PROIZVODNO-EKONOMSKI POKAZATELJI PROIZVODNJE KUKURUZNE SILAŽE U BOSNI I HERCEGOVINI

  • Vedad Falan Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Univerzitet u Sarajevu
  • Alen Mujčinović Poljoprivredno-prehrambeni fakultet Univerziteta u Sarajevu https://orcid.org/0000-0001-5493-7622
  • Emir Bećirović Poljoprivredno-prehrambeni fakultet, Univerzitet u Sarajevu
Ključne reči: kukuruzna silaža, animalna proizvodnja, ekonomska analiza, upravljanje troškovima

Sažetak


Najkvalitetnija silaža dobiva se od kukuruza (kukuruzna silaža) koja je najzastupljenije kabasto hranjivo u stočarstvu, a posebno u ishrani goveda. Nedostatak kukuruzne silaže u ishrani goveda može se nadomjestiti samo koncentrovanim hranivima, koja su znatno skuplja, međutim ovo je veoma česta praksa primjenjena u animalnoj proizvodnji u BiH. Radi navedenog, cilj ovog rada je utvrditi ekonomsku isplativost proizvodnje kukuruzne silaže na području BiH. Primarni podaci za ovo istraživanje su prikupljeni na osnovu polustruktuiranog intervjua sa predstavnicima poljoprivrednog gazdinstva “Farma Spreča” Kalesija, koja proizvodi silažni kukuruz na površini od 500 ha. Na osnovu prikupljenih podataka sastavljene su obračunske analitičke kalkulacije za proizvodnju kukuruzne silaže. Na osnovu kalkulacija su utvrđeni obimi i troškovi proizvodnje za ukupnu površinu i površinu po ha. Procjena vrijednosti proizvodnje je utvrđena na osnovu tržišne cijene kukuruzne silaže, te su na kraju utvrđeni pokazatelji finansijskog rezultata i ekonomičnosti za period 2014-2019 godina. U posmatranom periodu došlo je do povećanja površina na kojima se uzgaja kukuruzna silaža od čak 61,29%, međutim ostvareni obim proizvodnje kukuruzne silaže nije pratio rast površina, te je ostvaren blagi rast od 6,26%. Posmatrani pokazatelj ekonomičnosti bilježi blagi pad od 6,38% što ukazuje na potencijalne probleme vezane za produktivnost. Na osnovu navedenog, može se reći da proizvodnja silažnog kukuruza u BiH bilježi pozitivne finansijske performanse, ali da nizak obim proizvodnje i pored snažnog rasta zasijanih površina ukazuje na potrebu za tehničko-tehnološkim unapređenjem, a sa ciljem unapređenja ukupnih performansi poslovanja ali i sektora u cjelini.

Reference

Allen, M. S., Coors, J. G., & Roth, G. W. (2003). Corn silage. Silage science and technology, 42, 547-608.
BHAS (2021). Areas sown and plantations in autumn sowing, 2020. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, Available on: http://www.bhas.ba/Calendar/Category/23, Acessed on: 15.3.2021.
Domaćinović, M., Solić, D. (2020). Stručni osvrt na kvalitetu kukuruzne silaže u 2019. godini. Zbornik predavanja, 15. savjetovanje uzgajivača goveda u Republici Hrvatskoj, Tuhelj, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu, Osijek, pp. 17-22.
Državni zavod za statistiku RH (2021). Kukuruz za zelenu krmu, Žetvena površina, proizvodnja i prirod oraničnih usjeva u hektarima, tonama i t/ha, Republika Hrvatska i prostorne jedinice za statistiku 2. razine, Available on: https://www.dzs.hr/, Accessed on: 25.3.2021.
EUROSTAT (2021). Grain maize and corn-cob-mix by area, production and humidity, Eurostat, Available on: https://ec.europa.eu/eurostat/databrowser/bookmark/d2e00574-ef87-4b19-98fb-3ee612f2a131?lang=en, Accessed on: 24.3.2021.
Ferraretto, L. F., Shaver, R. D., & Luck, B. D. (2018). Silage review: Recent advances and future technologies for whole-plant and fractionated corn silage harvesting. Journal of dairy science, 101(5), 3937-3951.
George, T. (2020). A new look at agricultural development and the non-agriculture economy in low-income countries. Global Food Security, 26, 100449.
Komleh, S. P., Keyhani, A., Rafiee, S. H., & Sefeedpary, P. (2011). Energy use and economic analysis of corn silage production under three cultivated area levels in Tehran province of Iran. Energy, 36(5), 3335-3341.
Nastić, Lana, Jeločnik, M., Subić, J. (2018). Contribution Margin in Silage Maize Production. Međunarodni časopis za ekonomsku teoriju i praksu i društevena pitanja EKONOMIKA, Društvo ekonomista “Ekonomika” Niš, LXIV, X-XII 2018, 4, 71-80.
Ozkan, B., Akcaoz, H., & Fert, C. (2004). Energy input–output analysis in Turkish agriculture. Renewable energy, 29(1), 39-51.
Ozkan, B., Fert, C., & Karadeniz, C. F. (2007). Energy and cost analysis for greenhouse and open-field grape production. Energy, 32(8), 1500-1504.
Sahoo, A. (2018). Silage for Climate Resilient Small Ruminant Production. Ruminants: The Husbandry, Economic and Health Aspects, 11. IntechOpen, Available from: https://www.intechopen.com/books/ruminants-the-husbandry-economic-and-health-aspects/silage-for-climate-resilient-small-ruminant-production
Schroede J. W. (2004). Corn silage management. NDSU Extension Service Publication; 2004. AS-1253.
Stiring, C., Kruh, W., Proudfood, I., Claydon, L., & Stott, C. (2013). The agricultural and food value chain : Entering a new era of cooperation. Global Life Sciences, 1–40.
Terzić, D., Radosavljević, M., Milašinović Šeremešić, M., Jovanović, Ž., & Nikolić, V. (2020). Yield and biomass quality of the whole plant of four maize hybrids for silage production. Journal on processing and energy in agriculture, 24(1), 6-8.
USDA (2021). Corn Production, United States, United States Department of Agriculture, National Agricultural Statistics Service, available on: https://www.nass.usda.gov/Charts_and_Maps/Field_Crops/cornprod.php, Accessed on 24.3.2021.
Veljković, Biljana, Koprivica, R., Radivojević, D., Broćić, Z. (2018). Kalkulacije u proizvodnji silaže. Univerzitet u Kragujevcu, Agronomski fakultet u Čačku, “XXIII Savetovanje o biotehnologiji”, Zbornik radova, Čačak.
Yu, L., & Huang, W. (2020). Non-economic societal impact or economic revenue? A performance and efficiency analysis of farmer cooperatives in China. Journal of Rural Studies, 80, 123-134.
Zrakić, Magdalena, Hadelan, L, Prišenk, J., Levak, V., Grgić, I. (2017). Tendencije proizvodnje kukuruza u svijetu, Hrvatskoj i Sloveniji. Glasnik zaštite bilja, 6(2017), 78-85.
Objavljeno
2021/05/31
Rubrika
Članci