odraslih u BiH - finalni izvještaj. URL: https://medijskapismenost.ba/wp-content/uploads/2021/10/Medijske-navike-odraslih-u-BiH.pdf
Reisenwitz, T., Iyer, R., Kuhlmeier, D., & Eastman, J. (2007). The elderly's internet usage: An updated look. Journal of Consumer Marketing, 24(7): 406 – 418. https://DOI:10.1108/07363760710834825
Tak, S.H., & Hong, S.H. (2005). Use of the internet for health information by older adults with arthritis. Orthopaedic Nursing, 24,(2): 134–138. https://doi:10.1097/00006416-200503000-00010
UNESCO (2014). Paris declaration on media and information literacy in the digital era. URL: http://www.unesco.org/new/fileadmin/MULTIMEDIA/HQ/CI/CI/pdf/news/paris_mil_declaratin.pdf
United Nations Population Division (1999). World population prospects, the 1998 revision. Vol. 1, Comprehensive tables. New York: UN.
United Nations, Department of Economic and Social Affairs Population Division (2013). World Population Ageing 2013. New York: UN. URL:
https://www.un.org/en/development/desa/population/publications/pdf/ageing/WorldPopulationAgeing2013.pdf
Vasil, L.& Wass, H. (1993). Portrayal of the Elderly in the Media: A Literature Review and Implications for Educational Gerontologists. Educational Gerontology, 19(1): 71–85.
https://doi.org/10.1080/0360127930190107
Wagner, N., Hassanein, K., & Head, M. (2010). Computer use by older-adults: a multi-disciplinary review. Computers in Human Behavior, 26(5): 870-882. https://DOI:10.1016/j.chb.2010.03.029
World Health Organization. Regional Office for Europe. (2023). Promoting physical activity and healthy diets for healthy ageing in the WHO European Region. URL: https://iris.who.int/handle/10665/373061
World Health Organization. (2015). World report on ageing and health. URL:
https://iris.who.int/handle/10665/186463
Xie, B. (2011). Improving older adults' e-health literacy through computer training using NIH online resources. Library & Information Science Research, 34(1): 63–71. https://doi:10.1016/j.lisr.2011.07.006
Xie, B., & Bugg, J.M. (2009). Public library computer training for older adults to access high-quality Internet health information. Library & Information Science Research, 31(3): 155–162. https://doi: 10.1016/j.lisr.2009.03.004
Xu, W. (2021). Ageism in the Media: Online Representations of Older People. Linköping: Linköping University. https://DOI:10.3384/diss.diva-175019
Ziegler, D.A., Mishra, J., & Gazzaley, A. (2015). The acute and chronic impact of technology on our brain. In Rosen, L.D., Cheever, N.A., & Carrier, L.M. (Eds.), Psychology, technology and society (pp. 3–19). Chichester: Wiley-Blackwell. URL: https://studylib.net/doc/25959855/the-wiley-handbook-of-psychology--technology-and-society
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.