Biomarkeri atrijalne kardiopatije i moždani udar nepoznatog porekla

Atrijalna kardiopatija i ESUS

  • Isidora Semnic Medical faculty, Novi Sad
  • Željko Živanović
Ključne reči: atrijalna kardiopatija, atrijalna fibrilacija, embolijski moždani udar neutvrđenog izvora

Sažetak


Istraživanja ukazuju da patološki atrijalni supstrat može izazvati embolijski moždani udar čak i kod pacijenata bez atrijalne fibrilacije. Ovo stanje se naziva "atrijalna kardiopatija" i ukazuje na promene srčanih  pretkomora koji mogu da prethode AF. Subklinička AF može se detektovati kod 30% pacijenata koji  imaju moždani udar neutvrđanog uzroka( Embolic Stroke of Undetermined Source- ESUS). Cilj ovog narativnog pregleda je da na osnovu aktuelnog pregleda literature pruži podatke o  patogenezi i markerima  atrijalne kardiopatije, povezanosti atrijalne kardiopatije i ESUS-a i terapijskim mogućnostima u slučaju detekcije iste  u cilju prevencije embolijskog događaja.  Atrijalna kardiopatija kao patološki supstrat pre razvoja manifestne AF može biti potencijalni mehanizam nastanka ESUS-a.  Evaluacija biomarkera atrijalne kardiopatije (terminalna sila P-talasa u elektrodi V1 (>5.000 µVms), N-terminalni pro- natriuretski peptid >250 pg/ml i povećanje leve pretkomore) može biti  polazna tačka identifikaciju rizika od ESUS-a kao i  za pravovremenu terapijsku intervenciju moždanog udara  primenom direktne oralne antikoagulantne terapije kod  ESUS pacijente sa atrijalnom kardiomiopatijom. Zaključno, biomarkeri  atrijalne kardiopatije su korisni za praćenje kompletna etiološka procena radi klasifikacije pacijenata u ESUS grupu, kao i dinamično dugoročno praćenje pacijenata u cilju detekcije okultne AF su otežavajući faktori za razumevanje povezanosti atrijalne kardiopatije i ESUS-a. Dalja istraživanja na području  atrijalne kardiomiopatije kao faktora rizika za ESUS su od izuzetnog značaja radi pravovremenog uvođenja DOAK

Reference

1.     Kamel H, Okin P, Elkind MSV, Iadecola C. Atrial fibrillation and mechanisms of stroke: time for a new model. Stroke. 2016;47(3):895-900.


2.     Ning Y, Tse G, Luo G, Li G. Atrial Cardiomyopathy: An Emerging Cause of the Embolic Stroke of Undetermined Source. Front Cardiovasc Med. 2021;8:674612. Published 2021 Aug 9. doi:10.3389/fcvm.2021.674612


3.     Hart RG, Catanese L, Perera KS, Ntaios G, Connolly SJ. Embolic stroke of undetermined source: a systematic review and clinical update. Stroke. 2017;48(4):867-872,


4.     Goldstein LB, Jones MR, Matchar DB, et al. Improving the reliability of stroke subgroup classification using the Trial of ORG 10172 in Acute Stroke Treatment (TOAST) criteria. Stroke. 2001;32(5):1091-1098.


5.     Hart RG, Diener HC, Coutts SB, Easton JD, Granger CB, O’Donnell MJ, et al. Embolic strokes of undetermined source: The case for a new clinical construct. Lancet Neurol. 2014;13(4):429-438


6.     Ning Y, Wei M, Song W, Luo G. The Relationship Between Atrial Cardiopathy Biomarkers and Prognosis of Patients With Embolic Stroke of Undetermined Source. Front Cardiovasc Med. 2022;9:829361. Published 2022 Mar 11. doi:10.3389/fcvm.2022.829361


7.     Goette A, Kalman JM, Aguinaga L, et al. EHRA/HRS/APHRS/SOLAECE expert consensus on atrial cardiomyopathies: definition, characterization, and clinical implication. Europace. 2016;18(10):1455-1490. doi:10.1093/europace/euw161


