Stres i psihosomatski simptomi učenika osnovne škole
Sažetak
Roditelji, škola i nastavnici predstavljaju za učenike izvore stresa, a individualne razlike učenika ogledaju se i u vezi s percepcijom stresa zbog pomenutih izvora. Stres može značajno doprinijeti pojavi psihosomatskih simptoma. Cilj ovog istraživanja jeste utvrđivanje relacije između percepcije stresa zbog škole i nastavnika, anksioznosti kao osobine ličnosti, te učestalosti psiholoških simptoma i ometanja tim simptomima. Uzorak obuhvata 420 učenika viših razreda osnovne škole (46,9 % učenica) čiji su podaci prikupljeni tehnikom papir-olovka. U istraživanju su korišteni sledeći instrumenti: Ljestvica intenziteta školskog stresa za učenike, Spilbergerov upitnik za samoprocjenu anksioznosti kao osobine ličnosti − STAI, kao i Upitnik psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente. Rezultati istraživanja ukazuju da su supskale percepcije stresa u statistički značajnoj korelaciji sa anksiznošću kao osobinom ličnosti (korelacije se kreću od r=.26 do r=.29), kao i sa učestalošću psihosomatskih simptoma i ometanjem tim simptomima (korelacije se kreću od r=.17 do r=.21). Najviše korelacije su ostvarene između anksioznosti kao osobine ličnosti i frekvencije psihosomatskih simptoma (r=.43), te anksioznosti i ometanja uzrokovanih psihosomatskim simptomima (r=.31). Anksioznost je pretpostavljena kao medijaciona varijabla između percepcije stresa i frekvencije psihosomatskih simptoma, što rezultati i potvrđuju (za supskalu stres zbog nastavnika: indirektni efekat – R2=.190, b=.513, SE=.127, p<.01; za supskalu stres u vezi sa školom: indirektni efekat – R2=.189, b=.607, SE=.128, p<.001). Istraživanjem je identifikovana relacija između percepcije stresa, anksioznosti i psihosomatskih simptoma, što ukazuje na potrebu za edukacijom učenika o efikasnim strategijama suočavanja sa stresom u kontekstu škole.
Reference
Anić, P., Brdar, I. (2007) Obrasci suočavanja s neuspjehom u školi, konzumacija lakih droga i aktivnosti u slobodnom vremenu srednjoškolaca. Psihologijske teme, 16 (1), 99-120.
Anđelković, V. (2008). Anksioznost i samopoštovanje u kontekstu uzrasta, pola i profesionalnog usmerenja. Godišnjak za psihologiju, 5 (6-7), 111-130.
Arambašić, L. (1988). Anksioznost u ispitnim situacijama – pregled istraživanja. Revija za psihologiju, 18, 91-113.
Bodecs, T., Cser, K., Sandor, J. & Horvath, B. (2009). The effect of stress and coping strategies on the frequency of mixed depressive-somatic symptoms in the Hungarian adolescent population. Mentalhigiene es pszichoszomatika, 10, 63-76.
Bulatović, J. (2013). Samoefikasnost, porodični odnosi i anksioznost kod djece osnovno-školskog uzrasta (Neobjavljen master rad). Filozofski fakultet, Niš.
Burnett, P. C., Fanshawe, J. P. (1997). Measuring school-related stressors in adolescents. Journal of Youth and Adolescence, 4, 415-428.
Carr, A.(1999). The Handbook of Child and Adolescent Clinical Psychology. London, New York: Routledge.
Clark, L.A., Watson, D. & Mineka, S. (1994). Temperament, Personality, and the Mood and Anxiety Disorders. Journal of Abnormal Psychology, 103 (1), 103 - 116.
Conger, R.D., Elder, G.H.J., Kim, K.J., & Lorenz, F.O. (2003). Reciprocal influences between stressful life events and adolescent internalizing and externalizing problems. Child Development, 74, 127-143.
Cumming, G. (2012). Understanding the new statistics: Effect sizes, confidence intervals and meta-analysis. New York, New York: Taylor and Francis Group.
Cuffe, S. P., McKeown, R. E., Addy, C.L. & Garrison, C. Z. (2005). Family and psychosocial risk factors in a longitudinal epidemiological study of adolescents. Journal of the American Academy of Child and aAdolescent Psychiatry, 44, 121.
Ćurčić, V. (2013). “Ruski rulet” adolescencije. U: Ćurčić, V. (Ur.), Razvoj i mentalni poremećaji (str. 114-128). Beograd: Društvo za dečiju i adolescentnu psihijatriju i srodne struke Srbije DEAPS.
Daneš, V. (2004). Dijete, vanjski svijet i psihički poremećaji. Zenica: Dom štampe.
Davidson, G. C. i Neale, J. M. (1999). Psihologija abnormalnog doživljavanja i ponašanja. Jastrebarsko: Naklada Slap.
De Anda, D., Baroni, S., Boskin, L., Buhwald, L., Morgan, J., Ow, J., Siegel Gold, J., Weiss, R. (2000) Stress, stressors and coping among high school students. Children and Youth Services Review, 22, 441-463.
