Konstrukcija skale stavova prema nezavisnom novinarstvu
Sažetak
Sistematizacija stavova prema nezavisnom novinarstvu može istraživačima omogućiti da na relativno sustavan način istraže ovo pitanje u određenom prostornom i vremenskom kontekstu, dovodeći ga u vezu s čimbenicima koji mogu pomoći da stavove prema ovom pitanju jasnije razumijemo, i eventualno promijenimo. Glavni cilj istraživanja nam je bio konstruirati skalu stavova prema nezavisnom novinarstvu. Nadalje, nastojali smo steći uvid u strukturu tih stavova te utvrditi postoje li bitne razlike u tim stavovima u odnosu na rod, obrazovanje i regiju iz koje sudionici potječu, kao i povezanost stavova s dobi sudionika. Također, u odnosu na iste nezavisne varijable utvrdili smo razlike u vjerovanjima pojedinim vrstama medija. Uzorak u istraživanju bio je prigodan, a sačinjavalo ga je ukupno 83 sudionika, od toga 35 muškaraca (42%) i 48 žena (58%). Rezultati su pokazali da je uspješno konstruirana Skala stavova prema nezavisnom novinarstvu, s dvije glavne komponente koje su pokazale zadovoljavajuću pouzdanost: Ovisnost o financijama i nemogućnost nezavisnog novinarstva te Senzacionalizam i kontroliranost. Jedina pronađena statistički značajna razlika ukazuje na činjenicu da visokoškolski obrazovani sudionici u najvećoj mjeri smatraju da su novinari ovisni o financijama te da ne postoji mogućnost nezavisnog novinarstva, dok se najobrazovanija skupina sudionika najmanje s time slaže. Sve grupe sudionika podjednako (ne) vjeruju svim vrstama medija.
Reference
Althaus, S. L. (2003). When News Norms Collide, Follow the Lead: New Evidence for Press Independence. Political Communication, 20(4): 381–414.
Baltezarević, V., Baltezarević, R. & Jovanović, D. (2014). Medijska manipulacija kao obmana slobode. Medijski dijalozi, 7(19): 153–164.
Beers, D. (2006). The Public Sphere and Online, Independent Journalism. Canadian Journal of Education, 29(1): 109–130.
Benson, R. & Powers, M. (2011). Public Media and Political Independence: Lessons for the Future of Journalism from Around the World. New York: Freepress.
Buković, N. (2012). Tko se boji velike zločeste krize? Strukturirani dijalog o nezaposlenosti mladih. Zagreb: Mreža mladih Hrvatske.
Downie, L. & Schudson, M. (2009). The Reconstruction of American Journalism. Columbia Journalism Review, November. Posjećeno 2. 10. 2015. URL: http://www.cjr.org/reconstruction/the_reconstruction_of_american.php.
Dugan, M.A. (2008). Journalism Ethics and the Independent Journalist. McGeorge Law Review, 39(3): 801–811.
Franklin, B. (2006). Local Journalism and Local Media: Making the Local News. London: Routledge.
Grgurević, N. (2014). Ne(zavisno) novinarstvo između političke moći i koncentracije medija. Medijski dijalozi, 7(19): 197–203.
Halmi, A. & Crnoja, J. (2003). Kvalitativna istraživanja u društvenim znanostima i humanoj ekologiji. Socijalna ekologija, 12(3-4): 195–210.
Harcup, T. & O’Neil, B. (2001). What is News? Galtung and Ruge Revisited. Journalism Studies, 2(2): 261–281.
Johansson, B. & Fredriksson, M. (2013). Blurring Boundaries or Embracing Journalistic Ideals?. Göteborg: Department of Journalism, Media and Communication (JMG).
Kanižaj, I. & Skoko, B. (2010). Mitovi i istine o novinarskoj profesiji - imidž novinara u hrvatskoj javnosti. Medijske studije, 1(1-2): 20–39.
Laban, V. (2004). Utjecaj službi za odnose s javnošću na (ne)transparentnost izvora informacija u televizijskim novinarskim tekstovima. Medijska istraživanja, 11(1): 113–130.
Levy, D. & Nielsen (2010). The Changing Business of Journalism and its Implications for Democracy. Oxford: Reuters Institute for the Study of Journalism.
Lewis, J., Williams, A., Franklin, B., Thomas, J. & Mosdell, N. (2011). The Quality and Independence of British Journalism - Tracking the changes over 20 years. Posjećeno 2. 10. 2014. URL: http://www.mediawise.org.uk/www.mediawise.org.uk/files/uploaded/Quality%20%26%20Independence%20of%20British%20Journalism.pdf.
Luengo, M. (2012). Narrating Civil Society: A New Theoretical Perspective on Journalistic Autonomy. Communication & Society, 25(2): 29–56.
