Povezanost nepoštenog akademskog ponašanja i stavova učenika prema školskim prestupima
Sažetak
Cilj ovog istraživanja je da se ustanovi da li postoji korelacija između akademskog nepoštenog ponašanja i stavova učenika prema školskim prestupima. Istraživanjem je obuhvaćeno 347 ispitanika iz osnovnih (sedmi i osmi razred) i srednjih (drugi i treći razred) škola u Republici Srbiji. Skala za procenu nepoštenog ponašanja korišćena je za procenu nepoštenog ponašanja i sadrži nekoliko vrsta subskala: Plagijarizam, Obmana, Varanje, Sabotaža, Podmićivanje i Pomaganje drugima. Skala školskih prestupa, koja uključuje podskale Prepisivanja, Bežanje sa nastave, Šaputanje, Falsifikovanje školskih dokumenata, Racionalizaciju nasilja nad nastavnicima i profesorima, Mito i korupciju, Nepotizam i Opšti stav prema školskim prestupima, primenjen je za procenu rasprostranjenosti imoralnih stavova prema školskim prestupima. Prema rezultatima istraživanja, postoji značajna pozitivna povezanost između nepoštenog ponašanja i stavova učenika prema školskim prestupima. Ukupan skor stavova učenika ima najveću korelaciju sa subskalom nepoštenog ponašanja Obmanom, a ukupan skor nepoštenog ponašanja ima značajnu korelaciju sa nekoliko subskala imoralnih stavova: Bežanje sa nastave, Opšti stav, Nepotizam, Falsifikovanje, kao i Mito i korupcija. U ovom radu analizirani su nalazi kanoničke korelacione analize, koji detaljnije može da prikaže odnos između skupova subskala ponašanja i stavova. Nadalje, putem teorije kognitivne disonance objašnjena je relacija između nepoštenog ponašanja i imoralnih stavova, stoga su u zaključku prikazani mogući načini predviđanja nepoštenog ponašanja i metode redukcije ili prevencije varanja i drugih vrsta nepoštenog ponašanja.
Reference
Ajzen, I., & Fishbein, M. (1980). Understanding attitudes and predicting social behavior. Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall.
Ajzen, I., & Sexton, J. (1999). Depth of processing, belief congruence, and attitude-behavior correspondence. In S. Chaiken & Y. Trope (Eds.), Dual-process theories in social psychology (pp. 117-138). New York: Guilford Press.
Anderman, E. M., & Koenka, A. C. (2017). The relation between academic motivation and cheating. Theory Into Practice, 56(2), 95–102.
Aronson, E., Chase, T., Helmreich, R., & Ruhnke, R. (1974). A two-factor theory of dissonance reduction: The effect of feeling stupid or feeling awful on opinion change. International Journal for Research and Communication, 3, 59-74.
Aronson, E., Wilson, T. D., & Akert, R. M. (2005). Socijalna psihologija. Zagreb: Mate.
Baumeister, R. F. (1993). Self-esteem: The puzzle of low selfregard. New York: Plenum.
Bisping, T. O., Patron, H., & Roskelley, K. (2008). Modeling academic dishonesty: The role of student perceptions and misconduct type. The Journal of Economic Education, 39(1), 4–21.
Björklund, M., & Wenestam, C. G. (1999, September 22-25). Academic cheating: frequency, methods and causes [Paper presentation]. European Conference on Educational Research (ECER), Lahti, Finland.
Bouffard, T., Vezeau, C., & Trudel, L. (2008). Explaining students' misconduct: Perceptions of justice and moral disengagement. Journal of Youth and Adolescence, 37(6), 703-718.
Bowers, W. J. (1964). Student dishonesty and its control in college. New York: Bureau of Applied Social Research, Columbia University.
Cizek, G. J., & Burg, S. S. (2006). Addressing students' self-serving bias: An attributional approach to improving grading accuracy. Educational Researcher, 35(2), 3-10.
Cohen, J., McCabe, D. L., & Michelli, N. M. (2009). Understanding and preventing academic dishonesty: A handbook for teachers and administrators. John Wiley & Sons.
Day, N. E., Hudson, D., Dobies, P. R., & Waris, R. (2011). Student or situation? Personality and classroom context as predictors of attitudes about business school cheating. Social Psychology of Education, 14(2), 261–282.
Granvik Saminathen, M., Brolin Låftman, S., Almquist, Y. B., & Modin, B. (2018). Effective schools, school segregation, and the link with school achievement. School Effectiveness and School Improvement, 1–21.