Del Barrio, V. (1997). Depresión infantil. Barcelona: Ariel Practicum.
Đerić, I. (2008). Uticaj stereotipnih predstava nastavnika o adolescentima na njihove odnose u nastavnom procesu ( Neobjavljeni magistarski rad). Beograd: Filozofski fakultet.
Đorđević, D. (1981). Razvojna psihologija. Gornji Milanovac: Dečje novine.
Field, A. (2009). Discovering statistics using SPSS. London, Uniterd Kingdom: SAGE Publications.
Frydenberg, E. & Lewis, R. (1993). Boys play sport and girls turn to others: age, gender and ethnicity as determinants of coping. Journal of Adolescence, 16, 253-266.
Garber, J., Walker, L.S. & Zeman, J. (1991). Somatization symptoms in a community sample of childern and adolesents: further validation of the Childern’s Somatization Inventory. Psychological Assessment: A Juornal of Consulting and Clinical Psyhology, 3(4), 588-595).
Garton, A. F., Pratt, C. (1995) Stress and self-concept in 10-to 15-years-old school students. Journal of Adolescence, 18(6), 625-640.
Graovac M. (2010). Adolescent u obitelji. Medicina fluminensis, 46, 261-266.
Gazella, B. M., Masten, W.G. & Stacks, J. (1998). Students’ stress and their learning strategies, test anxiety and attributions. College Student Journal, 3, 416-422.
Gerber, M., & Puhse, U. (2008). Don’t crack under pressure – do leisure time physical activity and self-esteem moderate the relationship between school-based stress and psychosomatic complaints? Psychosomatic Research, 65, 363-369.
Headey, B., & Wearing, A. (1989). Personality, life events, and subjective wellbeing: Toward a dynamic equilibrium model. Journal of Personality and Social Psychology, 57, 731-739.
Hwang, P. & Nilsson, B. (2000). Razvojna psihologija od fetusa do odraslog. Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu.
Joiner, T. E. & Schmidt, K. D. (1995). Atributional style and depression in children and adolescents: a meta-analytic review. Clinical Psycology Review, 15 (8), 777-798.
Kalebić Maglica, B. (2006). Spolne i dobne razlike adolescenata u suočavanju sa stresom vezanim uz školu. Psihologijske teme, 15(1), 7-24.
Kapor-Stanulović, P. (1988). Na putu ka odraslosti – psihički razvoj i psihosocijalni aspekti zdravlja mladih. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Kassambara, A. (2017). Practical guide to cluster analysis in R: Unsupervised machine learning. STHDA (htpp: //www.sthda.com).
Kostić, R. (2006). Odnos simptoma anksioznosti i depresije i dimenzija ličnosti u adolescenciji. Diplomski rad. Zagreb: Filozofski fakultet.
Kozjak Mikić, Z. i Perinović, E. (2008). Suočavanje i psihosomatski simptomi u adolescenciji. Suvremena psihologija, 11 (1), 41-53.
Kozjak Mikić, Z., Jokić Begić, N., Bunjevac, T. (2012). Zdravstvene teškoće i izvori zabrinutosti adolescenata tijekom prilagodbe na srednju školu. Psihologijske teme, 21 (2), 317-336.
Krnjajić, S. (2006). Učenik pod stresom. Zbornik Instituta za pedagoška istraživanja, 38(1), 151-173.
Letić, N. (2012). Psihopatologija djece i adolescenata. Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.
Mihajlović, T. (2013). Samostalno učenje i obrazovno-vaspitna postignuća. Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.
Modin, B., Ostberg, V., Toivanen, S., & Sundell, K. (2011). Psychosocial working conditions, school sense of coherence and subjective health complaints. A multilevel analysis of ninth grade pupils in the Stockholm area. Journal of Adolescence, 34, 129-139.
Murberg, T. A., & Bru, E. (2007). The role of neuroticism and perceived school-related stress in somatic symptoms among students in Norwegian junior high schools. Journal of Adolescence, 30, 203-212.
Piekarska, A. (2000) School stress, teachers’ abusive behaviors and children’ coping strategies. Child Abuse and Neglect, 24 (11), 1443-1449.
Petroska-Beška, V., Biro, M., Kostarova-Unkovska, L., Keramicieva, R., Joksimovic, S., Nikoloska, M., Rosandic, R., Simovska, V., Takašmanova-Sokolovska, T. (1995). Risk and resilience in refugee children and their adaptation to the new environment. Praha: Open Society Institute.
Petz, B. (ur.) (1992). Psihologijski rječnik. Zagreb: Prosvjeta.
Radoš, N (2002). Osobine kojima nastavnici redovne i specijalne osnovne škole opisuju svoje učenike (Neobjavljeni diplomski rad). Beograd: Odjeljenje za psihologiju Filozofskog fakulteta.
Rukavina, M., Nikčević-Milković, A. (2016). Adolescenti i školski stres. Acta Iadertina, 13 (2), 159-169.
Rudan, V. (2004). Normalni adolescentni razvoj. Medix, 10 (52), 36-39.