Maretić, M., Martinović, D. & Caktaš, J. (2014). Kriza povjerenja u neovisnost medija. Medijski dijalozi, 7(19): 357–372.
Maroš, M. (2014). Objektivnost kao vodilja kvalitetnog medija. Medijski dijalozi, 7(19): 399–409.
Matković, T. (2009). Mladi između obrazovanja i zapošljavanja: isplati li se školovati? Zagreb: Program Ujedinjenih naroda (UNDP) Hrvatska, Zagreb.
McDevitt, M. (2003). In Defense of Autonomy: A Critique of the Public Journalism Critique. Journal of Communication, 53(1): 155–160.
McQuail, D. (1992). Media Performance: Mass Communication and the Public Interest. London, UK: Sage.
Meier, H. E. (2007). Independent Regulatory Authorities and Impossible Jobs: The Failure of German Public Service Broadcasting Regulation. Public Administration, 86(1): 133–148.
Milenković, V. (2014). Između nezavisnosti i kontrole – novinari kao zastupnici javnosti. Medijski dijalozi, 7(19): 117–131.
OECD (2010). The Evolution of News and the Internet. Posjećeno 2. 10. 2015. URL: http://www.oecd.org/internet/ieconomy/45559596.pdf.
Papathanassopoulos, S. (2007). Financing Public Service Broadcasters in a New Era. In E. de Bens, (ed.), Media Between Culture and Commerce (pp. 151–166). Chicago: University of Chicago Press / Intellect Books.
Pew Research Center (2015). The State of the News Media. Posjećeno 10. 10. 2015. URL: http://www.journalism.org/2015/04/29/state-of-the-news-media-2015/.
Picard, R. G. & Van Weezel, A. (2008). Capital and Control: Consequences of Different Forms of Newspaper Ownership. International Journal on Media Management, 10(1): 22–31.
Poler Kovačič, M. (2001). Kriza novinarstva kao kriza etike: tko je novinarski subjekt? Medijska istraživanja, 7(1-2): 25–44.
Price, M. E. (2002). Media and Sovereignty. Cambridge, MA: MIT Press.
Reich Z. & Hanitzsch, T. (2013). Determinants of Journalists' Professional Autonomy: Individual and National Level Factors Matter More Than Organizational Ones. Mass Communication and Society, 16(1): 133–156.
Rutović, Ž. (2014). (Ne)zavisna kontrola slobode (tržišne korporativne medijske „istine“ ili etički kodeks javnog interesa). Medijski dijalozi, 7(19): 45–55.
Sapunar, M. (2004). Osnove znanosti o novinarstvu. Zagreb: Vlastita naklada.
Sindik, J., Glibić, M. & Briški, M. (2014). Provjera metrijskih karakteristika švicarske skale procjene kompetencija kao pokazatelja spremnosti za školu predškolske djece. Holon, 4 (2): 432–458.
Skinner, D. (2008). Television in Canada: Continuity or Change? In D. Ward (ed.), Television and Public Policy: Change and Continuity in an Era of Global Liberalization (pp. 3–26). New York: Taylor and Ward.
Stamenković, S. (2014). Opstanak novinarstva kao uslov za težnju idealu nezavisnosti. Medijski dijalozi, 7(19): 337–356.
Šćekić, R. (2014). (Ne)zavisni mediji – surova realnost i ogledalo profesionalizma. Medijski dijalozi, 7(19): 93–101.
Vukadinović, S. (2014). Transparentnost finansiranja i odsustvo senzacionalizma – preduslovi nezavisnog novinarstva. Medijski dijalozi, 7(19): 103–116.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima.
Licenciranje
Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo - Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA). Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i originalno.
Korisnici su pri tome dužni da navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija), kao i njegovu DOI oznaku. U slučaju objavljivanja u elektronskoj formi takođe su dužni da postave HTML link, kako sa originalnim člankom objavljenim u časopisu CM: Communication and Media, tako i sa korišćenom licencom.
Autori mogu da stupaju u zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad prvobitno objavljen u ovom časopisu.
Politika samoarhiviranja
Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Autori su obavezni da pritom navedu pun bibliografski opis članka objavljenog u ovom časopisu (autori, naslov rada, naslov časopisa, volumen, sveska, paginacija) i postave link, kako na DOI oznaku tog članka, tako i na korišćenu licencu.Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu.
Odricanje od odgovornosti
Stavovi izneti u objavljenim radovima ne izražavaju stavove urednika i članova redakcije časopisa. Autori preuzimaju pravnu i moralnu odgovornost za ideje iznete u svojim radovima. Izdavač neće snositi nikakvu odgovornost u slučaju ispostavljanja bilo kakvih zahteva za naknadu štete.