ZDRASTVENA PISMENOST STUDENATA STRUKOVNIH STUDIJA ZDRAVSTVENE ORIJENTACIJE

Jelena Aleksandric

doi:10.5937/pomc21-50918

Jelena Aleksandric Akademija vaspitacko-medicinskih strukovnih studija, Odsek medicinski studija Cuprija

DOI: https://doi.org/10.5937/pomc21-50918

Ključne reči: pismenost, zdravstvena pismenost, S-TOFHLA

Sažetak

Prema definiciji Svetske zdravstvene organizacije, zdravstvena pismenost podrazumeva kognitivne i socijalne veštine i kapacitete potrebne za pristup, razumevanje i korišćenje informacija na način koji promoviše i štiti dobro zdravlje. Reproduktivno zdravlje je stanje potpunog fizičkog, mentalnog i društvenog blagostanja, a ne samo odsustvo bolesti ili slabosti, u svim pitanjima koja se odnose na reproduktivni sistem i njegove funkcije i procese.

Cilj: Glavni cilj ovog istraživanja bio je da se utvrdi nivo zdravstvene pismenosti studenata strukovnih studija zdravstvene orijentacije.

Materijal i metode: Istraživanje pripada grupi epidemioloških studija, rađenih po tipu studije preseka. Sprovedeno je u periodu od 01. do 17.06.2019. U istraživanju je učestvovalo ukupno 230 studenata strukovnih studija zdravstvenog usmerenja. Upitnik je, pored demografskih podataka, sadržao test zdravstvene pismenosti S-TOFHLA i posebno dizajnirana pitanja o reproduktivnom zdravlju.

Rezultati sa diskusijom: Naše istraživanje je pokazalo da je neadekvatnu zdravstvenu pismenost ispoljilo šest ispitanika (2,61%), marginalna zdravstvena pismenost je registrovana kod 80 (34,78%) ispitanika, a 144 (62,61%) ispitanika je ispoljilo adekvatnu zdravstvenu pismenost. Veća zdravstvena pismenost povezana je sa seksualnom aktivnošću, brojem partnera, korišćenjem anti bebi pilula.

Na zdravstvenu pismenost utiče mnoštvo faktora, uključujući poznavanje reporoduktivnog zdravlja, godine, pol, sociodemografski faktori, ekonomski status, stepen obrazovanja i drugo. Nedovoljna promocija seksualnog obrazovanja u našem društvu, potencijalno nepoverenje u zvanični obrazovni sistem i želja ispitanika da samostalno istražuju ovu oblast.

Zaključak: Više od dve trećine studenata iskazuju adekvatnu zdravstvenu pismenost. Studentkinje i studenti stariji po godinama života i po godini studija poseduju veći nivo zdravstvene pismenosti. Ovo istraživanje može poslužiti kao polazna tačka za kreiranje novih programa o reproduktivnom zdravlju i zravstvenoj pismenosti, naročito onih usmerenih na populaciju zdravstvenih profesionalaca.

Reference

1. Montoya S. "Defining Literacy." UNESCO - GAML Fifth Meeting - Defining Literacy, UN- ESCO, 17 Oct. 2018, https://gaml.uis.unesco.org/wp-content/uploads/sites/2/ 2018/12/4.6.1_07_4.6-defining-literacy.pdf.
2. Simonds SK. Health Education as Social Policy. Health Education Monographs.
1974;2(1_suppl):1-10. doi:10.1177/10901981740020S102
3. Doak CC, Doak LG, Root JH. . Teaching patients with low literacyskills. AJN The American Journal of Nursing, 1996; 96(12):16M.
4. Cutilli C C, Bennett IM. . Understanding the health literacy of America results of the national assessment of adult literacy. Orthopaedic nursing/National Association of Orthopaedic Nurses, 2009; 28(1):27.
5. Maričić M, Radovanović S, Gavrilović I, Jevtović-Obradović I, Khouitar ., Mujković M. Factors associated with health literacy. Zdravstvena zaštita, 2020; 49(4);75-82.
6. Health literacy: report of the Council on Scientific Affairs. Ad Hoc Committee on Health Literacy for the Council on Scientific Affairs, American Medical Association. JAMA. 1999 Feb 10;281(6):552-7. PMID: 10022112.
7. Berkman ND, Davis TC, McCormack L. ( Health Literacy: What Is It? Journal of Health Communication, 2010; 15:9-19.https://doi.org/10.1080/10810730.2010.499985
8. Squiers L, Peinado S, Berkman N, Boudewyns V, McCormack L. The health literacy skills framework. J Health Commun. 2012;17 Suppl 3:30-54. doi: 10.1080/10810730.2012.713442. PMID: 23030560
9. Nutbeam D. Defining, measuring and improving health literacy. Health evaluation and promotion 2015;42:450–6. 10.7143/jhep.42.450.
10. Rudd R.E., Comings J.P., Hyde J.N. Leave no one behind: Improving health and risk communication through attention to literacy. J. Health Commun. 2003;8((Suppl. 1)):104–115. doi: 10.1080/713851983.
11. Jović-Vraneš A, Bjegović-Mikanović V, Marinković J, Vuković D. Evaluation of a health literacy screening tool in primary care patients: evidence from Serbia. Health Promot Int. 2014 Dec;29(4):601-7. doi: 10.1093/heapro/dat011. Epub 2013 Feb 27. PMID: 23445940.
12. Festin MPR. Overview of modern contraception. Best Pract Res Clin Obstet Gynaecol. 2020 Jul;66:4-14. doi: 10.1016/j.bpobgyn.2020.03.004. Epub 2020 Mar 13. PMID: 32291177.
13. Borght M, Wyns C. Fertility and infertility: Definition and epidemiology. Clin Biochem. 2018 Dec; 62:2-10. doi: 10.1016/j.clinbiochem.2018.03.012. Epub 2018 Mar 16. PMID: 29555319.)
14. Lindsay TJ, Vitrikas KR. Evaluation and treatment of infertility. Am Fam Physician. 2015 Mar 1;91(5):308-14. Erratum in: Am Fam Physician. 2015 Sep 15;92 (6):437. PMID: 25822387.
15. World Health Organization. Maternal health, available at: https://www.who.int/health-topics/maternal-health#tab=tab_1, reviewed: 25.11.2023
16. Blencowe H, Calvert PhD C, Lawn JE, Cousens S, Campbell OM. Measuring maternal, foetal and neonatal mortality: Challenges and solutions. Best Pract Res Clin Obstet Gynaecol. 2016 Oct;36:14-29. doi: 10.1016/j.bpobgyn.2016.05.006. Epub 2016 Jun 24. PMID: 27439881.
17. Markle W, Conti T, Kad M. Sexually transmitted diseases. Prim Care. 2013 Sep; 40(3):557- 87. doi: 10.1016/j.pop.2013.05.001. Epub 2013 Jun 29. PMID: 23958358.
18. Ubavić S, Bogavac-Stanojević N, Jović-Vraneš A, Krajnović D. Understanding of Information about Medicines Use among Parents of Pre-School Children in Serbia: Parental Pharmacotherapy Literacy Questionnaire (PTHL-SR). Int J Environ Res Public Health. 2018 May 14;15(5):977. doi: 10.3390/ijerph15050977. PMID: 29757928; PMCID: PMC5982016.
19. Mladěnka A, Sláma J. Vaccination against HPV and view of new possibilities. Ceska Gynekol. 2018 Winter;83(3):218-225. English. PMID: 30764623