Povezanost trauma u detinjstvu i stilova afektivnog vezivanja sa ličnim blagostanjem i strahom od sreće
Sažetak
Predmet ovog istraživanja bio je povezanost trauma u detinjstvu i stilova afektivnog vezivanja sa ličnim blagostanjem i strahom od sreće. U istraživanju su učestvovali studenti Univerziteta u Beogradu. Uzorak je bio prigodan i činilo ga je 426 ispitanika, od toga 306 ženskih i 120 muških. Rezultati su pokazali pozitivnu povezanost straha od sreće sa nesigurnim stilovima afektivnog vezivanja, kao i straha od sreće sa traumama u detinjstvu. Negativno su povezani strah od sreće i lično blagostanje. Utvrđeno je da je lično blagostanje u negativnoj korelaciji sa traumama u detinjstvu. Negativna korelacija dobijena je i između ličnog blagostanja i nesigurnih stilova afektivnog vezivanja. Strah od sreće se pokazao kao parcijalni medijator između odbacujućeg stila afektivnog vezivanja i zadovoljstva životom. Bojažljiv stil afektivne vezanosti se pokazao kao medijator između trauma u detinjstvu i krhkosti i straha od sreće. Bojažljiv stil se pokazao i kao parcijalni medijator između trauma u detinjstvu i ličnog blagostanja.
Reference
Bartholomew, K., & Horowitz, L. M. (1991). Attachment styles among young adults: a test of Four category model. Journal of Personality and Social Psychology, 61, 226–244.
Bernstein, D. P., & Fink, L. (1998). Childhood Trauma Questionnaire: A retrospective selfreport. San Antonio, TX: Harcourt, Brace, and Company
Bowlby, J. (1977). The making and breaking of affectional bonds. British Journal of Psychiatry, 130, 201–210.
Bülbül, A. E. (2018). Reliability and Validity of Fear of Happiness Scale: A Case Study of University Students.
Journal of Education and e-Learning Research, 5, 91–95.
Diener, E. (1984). Subjective Well-Being. Psychological Bulletin, 95, 542–575.
Diener, E., Emmons, R.A., Larsen, R.J., & Griffin, S. (1985). The Satisfaction With Life Scale. Journal of Personality Assessment, 49, 71–75.
Essien, E. A., Attoe, O. R., Anake, G. A., Uwah, E. E., Aigbomian, E. J., Eleazu, F. I., & Udofia, O. (2018). The childhood trauma questionaire: validity, reliability and factor structure among adolescents in Calabar, Nigeria. Nigerian Journal of Medicine, 27, 252–259.
Finkelhor, D., Ormrod, R., Turner, H. A., & Hamby, S. L. (2005). The victimization of children and youth: A comprehensive, national survey. Child Maltreatment, 10, 5–25.
Griffin, D. W., & Bartholomew, K. (1994). Models of the self and other: Fundamental dimensions underlying measures of adult attachment. Journal of personality and social psychology, 67(3), 430.
Hayes, A. M., & Feldman, G. (2004). Clarifying the construct of mindfulness in the context of emotion regulation and the process of change in therapy. Clinical Psychology: Science and Practice, 11, 255–262.
Hinnen, C., Sanderman, R., & Sprangers, M. A. (2009). Adult attachment as mediator between recollections of childhood and satisfaction with life. Clinical Psychology & Psychotherapy: An International Journal of Theory & Practice, 16, 10-21.
Joshanloo, M. (2013). The influence of fear of happiness beliefs on responses to thesatisfaction with life scale. Personality and Individual Differences, 54, 647–651.
Joshanloo, M. (2018). Fear and fragility of happiness as mediators of the relationship between insecure attachment and subjective well-being. Personality and Individual Differences, 123, 115–118.
Joshanloo, M., & Weijers, D. (2014). Aversion to Happiness Across Cultures: A Review of Where and Why People are Averse to Happiness. Journal of Happiness Studies, 15, 717–735.
Joshanloo, M., Weijers, D., Jiang, D.Y., Han, G., Bae, J., Pang, J., et al. (2015). Fragility of Happiness Beliefs Across 15 National Groups. Journal of Happiness Studies, 16, 1185‑210.
Karl-Siegbert, R. (2000). The Fear of Happiness: Anthropological Motives. Journal of Happiness Studies, 1, 479–500.
Lucas, R. E. & Diener, E. (2010). Subjective well-being. In M. Lewis, J.M. Haviland-Jones & L. Feldman Barrett (Eds.). Handbook of emotions (pp. 471-484). New York, London: The Guilford Press.
Scharfe, E. (2016). Measuring what counts: Development of a new four-category measure of adult attachment. Personal Relationships, 23, 4–22.
Smith, P. H., Smith, J. B., & Earp, J. A. (1999). Beyond the measurement trap: A reconstructed conceptualization and measurement of women battering. Psychology of Women Quarterly, 23, 177–193.
Temiz, Z. T., & Comert, I. T. (2018). The relationship between life satisfaction, attachment styles, and psychological resilience in university students. Dusunen Adam: Journal of Psychiatry & Neurological Sciences, 31, 274-283.
Watson, D., Clark, L.A., & Tellegen, A. (1988). Development and Validation of Brief Measures of Positive and Negative Affect: The PANAS Scales. Journal of Personality and Social Psychology, 54, 1063–1070.
Yildirim, M., & Belen, H. (2018). Fear of happiness predicts subjective and psychological well-being above the Behavioral Inhibition System (BIS) and Behavioral Activation System (BAS) model of personality. Journal of Positive Psychology and Wellbeing, 2, 92-111.
Young, J. E., Klosko, J. S. & Weishaar, M. E. (2003). Schema therapy: A practitioner’s guide. New York: Guilford Press
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo – Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA) . Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i
originalno. Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu, uz adekvatno referisanje.