Učestalost i antibiotska rezistencija uzročnika infekcija respiratornog trakta kod odraslih
Sažetak
Uvod. Akutne respiratorne infekcije (ARI) su najčešće infektivne bolesti današnjice i spadaju među deset vodećih uzroka smrti u svetu. Predstavljaju najsmrtonosnije bolesti infektivne etiologije i četvrti vodeći uzrok smrtnosti šitom sveta sa 2.603.913 smrtnih slučajeva prijavljenih u svetu u 2019 godini
Cilj rada. Cilj ovog rada bio je da se definišu najčešći uzročnici ARI i njihova rezistencije na antibiotike kod ambulantnih pacijenata na teritoriji grada Prokuplja.
Materijal i metode. Šestomesečna analiza sprovedena je retrospektivno i obuhvatala je izolaciju i identifikaciju bakterijskih uzročnika respiratornih infekcija, kao i njihovu rezistenciju na pojedine antibiotike.
Rezultati i diskusija. Tokom praćenog šestomesečnog perioda analizirano je 308 uzoraka brisa grla i 308 uzoraka brisa nosa. Od ukupnog broja testiranih uzoraka, patogeni mikroorganizmi nađeni su u 43 uzorka brisa grla, što čini udeo od 13,96%, dok su patogeni mikroorganizmi nađeni u 107 uzoraka brisa nosa, što predstavlja udeo od 34,74%. U uzorcima brisa nosa, najzastupljeniji patogen je Moraxella sp. sa udelom od 39,25%. Nakon nje slede bakterije Haemophylus sp., St. aureus i S. pneumoniae sa približnim udelima i to od 21,50%, 19,63% i 17,77%. Očekivano najmanju zastupljenost pokazao je Enterobacter sp. sa udelom od 1,85%. Analiza grupne osetljivosti prema testiranim antibioticima pokazuje da je najosetljivija bakterija Moraxella sp, koja nije pokazala potpunu rezistentnost ni prema jednom ispitivanom antibiotiku. Najveću osetljivost pokazala je prema gentamicinu i ofloksacinu. Najveći stepen rezistentnosti je pokazao Haemophylus sp. koji je pokazao rezistentnost veću od 50% prema svim ispitivanim ntibioticima, sem u slučaju cefotaksima
Zaključak. Najzastupljenije bakterije su Moraxella sp. i Haemophylus sp. Najveći stepen rezistentnosti je pokazao Haemophylus sp., dok je najveći stepen osetljivosti pokazala Moraxella sp., u odnosu na grupu testiranih antibiotika.
Reference
1. World Health Organization. The top 10 causes of death. World Health Organization; 2020 [pristupljeno 30.05.2023.]. Dostupno na: http://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/the-top-10-causes-of death
2. Calderaro, A, Buttrini M, Farina B, Montecchini S, De Conto F, Chezzi C. Respiratory Tract Infections and Laboratory Diagnostic Methods: A Review with A Focus on Syndromic Panel-Based Assays. Microorganisms. 2022;10(9), 1856. https://doi.org/10.3390/microorganisms10091856
3. World Health Organization. Acute respiratory infections: the forgotten pandemic: Communique from the International Conference on Acute Respiratory Infections, held in Canberra, Australia, 7-10 July 1997. Int J Tuberc Lung Dis 1998; 2(1).
4. Bagić, M. Obilježja i ishodi sindroma teške akutne respiratorne infekcije kao pokazatelj teških oblika influence. Diplomski rad. Sveučilište u Zagrebu, Medicinski fakultet.2018.
5. Niederman MS, Torres A. Respiratory infections. Eur Respir Rev 2022; 31, e-220150
[DOI: 10.1183/16000617.0150-2022].
6. André M, Odenholt I, Schwan A, Axelsson I, Eriksson M, Hoffman M, Môlstad S, Runehagen A, Lundborg CS, Wahlstrom R; Swedish Study Group on Antibiotic Use. Upper respiratory tract infections in general practice: diagnosis, antibiotic prescribing, duration of symptoms and use of diagnostic tests. Scand J Infect Dis. 2002; 34, 880-886. doi: 10.1080/0036554021000026952
7. Cars O, Molstad S, Melander A. Variation in antibiotic use in the European Union. Lancet 2001; 357, 1851-3. doi: 10.1016/S0140-6736(00)04972-2
8. Finley CR, Chan DS, Scott MBA, Ccfp G. What are the most common conditions in primary care? Une revue systématique Les problèmes de santé les plus fréquents dans les soins primaires. Can Fam Physician. 2018; 64, 832–840. PMCID: PMC6234945
9. Žuvela E. Najčešći uzročnici respiratornih infekcija u Оpćoj bolnici Dubrovnik. Završni rad. Sveučilište u Dubrovniku, Odjel za stručne studije. Dubrovnik, 2017.
10. Uredba o Nacionalnom program za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike: 8/2019-11
11. Saust LT, Bjerrum L, Siersma V, Arpi M, Hansen MP. Quality assessment in general practice: diagnosis and antibiotic treatment of acute respiratory tract infections. Scand J Prim Health Care. 2018; 36(4), 372–379. doi: 10.1080/02813432.2018.1523996
12. WHO Antimicrobial resistance: global report on surveillance 2014. World Health Organisation. Available from: http://www.who.int/drugresistance/documents/survei llancereport/en/ [cited 2022 December 12].
13. Kuzman I. Infekcije dišnog sustava: najčešće bolesti čovjeka. Medicus 2005; 14 (1), 19-26. https://hrcak.srce.hr/18819
14. Ramljak K., Vrebalov Cindra M., Tomičić M. Akutne respiratorne infekcije gornjih dišnih puteva u svakodnevnom radu liječnika obiteljske medicine. Med Farm Croat, 2019; 27 (1-2). https://hrcak.srce.hr/230755
15. Schulman ST, Bisno AL, Clegg HW, Gerber MA, Kaplan EL, Lee G, Martin JM, Van Beneden C. Clinical practice guideline for the diagnosis and management of group A streptococcal pharyngitis: 2012 update by the Infectious Diseases Society of America. Clin Infect Dis. 2012; 55: e86-e102. doi: 10.1093/cid/cis847