GEŠTALT ČOVEK-KOMPJUTER I TEORIJA NOOSFERE: DA LI ĆE RAČUNAR BITI HUMANIZOVAN ILI ČOVEK KOMPJUTERIZOVAN?
Sažetak
Apstrakt: Internet je u poslednjih nekoliko decenija tako duboko ušao u naš svakodnevni život i postao suština našeg bića i načina na koji funkcionišemo, pa se postavlja pitanje da li je internet postao sastavni deo našeg života, ili su njegovi korisnici samo faktori globalnog mrežnog sistema. Mnogi naučnici pokušavaju da odgovore na pitanje da li je blizu trenutak da internet preuzme ulogu globalne svesti. Veštačka inteligencija se svakodnevno koristi u više aspekata u našim životima, a sadašnjost svedoči koliko se ljudi oslanjaju na simbiozu sa elementima tehnologije jednom nogom u virtuelnom svetu. Postoji nekoliko pravaca razmišljanja o budućnosti interakcije ili simbioze između čoveka i mašina. Ovaj rad se bavi ovim konceptima, daje pregled teorija koje se bave istim pitanjem i pokušava da objasni ideju zašto je potpuna kontrola mašine nad čovečanstvom u osnovi – neuverljiva.
Reference
Alaieri, F., Vellino, A. (2016). Ethical Decision Making in Robots: Autonomy, Trust and Responsibility. In: Agah, A., Cabibihan, JJ., Howard, A., Salichs, M., He, H. (eds) Social Robotics. ICSR 2016. Lecture Notes in Computer Science, vol 9979. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-319-47437-3_16
Aljanabi, M., Ghazi, M., Ali, A. H, Abed, S. A. & ChatGPT. (2023). ChatGpt: Open Possibilities. Iraqi Journal For Computer Science and Mathematics, 4 (1), 62–64. https://doi.org/10.52866/ ijcsm.2023.01.01.0018
Anders, G. (1956). Die Antiquiertheit des Menschen. Über die Seele im Zeit-alter der zweiten industriellen Revolution. München: C.H. Beck.
Ballay, J-F. (2006, March) Le mythe de l’intelligence collective. Sciences humaines, 169, 82-96.
Carr, N. (2010). The Shallows – What the Internet Is Doing to our Brains. New York: W. W. Norton & Company.
Chernikova, I., Chernikova, D., & Yazevich, M. (2021). On the role of the concept of noospheric knowledge in the era of technoscience. E3S Web of Conferences , 315, 04017ß. EDP Sciences. https://doi.org/10.1051/e3sconf/202131504017
De Chardin, T. (1955). Le Phénomène humain. Paris: Le Seuil.
Dickens, W.T. & Flynn, J.R. (2001). Heritability estimates versus large environnemental effects: The IQ paradox resolved. Psychological Review, 108, 346-369.
Duduka, J., Reis, A., Pereira, R., Pires, E., Sousa, J., Pinto, T. (2022). The Impact of Artificial Intelligence on Chatbot Design. In: Reis, A., Barroso, J., Martins, P., Jimoyiannis, A., Huang, R.YM., Henriques, R. (eds) Technology and Innovation in Learning, Teaching and Education. TECH-EDU 2022. Communications in Computer and Information Science, vol 1720. Springer, Cham. https://doi.org/10.1007/978-3-031-22918-3_39
Ellul, J. (1977). Le système technicien. Paris: Calmann-Levy.
Ercegovac, I. (2014). Internet komunikacija i demokratizacija javnog komuniciranja. In Internet i društvo, 273-288. Niš - Beograd: Srpsko sociološko društvo, Univerzitet u Nišu – Filozofski fakultet, Institut za uporedno pravo.
Ercegovac, I. (2022). Television Formats as User Generated Content: YouTube as Mass Media Channel(s) of Influencers. Social Horizons, 2 (3), 59-73. DOI: 10.5937/drushor2203059E.
Fidler, R. (1997). Mediamorphosis: Understanding New Media. Thousand Oaks: Pine Forge Press.
Flynn, J.R. (1984). The mean IQ of American: Massive gains 1932 to 1978. Psychological Bulletin, 95, 29-51.
Flynn, J.R. (1987). Massive IQ gains in 14 nations: What IQ tests really measure. Psychological Bulletin, 101, 171-191.
Flynn, J.R. (1994). IQ gains over time. In R.J. Sternberg (Ed.), Encyclopedia of human intelligence, 617-623. New York: Macmillan.
Glassman, M. (2012). Occupying the Noosphere: The Evolution of Media Platforms and Webs of Community Protest. Berkeley Planning Journal, 25, 198-209.
https://doi.org/10.5070/BP325111730
Grégoire, J. (2004). L’examen clinique de l’intelligence de l’adulte. Bruxelles: Mardaga.
Gupta, A., Hathwar, D., & Vijayakumar, A. (2020). Introduction to AI chatbots. International Journal of Engineering Research and Technology, 9 (7), 255-258. DOI:10.17577/IJERTV9IS070143
Halévy, M. (2005) L’Age de la Connaissance – Principes et Réflexions sur la révolution noétique au 21ème siècle. Paris: MM2 Editions.
Hirsch-Kreinsen, H. (2023). Artificial intelligence: a “promising technology”. AI & Society. https://doi.org/10.1007/s00146-023-01629-w
Kurzweil, R. (2005). The Singularity is Near: When Humans Transcend Biology. London: Penguin Books.
