JAVNOZDRAVSTVENI ZNAČAJ DEPRESIJE – MOGUĆNOSTI INTERVENCIJE U PRIMARNOJ ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

  • Mile Lj Despotovic Visoka medicinska skola strukovnih studija Cuprija

Sažetak


SAŽETAK

Depresija je jedan od najčešćih duševnih poremećaja čiju psihopatološku osnovu čini promena raspoloženja. Karakteriše se nekontrolisanim padom raspoloženja koji utiče na razmišljanje, opažanje, ponašanje, fizičko i socijalno funkcionisanje.

U svetu od depresije boluje oko 120 miliona ljudi, a stopa prevalencije iznosi 5-10%. Depresija će 2030. godine, sa udelom od 6,3%, zauzimati prvo mesto u ukupnom opterećenju bolestima (SZO).

Približno 2/3 osoba koje počine suicid boluju od depresije, dok 15-20% bolesnika sa depresivnim poremećajem okončava živort suicidom. Pacijenti sa karcinomima i preležanim infarktom miokarda praćeni depresijom imaju višu stopu smrtnosti u odnosu na osobe bez depresije. Depresija predstavlja vodeći uzrok invalidnosti među psihičkim bolestima u Evropi, sa godišnjim troškovima od 115 milijardi €.

Osobe sa nižim prihodima, stariji od 65 godina, žene, deca i adolescenti čine vulnerabilne grupe.

Lečenje od strane lekara opšte medicine  i model psihijatrije u zajednici najbolje zadovoljava potrebe pacijenata sa depresijom (SZO). U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) lekar  orijentisan prema pacijentu kao ličnosti i uticajima porodičnog, profesionalnog i društvenog okruženja na njegovo psihofizičko zdravlje, može postaviti dijagnozu depresije kod 15-25% pacijenata. Međutim, problem nije bilo moguće rešiti samo u ordinacijama opšte medicine ni u mnogo razvijenijim zemljama. U Srbiji samo 39% pacijenata sa depresijom koji se jave psihijatru predhodno kontaktiraju  lekara opšte medicine. Nedovoljno ulaganje u mentalno zdravlje, nedostatak vremena, motivacije i obuke lekara PZZ, loša komunikacija sa sekundarnim nivoom, nepostojanje centara za zaštitu mentalnog zdravlja u zajednici  problemi su koji zahtevaju multisektorski pristup, partnerstvo i saradnju stručnjaka, pojedinaca i ustanova iz lokalne i šire društvene zajednice.

Ključne reči: depresija, mentalno zdravlje, primarna zdravstvena zaštita, društvena sredina, lekar opšte prakse.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 


ABSTRACT

Depression is one of the most common mental disorders of which the psychopathological basis lies in mood changes. It is characterized by an uncontrolled mood changes which affects thinking, perception, behavior and both physical and social functioning.

Worldwide, depression affects around 120 million people, and the prevalence rate is 5-10%. In 2030, with a share of 6,3%, depression will hold the first place in the overall disease burden (WHO).

Approximately, 2/3 of people who commit suicide suffer from depression, while 15-20% of patients with major depressive disorder end their life with suicide. Patients with cancer and with myocardial infarction accompanied by depression have a higher death rate compared to those who do not suffer from depression. Depression is leading cause of disability among mental health problems in Europe, with an annual cost of EUR 115 billion.

People with lower income, people older than 65 years, women, children and adolescents are all vulnerable groups.

Treatment by doctors of general practice and model of psychiatry in the community successfully meets the needs of patients suffering from depression (WHO). In primary health care (PHC) a doctor who is oriented towards the patient as a person and toward influences of family, professional an social environment on his mental and physical health, can diagnose depression in 15-25% of patients. However, the problem could not be solved only within scope of general practice even in the most developed countries. In Serbia, only 39% patients suffering from depression who visit a psychiatrist have previously contacted a general practitioner. Insufficient investment in mental health, lack of time, motivation and training of  PHC doctrs, poor communication with secondary level, the lack of centres for mental health in community-these are all problems that require a multi-sectorial approach, partnership and cooperation of experts individuals and institutions in the local and wider social community.

Key words: depression, mental health, primary health care, social environment, general practitioner

 

Reference

Hrabak-Žerjavić V, Silobrčić-Radić M, Folnegović-Šmalc M, Mimica N. Javnozdravstveno značenje depresivnih poremećaja. Medicus. 2004; 13(1): 11-7.

Dodig G. Je li pred nama stoleće depresije? Medicus. 2004; 13(1): 7-9.

Rudan V. Tomac A. Depresija u djece i adolescenata. Medicus. 2009; 18(2): 173-9.

