Uticaji antipsihotične terapije na kognitivna oštećenja kod poremećaja shizofrenog spektra
Sažetak
Signifikantan stepen kognitivnog oštećenja je jedan od osnovnih elemenata kliničke slike psihotičnih poremećaja shizofrenog spektra i prema pojedinim autorima prisutan je i do 75% pacijenata sa ovim psihopatološkim sindromima.
Cilj istraživanja je da procijeni razlike u stepenu kognitivnog oštećenja, najprije između bolesnika tretiranih antipsihoticima prve i druge generacije, a zatim posebno da uporedi obije grupe sa psihijatrijski zdravom populacijom.
Materijal i metode: Sprovedeno je prospektivno, paralelno istraživanje, u kome je uzorak hospitalizovanih pacijenata i osoblja u Specijalnoj bolnici za psihijatriju Kotor testiran Montrealskom skalom kognicije (MoCA). Ukupni uzorak je sačinjavalo 66 ispitanika i podijeljen je na četiri podgrupe: 1. Pacijenti sa terapijom antipsihotika prve generacije; 2. Pacijenti sa terapijom antipsihotika druge generacije; 3. Pacijenti sa kombinovanom terapijom antipsihotika; 4. Zdrava (kontrolna) grupa.
Rezultati:. Sve tri grupe pacijenata su imale statistički značajno niže prosječne rezulatate ukupnog MoCA skora u poređenju sa zdravom populacijom Činjenica da je kod 83.7% pacijenata je dijagnostikovan signifikantan stepen kognitivne lezije (skor manji od 26), govori u prilog visoke senzitivnosti MoCA testa u detekciji kognitivnih oštećenja kod psihotičnih poremećaja shizofrenog spektra. Osim toga, dobijen je statistički značajno niži rezultat MoCA skora u grupi pacijenata sa terapijom antipsihotika prve generacije u odnosu na grupu pacijenata sa terapijom antipsihotika druge generacije.
Zaključak: Mehanizmi eksplanacije ovih rezultata mogu biti dodatno rasvjetljeni daljim istraživanjima na većim uzorcima pacijenata koje bi ispitalo moguću korelaciju između stepena izraženosti ekstrapiramidne simptomatologije, administracije antiholinergika i stepena kognitivnih oštećenja.
Reference
O’ Carroll R. Cognitive impairment in schizophrenia. Advance in Psychiatric Treatment 2000; 6: 161- 168
Heinrichs RW, Zakzanis KK. Neurocognitive deficit in schizophrenia: a quantitative review of the evidence. Neuropsychology 1998;12:426–445
Hawkins KA, Keefe RS, Christensen BK, et al. Neuropsychological course in the prodrome and first episode of psychosis: findings from the PRIME North America Double Blind Treatment study. Schizophr. Res 2008;105(1–3):1–9
Hill SK, Schuepbach D, Herbener ES, Keshavan MS, Sweeney JA. Pretreatment and longitudinal studies of neuropsychological deficits in antipsychotic-naive patients with schizophrenia. Schizophr. Res 2004;68(1):49–63
Fett AK, Viechtbauer W, Dominguez MD et al. The relationship between neurocognition and social cognition with functional outcomes in schizophrenia: a meta-analysis. Neurosci Biobehav Rev 2011;35:573-88
Lewandowski KE, Cohen BM, Ongur D. Evolution of neuropsychological dysfunction during the course of schizophrenia and bipolar disorder. Psychol Med 2011;41:225-41
Reichenberg A, Harvey PD, Bowie CR et al. Neuropsychological function and dysfunction in schizophrenia and psychotic affective disorders. Schizophr Bull 2009;35:1022-9
Dickinson D, Ragland JD, Gold JM et al. General and specific cognitive deficits in schizophrenia: Goliath defeats David? Biol Psychiatry 2008;64:823-7
Lesh TA, Niendam TA, Minzenberg MJ et al. Cognitive control deficits in schizophrenia: mechanisms and meaning. Neuropsychopharmacology 2011;36:316-38
Kapur S, Zipursky R, Jones C, Remington G, Houle S. Relationship between dopamine D(2) occupancy, clinical response, and side effects: a double-blind PET study of first-episode schizophrenia. Am. J. Psychiatry 2000;157(4):514–520
Blyler, CR.; Gold, JM. Cognitive effects of typical antipsychotic treatment: another look. In: Sharma, T.; Harvey, PD., editors. Cognition in Schizophrenia. NY, USA: Oxford University Press; 2000. p. 241-265
Kane J, Honigfeld G, Singer J, Meltzer H. Clozapine for the treatment-resistant schizophrenic. A double-blind comparison with chlorpromazine. Arch. Gen. Psychiatry 1988;45(9):789–796
Green MF, Marshall BD Jr, Wirshing WC, et al. Does risperidone improve verbal working memory in treatment-resistant schizophrenia? Am. J. Psychiatry 1997;154(6):799–804
Carpenter WT, Gold JM. Another view of therapy for cognition in schizophrenia. Biol. Psychiatry 2002;51(12):969–971
Keefe RS, Bilder RM, Davis SM, et al. Neurocognitive effects of antipsychotic medications in patients with chronic schizophrenia in the CATIE trial. Arch. Gen. Psychiatry 2007;64(6):633–647
Davidson M, Galderisi S, Weiser M, et al. Cognitive effects of antipsychotic drugs in first-episode schizophrenia and schizophreniform disorder: a randomized, open-label clinical trial (EUFEST). Am.J. Psychiatry 2009;166(6):675–682
Fisekovic S, Memic A, Pasalic A, Correlation Between MoCA And MMSE for the Assessment of Cognition in Schizophrenia ACTA INFORM MED. 2012 Sep; 20(3): 186-189 DOI: 10.5455/aim.2012.20.186-189
- Autori zadržavaju autorska prava i pružaju časopisu pravo prvog objavljivanja rada i licenciraju ga Creative Commons Attribution licencom koja omogućava drugima da dele rad, uz uslov navođenja autorstva i izvornog objavljivanja u ovom časopisu.
- Autori mogu izraditi zasebne, ugovorne aranžmane za neekskluzivnu distribuciju rada objavljenog u časopisu (npr. postavljanje u institucionalni repozitorijum ili objavljivanje u knjizi), uz navođenje da je rad izvorno objavljen u ovom časopisu.
- Autorima je dozvoljeno i podstiču se da postave objavljeni rad onlajn (npr. u institucionalni repozitorijum ili na svoju internet stranicu) pre ili tokom postupka prijave rukopisa, s obzirom da takav postupak može voditi produktivnoj razmeni ideja i ranijoj i većoj citiranosti objavljenog rada (Vidi Efekte otvorenog pristupa).