Karami, M., Rostami, M., & Abedi, M. R. (2017). Predicting academic dishonesty among high school students: The role of subjective norms, academic self-concept, and perceived behavioral control. Educational Psychology, 37(6), 679-693.
Kohlberg, L. & Candee, D. (1984). The relationship of moral judgment to moral action. In W. Kurtines, & J. Gewirtz (Eds.). Morality, moral behaviorand moral development (pp. 52-73). New York: Wiley.
LaBeff, E. E., & Clark, R. E. (2006). A comparison of cheating and attitudes toward cheating among business and engineering students. Journal of Business Ethics, 64(2), 167-180.
Magnus, J. R., Polterovich, V. M., Danilov, D. L., & Savvateev, A. V. (2002). Tolerance of cheating: An analysis across countries. The Journal of Economic Education, 33(2), 125-135.
McCabe, D. L., Butterfield, K. D., & Trevino, L. K. (2012). Cheating in college: Why students do it and what educators can do about it. Baltimore, MD: John Hopkins University Press.
McCabe, D. L., Trevino, L. K., & Butterfield, K. D. (1999). Academic integrity in honor code and non-honor code environments: A qualitative investigation. Journal of Higher Education, 70(2), 211-234.
McCabe, D. L., Trevino, L. K., & Butterfield, K. D. (2001). Cheating in academic institutions: A decade of research. Ethics &Behavior, 11(3), 219-232.
Mirić, J. (2001). Razvoj moralnog mišljenja. Beograd: Kalekom.
Peruničić, I., i Mirić, J. (2011). Rasprostranjenost imorala u stavovima učenika i studenata prema školskim prestupima. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 43(2), 283-298.
Radosavljević, V. (2014). Povezanost crte poštenja s nepoštenim akademskim ponašanjem srednjoškolaca [Master rad]. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Filozofski fakultet, odeljenje za psihologiju.
Ramberg, J., & Modin, B. (2019). School effectiveness and student cheating: Do students’ grades and moral standards matter for this relationship?. Social Psychology of Education, 22(3), 517-538.
Rettinger, D. A., & Kramer, Y. (2009). Situational and personal causes of student cheating. Research in Higher Education, 50(3), 293-313.
Schmelkin, L. P., Gilbert, K., Spencer, K. J., Pincus, H. S., & Silva, R. (2008). A multidimensional scaling of college students’ perceptions of academic dishonesty. The Journal of Higher Education, 79(5), 587–607.
Šimić Šašić, S., & Klarin, M. (2009). Varanje u srednjim školama u Hrvatskoj i u Bosni I Hercegovini. Društvena istraživanja, 18(6), 999-1022.
Teddlie, C., & Reynolds, D. (2000). The international handbook of school effectiveness research. London: Falmer Press.
Teixeira, A. A., & Rocha, M. F. (2010). Cheating by economics and business undergraduate students: An exploratory international assessment. Higher Education, 59(6), 663–701.
Turiel, E. (1983). The development of social knowledge: morality and convencion. Cambridge: Cambridge University Press.
Vesić, D., Džinović, V., & Mirkov, S. (2021). The role of absenteeism in the prediction of math achievement on the basis of self-concept and motivation: TIMMS 2015 in Serbia. Psihologija, 54(1), 15-31.
Videnović, M., & Čaprić, G. (2018). PISA 2018: Izveštaj za Republiku Srbiju. Republika Srbija: Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja. http://www.obrazovanje.org/rs/uploaded/dokumenta/PISA-2018_Izvestaj-za-Republiku-Srbiju_ceo.pdf
Whitley, B. E. (1998). Factors associated with cheating among college students: A review. Research in Higher Education, 39(3), 235-274.
Whitley, B. E., & Keith- Spiegel, P. (2002). Academic dishonesty: An educator’s guide. Mahwah, NJ: Erlbaum.
Wicklund, R. A., & Brehm, J. W. (1998). Resistance to change: The cornerstone of cognitive dissonance theory. In E. Harmon-Jones, & J. S. Mills (Eds.), Cognitive dissonance theory: Revival with revisions and controversies (pp. 310-322). Washington, DC: American Psychological Association.
Wilson, V., Malcolm, H., Edward, S., & Davidson, J. (2008). ‘Bunking off’: the impact of truancy on pupils and teachers. British Educational Research Journal, 34(1), 1-17.
Wowra, S. A. (2007). Moral identities, social anxiety, and academic dishonesty among American college students. Ethics and Behavior, 17(3), 303–321.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo – Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA) . Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i
originalno. Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu, uz adekvatno referisanje.