Sabljić, E. (2000). Ispitivanje školskih izostanaka obzirom na spol, razred, školski uspjeh te intenzitet školskog stresa (Neobjavljeni diplomska radnja). Zagreb: Filozofski fakultet. Sveučilište u Zagrebu.
Salmela-Aro, K., & Tynkkynen, L. (2012). Gender pathways in school burnout among adolescents. Journal of Adolescence, 35, 929-939.
Sameroff, A.J. (2000). Developmental systems and psychopathology. Development and Psychopathology, 12, 297-312.
Schraml, K., Perski, A., Grossi, G., & Simonsson-Sarnecki, M. (2011). Stress symptoms among adolescents: the role of subjective psychosocial conditions, lifestyle and selfesteem. Journal of Adolescence, 34, 987-996.
Seiffge-Krenke, I. (2000). Casual links between stressful events, coping style, and adolescent symptomatology. Journal of Adolescence, 23, 675-691.
Seligman, M.E.P. & Maier, S.F. (1967). Failure to escape traumatic shock. Journal of Experimental Psychology, 74, 1-9.
Seligman, M.E.P. (1975). Helplessness: On depression, development and death. San Francisco: Freeman.
Selye, H. (1976). The Stress of Life. New York, New York: McGraw-Hill.
Spielberger, C. D. (1972). Anxiety as an emotional state. New York: Academic Press.
Spielberger, C. D., Gorssuch, R. L., Lushene, P. R., Vagg, P. R., & Jacobs, G. A. (1983). Manual for the State-Trait Anxiety Inventory. Palo Alto, CA: Consulting Psychologists Press.
Stanić, I. (1999). Samoubojstvo mladih – velika zagonetka. Zagreb: Medicinska naklada.
Steinhausen, H. C., Haslimeier, C. & Metzke, C. W. (2007). Psychosocial factors in adolescent and young adult self-reported depressive symptoms: Causal or correlational associations? Journal of Youth and Adolescence, 36, 89-100.
Subotić, S., Brajša-Žganec, A., Merkaš, M. (2008). Školski stres i neka obilježja ličnosti kao prediktori suicidalnosti adolescenata. Psihologijske teme, 17 (1), 111-131.
Šašić, N. (2017). Školski stres i psihosomatski simptomi adolescenata (Neobjavljeni master rad). Banja Luka: Filozofski fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.
Tanaka, H., Terashima, S., Borres, M. P., & Thulesius, O. (2012). Psychosomatic problems and countermeasures in Japanese children and adolescents. Preuzeto sa: http://www.bpsmedicine.com/content/6/1/6 ( datum 05.07.2018).
Tanner, J. M. (1962). Grow at Adolescence. New York: Charles C Thomas, Springfield IL.
Trebješanin, Ž. (2004). Rečnik psihologije. Beograd: Stubovi kulture.
Utsey, S.O., Giesbrecht, N., Hook, J.& Stanard, P. M. (2008). Cultural, sociofamilial, and psychological resources that inhibit psychological distress in African Americans exposed to stressful life events and race-related stress. Jornal of Counseling Psychology, 55, 49-62.
Veldman, K., Bultman, U., Stewart, R.E., Ormel, J., Verhulst, F.C. i Reijnveld, S.A. (2014). Mental healt problems and educational attainment in adolescence: 9-year follow-up of the TRAILS Study. Plos One, 9 (7), (1-7).
Vulić-Prtorić, A. (2002). Obiteljske interakcije i psihopatološki simptomi u djece i adolescenata. Suvremena psihologija, 5 (1), 31-51.
Vulić-Prtorić, A. (2005). Upitnik psihosomatskih simptoma za djecu i adolescente – Procjena valjanosti. Suvremena psihologija, 8 (2),211-227.
Vulić-Prtorić, A., Jović, M., Coha, R., Grubić, M., Lopižić, J. i Padelin, P. (2008). Anksiozna osjetljivost i psihosomatski simptomi u djece i adolescenata. Klinička psihologija, 1 (1-2), 7-26.
Vulić-Prtorić, A. (2016). Somatic Complaints in Adolescence: Prevalence Patterns Across Gender and Age. Psychological Topics, 25 (1), 75-105.
Zotović, M., Petrović, J. Majstorović, N. (2012). Izvori stresa i način prevladavanja stresa kod adolescenata: Jesu li bure i oluje mit ili realnost. Psihologija, 45 (2), 171-188.
Vaselić, N., Drobac, M. i Zečevic, I. (2018). Symptoms among primary and high school students. Radovi, 27, 11-25.
Wenar, C. (2003). Razvojna psihopatologija i psihijatrija: od dojenačke dobi do adolescencije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
Wintre, M. G. et al. (1988). Age and sex differences in choice of consultant for various types of problems. Child Development, 59 (4), 1046-1055.
WHO. (1990). Health promotion Glossary. Investment in Health. International Conference on Health Promotion. Geneva: WHO.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo – Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA) . Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i
originalno. Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu, uz adekvatno referisanje.