Stanković Ž, Nikolić-Baloski G, Leposavić Lj, Popović Lj. Percepcija kvaliteta života i socijalne prilagođenosti bolesnika sa rekurentnom depresijom. Srp Arh Celok Lek. 2006; 134(9-10): 369-74.

Stojanović-Špehar S, Skočilić A, Blažeković-Milaković S, Vuković H, Kumbrija S. Depression and comorbidity in family medicine registars’surgeries-pilot research. Med Jad. 2007; 37(1-2): 5-14.

Cassano P, Maurizio F. Depression and public health: An overview. J Psychosom Res. 2002; 53: 849-57.

Silobrčić Radić M. Mentalno zdravlje. Hrvatski časopis za javno zdravstvo. 2011; 28(7): 292-6.

McLaughlin KA. The public impact of major depression: A call for interdisciplinary prevention efforts. Prev Sci. 2011; 12: 361-71.

Novaković T. Farmakoekonomski aspekt terapije depresije i anksioznih poremećaja. Arh farm. 2007; 57: 126-39.

Novaković M, Milovanović A, Jakovljević B, Milovanović S, Babić D, Pejanović N. Uticaj psihičkih oboljenja na ocenu radne sposobnosti. Vojnosant Pregl. 2007; 64(11): 733-7.

Draganić-Gajić S. Kvalitet života porodica depresivnih osoba. Psihijat Dan. 2005; 37 Suppl 1: S 131-7.

Jevtić M, Popović M, Bibić Ž. Ulaganje u mentalno zdravlje. Eskulap. 2008; 3(1-2): 114-21.

Backović D. Mentalno zdravlje i mentalna higijena između dva milenijuma. Med Pregl. 2010; 63(11-12): 833-8.

Marić Z. Mentalno zdravlje i nezaposlenost: Predikcija simptoma depresije kod nezaposlenih. Psihologija. 2005; 38(1): 5-17.

Lejtzen N, Sundquist J, Sundquist K, Yinjun L. Depression and anxiety in Swedish primary health care: Prevalence, incidence and risk factors. Eur Arch Psychiatry Clin Neurosci. 2014; 264: 235-45.

Šilje M. Sindik J. Uzroci i faktori rizika depresije kod starijih osoba. Hrvatski časopis za jevno zdravstvo. 2013; 34(7): 186-91.

Kumbrija S, Marđetko M, Majer M, Vuković H, Blažeković-Milaković S, Stojanović-Špehar S. Identifying and treating adolescent mental health problems in primary health care. Med Jad. 2010; 40(1-2): 33-8.

World Health Organization (WHO). The world health report 2001 - Mental Health: New understanding, new hope.WHO; Geneva, 2001 [accessed 2014 Jul 07]. Available from: http://www.who.int/whr/2001/en/.

Agapidaki E. Souliotis K, Jackson SF, Benetou V, Christogiorgos S, Dimitrakaki C et al. Pediatricians’ and health visitors’ views towards detection and management of maternal depression in the context of a weak primary health care system: A qualitative study. BMC Psychiatry [serial on the Internet]. 2014 Apr [cited Jul 07]; 14(108): [about 14 p]. Available from: http://www.biomedcentral.com/1471-244X/14/108.

Štrkalj-Ivezić S, Jukić V, Hotujac Lj, Kušan-Jukić M, Tikvica A. Organizacija zaštite mentalnog zdravlja u zajednici. Liječ Vjesn. 2010; 132: 38-42.

Čabak B. Lekar opšte medicine u multidisciplinarnom pristupu. Psihijat Dan. 2005; 37 Suppl 1: S149-52.

Stojanović-Špehar S, Blažeković-Milaković S, Kumbrija S, Šupe S, Bilić V, Galić J i sar. Anksiozni bolesnik u obiteljskoj medicine-Balintov pristup. Medix. 2007; 71: 111-4.

Thombs BD, Ziegelstein RC. Depression screening in primary care: Why the Canadian Task Force on Preventive Health Care did the right thing. Can J Psychiatry. 2013; 58(12): 692-6.

Christiansen KS, Sokolowski I, Olesen F. Case-finding, and risk-group screening for depression in primary health care. Scand J Prim health Care. 2011; 29: 80-4.

Lečić-Toševski D, Ćurčić V, Grbeša G, Išpanović-Radojković V, Jović V, Kokora G i sar. Zaštita mentalnog zdravlja u Srbiji-izazovi i rešenja. Psihijat Dan. 2005; 37 Suppl 1: S 9-15.

Backović D. Mentalna higijena: ideja i praksa u Srbiji. Srp Arh Celok Lek. 2010; 138(7-8): 526-31.

Objavljeno
2016/10/22
Rubrika
Seminar