Lahoz-Beltra, R. (2018). The 'crisis of noosphere' as a limiting factor to achieve the point of technological singularity. Interdisciplinary Description of Complex Systems, 16 (1), 92-109. https://doi.org/10.7906/indecs.16.1.7
Manic, Lj., Ercegovac, I., Tankosic, M. (2022). Non-standard Forms of Employment in Creative Industries. Limes Plus, 19(2), 45-66.
Milivojevic, T. (2014). Nove tehnologije i budućnost: prevazilaženje, preobražaj, ili ukidanje čoveka?. In Internet i društvo, 93-110. Niš - Beograd: Srpsko sociološko društvo, Univerzitet u Nišu – Filozofski fakultet, Institut za uporedno pravo.
Milivojevic, T., Jovanovic, D., Ercegovac, I. (2015). Noosphere: Does the Internet Provide an Evolutionary Leap to a Higher Level of Collective Intelligence?. In Medias Res, 4 (7), 1132-1149.
Minsky, M. (1986). The Society of Mind. New York: Simon & Schuster.
Naas, S. -A., Mohammed, T., Sigg, S. (2021). A Global Brain fuelled by Local intelligence: Optimizing Mobile Services and Networks with AI. 16th International Conference on Mobility, Sensing and Networking (MSN), Tokyo, Japan, 23-32, DOI: 10.1109/MSN50589.2020.00021.
Nicollet, J., Guillen, C.J., Jouhar, A-C., and Rossier, J. (2009). Performance aux tests d’intelligence: vers une inversion de l’effet Flynn?. L'orientation scolaire et professionnelle, 38, 353-368.
Pavlik, J. V. (2023). Collaborating With ChatGPT: Considering the Implications of Generative Artificial Intelligence for Journalism and Media Education. Journalism & Mass Communication Educator. https://doi.org/10.1177/10776958221149577
Pinker, S. (2002). The Blank Slate: The Modern Denial of Human Nature. London: Penguin Books.
Potter, J. (2021). Media Literacy. Thousand Oaks: SAGE Publications.
Reia, S. M., Amado, A. C., Fontanari, J. F. (2019). Agent-based models of collective intelligence. Physics of Life Reviews, 31, 320-331. https://doi.org/10.1016/j.plrev.2018.10.004.
Sámelová, A. (2018). Teilhard’s Planetisation of Mankind as Part of Globalisation. Human Affairs, 28, 339–343. DOI: 10.1515/humaff-2018-0027
Teasdales, T.W. & Owen, D.R. (2005). A long-term rise and recent decline in intelligence test performance: The Flynn Effect in reverse. Personality and Individual Differences, 39, 837-843.
Von Neumann, J. (1958). The Computer and the Brain. New Haven: Yale University Press.
Wilson, A. (2017). Biosphere, Noosphere, Infosphere: Epistemo-Aesthetics and The Age Of Big Data. Parallax, 23(2), 202-219.
Internet sources
Bloom, P. (2018) Moralities of Everyday Life: Philosophical Approaches. Coursera, https://class.coursera.org/moralities-001/lecture/5 (accessed: 1-Jul-2022).
Butler-Bowdon, T. (2003). Review of The Phenomenon of Man. http://www.butler-bowdon.com/phenomenonman (accessed: 14-May-2014).
Carr, N. (2008). Is Google Making us Stupid? What the Internet Is Doing to Our Brains. The Atlantic, http://www.theatlantic.com/magazine/archive/2008/07/is-google-making-us-stupid/306868/. Accessed 4 Dec 2013.
Christensen, B. (2009). Can Robots Make Ethical Decisions?. Live Science, http://www.livescience.com/5729-robots-ethical-decisions.html (accessed: 12-Dec-2022).
Gendler, T. (2011). Philosophy and the Science of Human Nature. Yale, http://oyc.yale.edu/transcript/1008/phil-181 (accessed: 29-Jan-2015).
Halévy, M. and Failly, D. (2006). L’Age de la Connaissance – Principes et Ré-flexions sur la révolution noétique au 21ème siècle. Next Modernity, http://culture.nextmodernity.com/archive/2006/01/10/l-age-de-la-connaissance-principes-et-reflexions-sur-la-revo.html (accessed: 18-Mar-2015).
Heylighen, F. (2013). Return to Eden? Promises and Perils on the Road to a Global Superintelligence. In Goertzel, B. & Goertzel, T. (Ed.), The End of the Be-ginning: Life, Society and Economy on the Brink of the Singularity http://pespmc1.vub.ac.be/Papers/BrinkOfSingularity.pdf (accessed: 22-Dec-2018).
Kurzweil, R. (2005). Singularity Q&A. http://www.kurzweilai.net/singularity-q-a (accessed: 11-Dec-2023).
Licklider, J. C. R. (1960). Man-Computer Symbiosis. MIT, http://groups.csail.mit.edu/medg/people/psz/Licklider.html (accessed: 21-Jan-2023).
Marshall, S. (2010): The Problem With Trolley Problems. http://sebastianmarshall.com/the-problem-with-trolley-problems. (accessed 29-Jun-2022).
Pereira, L.M. and Saptawijaya, A. (2009). Modelling Morality with Prospective Logic. http://centria.di.fct.unl.pt/~lmp/publications/online-papers/epia07-morals.pdf. (accessed: 20-May-2015).
Sankar, S. (2012). TED talks: The rise of human-computer cooperation. TED Global, http://new.ted.com/talks/shyam_sankar_the_rise_of_human_computer_cooperation (accessed: 24-Dec-2022).
Williams, A. E. (2020, April 30). A Model for General Collective Intelligence. AfricArXiv https://doi.org/10.31730/osf.io/6u984 (accessed: 17-Dec-2022).
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.