8.     Kato Y, Takahashi S. Atrial Cardiopathy and Cryptogenic Stroke. Front Neurol. 2022;13:839398. Published 2022 Feb 22. doi:10.3389/fneur.2022.839398


9.     Mitchell S. V. Elkind. Atrial cardiopathy and stroke prevention. Curr Cardiol Rep 2018 Sep 12;20(11):103.


10.  Yaghi S, Moon YP, Mora-McLaughlin C, et al. Left atrial enlargement and stroke recurrence: the Northern Manhattan Stroke Study. Stroke. 2015;46(6):1488-1493


11.  Jin L, Weisse AB, Hernandez F, Jordan T. Significance of electrocardiographic isolated abnormal terminal P-wave force (left atrial abnormality). An echocardiographic and clinical correlation. Arch Intern Med. 1988;148(7):1545-1549.


12.   Yaghi S, Liberman AL, Atalay M, et al. Cardiac magnetic resonance imaging: a new tool to identify cardioaortic sources in ischaemic stroke. J Neurol Neurosurg Psychiatry. 2017;88(1):31-37. doi: 10.1136/jnnp-2016-314023


13.  Kamel H, Bartz TM, Elkind MSV, et al. Atrial Cardiopathy and the Risk of Ischemic Stroke in the CHS (Cardiovascular Health Study). Stroke. 2018;49(4):980-986. doi:10.1161/STROKEAHA.117.020059


14.  Jalini S, Rajalingam R, Nisenbaum R, Javier AD, Woo A, Pikula A. Atrial cardiopathy in patients with embolic strokes of unknown source and other stroke etiologies. Neurology. 2019;92:288–94. doi: 10.1212/WNL.0000000000006748


15.  Ntaios G, Swaminathan B, Berkowitz SD, Gagliardi RJ, Lang W, Siegler JE, et al. Efficacy and safety of rivaroxaban versus aspirin in embolic stroke of undetermined source and carotid atherosclerosis. Stroke. 2019;50(9):2477– 85. doi: 10.1161/STROKEAHA.119.025168


16.  Kamel H, Longstreth W, Tirschwell DL, et al. The AtRial Cardiopathy and Antithrombotic Drugs In prevention After cryptogenic stroke randomized trial: Rationale and methods. International Journal of Stroke. 2019;14(2):207-214. doi:10.1177/1747493018799981


17.  Hinton RC, Kistler JP, Fallon JT, Friedlich AL, Fisher CM. Influence of etiology of atrial fibrillation on incidence of systemic embolism. Am J Cardiol. 1977;40(4):509-513.


18.  Healey JS, Connolly SJ, Gold MR, et al. Subclinical atrial fibrillation and the risk of stroke [published correction appears in N Engl J Med. 2016 Mar 10;374(10):998]. N Engl J Med. 2012;366(2):120-129. doi:10.1056/NEJMoa1105575


19.  Daoud EG, Glotzer TV, Wyse DG, Ezekowitz MD, Hilker C, Koehler J, et al. Temporal relationship of atrial tachyarrhythmias, cerebrovascular events, and systemic emboli based on stored device data: a subgroup analysis of TRENDS. Heart Rhythm. 2018; 8 (9):1416–23. doi: 10.1016/j.hrthm.2011.04.022


20.  Healey JS, Gladstone DJ, Swaminathan B, et al. Recurrent stroke with rivaroxaban compared with aspirin according to predictors of atrial fibrillation: secondary analysis of the NAVIGATE ESUS randomized clinical trial. JAMA Neurol. 2019 Jul 1;76(7):764-773


21.  Diener HC, Sacco RL, Easton JD, et al. Dabigatran for Prevention of Stroke after Embolic Stroke of Undetermined Source. N Engl J Med. 2019;380(20):1906-1917. doi:10.1056/NEJMoa1813959

Objavljeno
2024/03/03
Rubrika
Pregled literature