Mjerenje zapremine gestacijskog miješka u početku trudnoće u predikciji spontanih pobačaja
Sažetak
Uvod: Savremena tehnička i laboratorijska dostignuća, doprinijela su rješavanju brojnih problema , povezanih sa spontanim pobačajima. Ispitivanje različitih parametara fiziologije i morfologije ploda u ranoj trudnoći, pomaže u predviđanju konačnog ishoda u mnogim slučajevima. Jedan od korisnih parametara, u prvom trimestru trudnoće je i mjerenje zapremine gestacijskog miješka, sa korišćenjem dobijenih podataka u procjeni konačnog ishoda.
Cilj rada je bio da se utvrde normalne vrijednosti zapremine gestacijskog miješka, u periodu od šeste do devete nedjelje trudnoće, te da se odredi vrijednost ranog ultrazvučnog pregleda, u procjeni dalje vitalnosti embrionalne trudnoće, odnosno da se uspostave značajni pokazatelji u odstupanjima od normalnih vrijednosti zapremine gestacijskog miješka, koji bi mogli da nagovijeste opasnost od eventualnog kasnijeg gubitka embrionalne ili fetalne vitalnosti.
Materijal: U istraživanju smo obradili 125 trudnica, sa teritorija Bara, Ulcinja, Podgorice i Budve, koje su redovno kontrolisane u privatnoj zdravstvenoj ustanovi „Eskulap“ u Baru, kao i povremeno, u privatnoj zdravstvenoj ustanovi „Vita“, u Podgorici.
Metodologija: Trudnice su prospektivno i redovno praćene od početka do završetka trudnoće. Retrospektivno su formirane dvije grupe: A grupa- trudnice, čija se trudnoća uspješno završila porođajem i rađanjem živog djeteta i B grupa- trudnice, čija se trudnoća završila neuspješno-uginućem ploda. Kod svih trudnica, od 6-8,4 nedjelje graviditeta, mjerena je zapremina gestacijskog miješka.Gestacijski miješak je posmatran kao elipsoidna povšina, čija je zapremina mjerena prema poznatoj matematičkoj formuli, u mm3. Naši rezultati su statistički obrađeni.
Rezultati: Utvrdili smo da postoji visoko statistički značajna razlika u zapremini gestacijskog miješka, između ispitivanih grupa A i B, u 8,0-8,4 gestacionoj nedjelji (t=3,707; p=0,001). Ne postoji visoko statistički značajna razlika, u zapremini gestacijskog miješka, između ispitivanih grupa u 6,0-6,4 gestacionoj nedjelji (t=1,644; p>0,05). Takođe, ne postoji statistički značajna razlika u zapremini gestacijskog miješka, između ispitivanih grupa, u 7,0-7,4 gestacionoj nedjelji (t=1,036, p > 0,05).
Diskusija i zaključak: Mjerenjem zapremine gestacijskog miješka, u trudnoći od 8,0-8,4 gestacijske nedjelje, možemo dobiti pouzdan parametar za predikciju konačnog ishoda trudnoće.
Reference
Kurjak A, Kupešić S. Ultrazvuk u ranoj trudnoći. U: Šimunić V. ed. Ginekologija. Zagreb: Naklada Ljevak; 2001. pp 141-3.
Moore K, Persaud TV. Before We Are Born: Essential of Embriology and Birth defects. 6th ed. Philadelphia: Sanders; 2003. pp 250-55.
Jaunfaux E, Zeidi J, Jurkovic D, Cempbell S, Hustin J. Comparasion of colour Dopler features and pathological findings in complicated early pregnancy. Human Reproduction. 1994;12: 2437-57.
Alfirovic Z, Kurjak A. Transvaginal Colour Dopler Ultrasound In Normal And Abnormal Pregnancy. J Perinat Med. 1990;18:173-80.
Mustin J, Jaunisux E. Morphology And Mechanismus Of Abortion. Berlin, Haidelberg: Springer Berlin & Haidelberg; 1992. pp 469-485.
Carlson BM. Human Embryology and Development biology. St.Louis, MO: Mosby; 1994.
Filimonović D. Morfološki i funkcionalni razvoj embriona i fetusa. U: Plećaš D. ed. Ginekologija i akušerstvo. Beograd: Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu, CIBID; 2005. pp 191-98.
MacMahon PJ, Kennedy AM, Murphy DT, Maher M, McNicholas MM. Modified prostate volume algorithm improves transrectal US volume estimation in men presenting for prostate brachytherapy. Radiology 2009 Jan; 250:273-80.
Odeh M, Tendler R, Kais M, Grinin V, Ophir E, Bornstein J. Gestational sac volume in missed abortion and anembryonic pregnancy compared to normal pregnancy. J Clin Ultrasound 2010 Sep;38(7):367-71.
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga Creative Commons Attribution licencom koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (Vidi Efekte otvorenog pristupa).