UTICAJ VREMENA SETVE NA NICANJE I PRINOS SAMOOPLODNIH LINIJA KUKURUZA

Marijenka Tabaković; Milena  Simić; Vesna Dragičević; Violeta Oro; Milan Brankov; Rade  Stanisavljević

doi:10.5937/jpea24-29656

Marijenka Tabaković Institut za kukuruz "Zemun Polje", Slobodana Bajića 1, 11185 Belgrade-Zemun, Serbia
Milena Simić Institut za kukuruz "Zemun Polje", Slobodana Bajića 1, 11185 Belgrade-Zemun, Serbia
Vesna Dragičević Institut za kukuruz "Zemun Polje" ,Slobodana Bajića 1, 11185 Belgrade-Zemun, Serbia
Violeta Oro Institut za zaštitu bilja i životne sredine, Teodora Drajzera 9, 11040 Belgrade, Serbia
Milan Brankov Institut za kukuruz "Zemun Polje", Slobodana Bajića 1, 11185 Belgrade-Zemun, Serbia
Rade Stanisavljević

DOI: https://doi.org/10.5937/jpea24-29656

Ključne reči: datum setve, kukuruz, prinos, klijavost

Sažetak

U radu je prikazana tehnologija semenske proizvodnje kukuruza sa tri različita datuma setve. Kao semenski materijal koriščeno je seme tri smooplodne linije L1, L2, L3 na lokaciji Zemun Polje u 2018 godini. Cilj rada je bio utvrđivanje značaja primene različitih datuma setve kao način prevazilaženja stresnih uslova nastalih nepovoljnim ekološkim činiocima, kao I ukazati na značaj krupnoće semena u setvi. Efekti faktora :datum setve (SD), frakcija(KF, SF SF) i genotip(L) posmatrani su u odnosu na broj klijalih semena posle setve I prinos zrna kukuruza. Rezultati ukazuju da je najveći procenat klijavih semena bio u primenjenoj varijanti L2/SD2/KF(34%) I najveći prinos za varijantu L3/SD1/KF 8.86^-10 kg. Standardna devijacija prinosa najveća je za varijante sa najvećim prinosom dok je varijansa klijavost semena obrnoto proporcijonalna.

Razlike dobijene primenom različitih varijanti u proizvodnji semenskog materija ukazuju na značaj delovanja faktora i njihovo dalje istraživanje.

Reference

Asare, D.K., Frimpong, J.O., Ayeh, E.O., Amoatey, H.M. (2011). Water use efficiencies of maize cultivars grown under rain-fed conditions. Agricultural Science, 2, 125–130. 10.4236/as.2011.22018
Baoyuan Zhou, Yang Y., Xuefang S., Xinbing W., Zhimin W., Wei M., Ming Z. (2016). Maize Grain Yield and Dry Matter Production Responses to Variations in Weather Conditions. Agronomy Journal, 108, 196–204. doi:10.2134/agronj2015.0196
Bergamaschi, H., Wheeler, T.R., Challinor, A.J., Comiran, F., Machado Heckler, B.M. (2007). Maize yield and rainfall on different spatial and temporal scales in southern Brazil. Pesquisa Agropecuaria Brasileira,42:603–613.
Cicchino, M., Rattalino Edreira, J.I., Uribelarrea, M., Otegui, M.E. (2010). Heat stress in field-grown maize: Response of physiological determinants of grain yield. Crop Science, 50, 1438–1448. doi:10.2135/cropsci2009.10.0574
Đokić D., Stanisavljević, J. Milenković, J., Koprivica, R., Knežević, J., Vuković, A., Terzić, D. (2020). Efektivnost procesa čišćenja naturalnog semena lucerke (Medicago sativa L.) i crvene deteline (Trifolium pratense L.). Journal on Processing and Energy in Agriculture,24, (1), 9-12.
Galić, A., Pliestić, S., Voća, S., Dobričević, N., Šic-Žlabur, J. (2019). Predsušenje zrna ječma korišćenjem nisko energetskih laserskih zraka. Journal on Processing and Energy in Agriculture, 23, (2), 58-60.
IBM SPSS Statistics Version 19, SPSS, Inc., an IBM Company, Copiringht 1989, 2010 SPSS.
Lobell, D.B., Hammer, G.L., McLean, G., Messina, C., Roberts, M., Schlenker, W. (2013). The critical role of extreme heat for maize production in the United States. Natur Climate Change, 3, 497–501. doi:10.1038/nclimate1832
Mayer, L.I., Rattalino Edreira, J.I., G.A. Maddonni, G.A. (2014). Oil yield components of maize crops exposed to heat stress during early and late grain-filling stages. Crop Science, 54, 2236–2250.doi:10.2135/cropsci2013.11.0795