Razumevanje uticaja digitalne tehnologije na mentalno zdravlje i nasilničko ponašanje adolescenata
Sažetak
Cilj rada: Ispitati stepen i prirodu digitalnog nasilja među adolescentima. Metod: Istraživanje je sprovedeno nad uzorkom adolescenata prosečne starosti 16,07 godina koji pohađaju srednju medicinsku školu u Ćupriji. Proces istraživanja je sproveden anketnom metodom i tehnikom upitnika nad uzorkom od 109 ispitanika. Od statističkih testova, primenjeni su frekvencija, analiza pouzdanosti, t test i ANOVA test. Zaključak je donet na 0,05 nivou statističke značajnosti. Rezultati: Ukupno 11,2% ispitanika je doživelo neku formu nasilja na internetu, 20,2% je dobilo uznemiravajući sadržaj ili uvredljivu poruku, 13,8% je bilo predmet neželjnog snimanja i slanja snimljenog materijala drugima i 13,8% je bilo uznemiravano putem telefona. Sa druge strane, 7,3% adolescenata je vršilo nasilje nad drugima putem interneta, 9,2% je poslalo uznemiravajući sadržaj ili uvredljivu poruku, 10,1% je snimalo druge telefonom i slalo sadržaj drugima, 4,6% unemiravalo druge telefonom. Nisu identifikovane statistički značajne razlike u frekvenciji digitalnog nasilja u zavisnosti od pola i starosti adolescenata. Zaključak: Korišćenje digitalne tehnologije za vršenje nasilja među adolecentima je prisutno, a kao najčešći oblici nasilja javljaju se slanje netačnih i lažnih informacija prijateljima i članovima porodice, kreiranje i slanje lažnih informacija putem četa, širenje glasina, kao i upotreba seksualnih simbola prilikom komunikacije.
Ključne reči: digitalno nasilje, sajber nasilje, adolescenti, digitalna tehnologija
Reference
2. Rančić J. Vršnjačko nasilje na društvenim mrežama u Republici Srbiji. CM: Communication and Media 2018; 13(43): 95-124.
3. Zlatković D, Denić N. Prevencija elektronskog nasilja. 5th International conference on Knowledge management and informatics, Kopaonik, 2019: 65-75.
4. Veljković B, Mihajlović M, Dukić S, Despotović M. Nasilje na društvenim mrežama. PONS Medicinski časopis 2021; 18(2): 84-91.
5. Li Q. Cyberbullying in schools: a research of gender differences. Sch. Psychol. Int. 2006; 27(2): 157–170.
6. Çetin B, Yaman E, Peker A. Cyber victim and bullying scale: A study of validity and reliability. Computers & Education 2011; 57(4): 2261–2271.
7. Romero-Reignier V, Prado-Gasco V, Monaco E. The influence of self-esteem and (cyber) bullying on adolescents’ well-being: a question of gender? Revista de Psicología Clínica con Niños y Adolescentes 2022; 9(1): 37-44.
8. Ayas T, Horzum MB. On being cyberbully and victim among primary school students. Elementary Education Online 2012; 11(2): 369-380.
9. Lapidot-Lefler N, Dolev-Cohen M. Comparing cyberbullying and school bullying among school students: prevalence, gender, and grade level differences. Soc. Psychol. Educ. 2014; 18(1): 1-17.
10. Gohal G, Alqassim A, Eltyeb E, et al. Prevalence and related risks of cyberbullying and its effects on adolescent. BMC Psychiatry 2023; 23(39): 1-10.
11. Stanković D. Sajber nasilje na društvenim mrežama među mladima u Republici Srbiji. Revija za kriminologiju i krivično pravo 2019; 2(19): 9-23.
12. Popadić D, Kuzmanović D. Korišćenje digitalne tehnologije, rizici i zastupljenost digitalnog nasilja među učenicima u Srbiji. Beograd: Institut za psihologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, 2013.
13. Bocilj P. Victims of cyber stalking: An exploratory study of harassment perpetrated via the Internet. First Monday 2003; 8(10): http://www.firstmonday.org (Retrieved 15 April 2024).
14. Nunnally JC. Psychometric theory. New York: Mcgraw-Hill; 1978.
15. Dikeç, G., Öztürk, S., Taşbaşı, N., Figenergül, D., Güler, B. B. (2023). The perceptions of Generation Z University students about their futures: a qualitative study. Science 2023; 5(4): 1-16.