Učenička percepcija nastavnih praksi kao prediktor učeničke samoefikasnosti u TV nastavi
Sažetak
Pandemija COVID-19 dovela je do zatvaranja škola širom sveta. U ovim okolnostima, jedan od glavnih modaliteta učenja i nastave na daljinu postala je TV nastava. S obzirom na brojne dokaze da je kvalitet nastave jedan od ključnih faktora učeničkih postignuća, ali i motivacionih uverenja, kao i malobrojne podatke o efektima TV nastave na učenike, glavni cilj ove studije bio je da ispita odnos između percipiranog kvaliteta nastavnih praksi u TV nastavi i jednog od najvažnijih obrazovnih ishoda – akademske samoefikasnosti. Podaci su dobijeni od 1904 učenika, od prvog do osmog razreda, osnovnih škola tokom maja 2020. godine. Koristili smo dve mere samoefikasnosti: meru generalne predmetne samoefikasnosti učenika i meru situacione samoefikasnosti u odnosu na zahteve konkretnog TV časa. Učenička percepcija nastavnih praksi merena je kompozitnom skalom sačinjenom od deset tvrdnji. Podaci su analizirani regresionom i medijacionom analizom, kako bi se identifikovala potencijalna posredujuća uloga generalne predmetne samoefikasnosti u relaciji između percepcije nastavnih praksi i situacione samoefikasnosti. Utvrđeno je da je učenička percepcija nastavnih praksi značajan prediktor koji objašnjava 40,55% varijanse situacione samoefikasnosti, a 14% ukupnog efekta posredovano je generalnom predmetnom samoefikasnošću učenika. Rezultati pokazuju da, čak i u indirektnoj i asinhronoj TV nastavi, nastavnici mogu negovati samoefikasnost učenika stvaranjem podsticajnog okruženja, zadavanjem izazovnih zadataka, jasnom prezentacijom i naglašavanjem relevantnosti nastavnog sadržaja kroz povezivanje sa životnim iskustvima i prethodnim znanjima učenika.
Reference
Bandura, A. (1986). Social foundations of thought and action: A social cognitive theory. Prentice-Hall, Inc.
Bandura, A. (1997). Self-efficacy: The exercise of control. Freeman.
Creemers, B. P. M., & Kyriakides, L. (2008). The dynamics of educational effectiveness: a contribution to policy, practice and theory in contemporary schools. Routledge.
Džinović, V., & Vujačić, M. (2017). Samouverenja učenika o kompetentnosti u matematici i prirodnim naukama [Students' self-efficacy beliefs in math and science]. In M. Marušić Jablanović, N. Gutvajn, & I. Jakšić (Eds.), TIMSS 2015 u Srbiji – rezultati međunarodnog istraživanja postignuća učenika 4. Razreda osnovne škole iz matematike i prirodnih nauka (pp. 115-128). Institut za pedagoška istraživanja.
Hamre, B. K., Pianta, R. C., Downer, J. T., DeCoster, J., Mashburn, A. J., Jones, S. M., Brown, J. L., Cappella, E., Atkins M., Rivers, S. E., Brackett, M. A., & Hamagami A. (2013). Teaching through interactions. The Elementary School Journal, 113(4), 461-487. https://doi.org/10.1086/669616
Hattie, J. (2008). Visible learning: A synthesis of over 800 meta-analyses relating to achievement. Routledge. https://doi.org/10.4324/9780203887332
Hayes, A. F. (2018). Introduction to mediation, moderation, and conditional process analysis: A regression-based approach. Guilford publications.
Jakšić, I., Marušić Jablanović, M., & Gutvajn, N. (2017). Činioci postignuća učenika iz Srbije u oblasti matematike. [Factors of achievement in mathematics - Case of students from Serbia]. In M. Marušić Jablanović, N. Gutvajn, & I. Jakšić (Eds.), TIMSS 2015 u Srbiji, rezultati međunarodnog istraživanja postignuća učenika 4. razreda osnovne škole iz matematike i prirodnih nauka (pp. 67-94). Institut za pedagoška istraživanja.
Jovanović, V. (2011). Faktori napredovanja na testu čitalačke pismenosti. [Factors of Progress in Reading Literacy Test]. Psihološka istraživanja, 14(2), 135-155.
Jovanović, V. P. (2014). Faktori napredovanja na testu čitalačke pismenosti: predstave o znanju i karakteristike školskog konteksta [Factors of Progress in Reading Literacy Test: views about knowledge and characteristics of school context]. (Unpublished doctoral dissertation). Faculty of Philosophy, University of Belgrade.
Kyriakides, L., Christoforidou, M., Panayiotou, A., & Creemers, B. P. M. (2017). The impact of a three-year teacher professional development course on quality of teaching: Strengths and limitations of the dynamic approach. European Journal of Teacher Education, 40(4), 465-486. https://doi.org/10.1080/02619768.2017.1349093
Lennox, J., Reuge, N., & Benavides, F. (2021). UNICEF’s lessons learned from the education response to the COVID-19 crisis and reflections on the implications for education policy. International Journal of Educational Development, 85, 102-429. https://doi.org/10.1016/j.ijedudev.2021.102429
Linnenbrink, E. A., & Pintrich, P. R. (2003). The role of self-efficacy beliefs in student engagement and learning in the classroom. Reading & Writing Quarterly, 19(2), 119-137. https://doi.org/10.1080/10573560308223
Luskin, B. J. (1983). Telecourses: 20 Myths, 21 Realities. Community and Junior College Journal, 53(8), 48-52.
Machtmes K. & Asher J. W. (2000) A meta-analysis of the effectiveness of telecourses in distance education, American Journal of Distance Education, 14(1), 27-46. https://doi.org/10.1080/08923640009527043
Marzano, R. J. (2003). What works in schools: Translating research into action. Association for Supervision and Curriculum Development.
Ministry of Education, Science, and Technological Development of the Republic of Serbia (2020a). Ostvarivanje obrazovno-vaspitnog rada učenjem na daljinu za učenike osnovnih i srednjih škola [Distance learning during the state of emergency]. http://www.mpn.gov.rs/wp-content/uploads/2020/03/Nastava-na-daljinu-u-vanrednom-stanju.pdf
Ministry of Education, Science, and Technological Development of the Republic of Serbia (2020b). Praćenje načina učešća i procesa učenja učenika iz osetljivih grupa tokom ostvarivanja obrazovno-vaspitnog rada učenjem na daljinu, izveštaj na osnovu istraživačkih nalaza. [Monitoring participation and learning process of students from vulnerable groups during distance learning, report based on research findings]. Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja RS, UNICEF, Institut za psihologiju.
Moskowitz, G. (1964). TV Versus Classroom Instruction in Foreign Language: A Study of Elementary School Children’s Attitudes. The Journal of Experimental Education, 33(2), 175-181. https://doi.org/10.1080/00220973.1964.11010870
Muijs, D., & Reynolds, D. (2000). School effectiveness and teacher effectiveness in mathematics: Some preliminary findings from the evaluation of the mathematics enhancement programme (primary). School effectiveness and school improvement, 11(3), 273-303. https://doi.org/10.1076/0924-3453(200009)11:3;1-G;FT273
Organisation for Economic Co-operation and Development (OECD). (2005). Attracting, Developing and Retaining Effective Teachers - Final Report: Teachers Matter. OECD Publications.
Pavlović-Babić, D. B. (2007). Evaluativna istraživanja obrazovnih postignuća: konceptualne i metodološke mogućnosti i ograničenja u interpretaciji rezultata [Evaluative research of educational achievements: conceptual and methodological possibilities and limitations in the interpretation of results]. (Unpublished doctoral dissertation). Faculty of Philosophy, University of Belgrade.
Pelikan, E. R., Lüftenegger, M., Holzer, J., Korlat, S., Spiel, C., & Schober, B. (2021). Learning during COVID-19: the role of self-regulated learning, motivation, and procrastination for perceived competence. Zeitschrift für Erziehungswissenschaft, 24(2), 393-418. https://doi.org/10.1007/s11618-021-01002-x
Plazinić, Lj. (2021). Nastavne strategije kao činioci akademske motivacije, samoefikasnosti i anksioznosti učenika u TV nastavi [Teaching strategies as factors of students’ academic motivation, self-efficacy and anxiety in TV instruction]. (Unpublished Doctoral Dissertation). Faculty of Philosophy, University of Belgrade.
Statistical Office of the Republic of Serbia (2018), Upotreba informaciono-komunikacionih tehnologija u Republici Srbiji [Use of information and communication technologies in the Republic of Serbia].
Ritchie H. & Newby Т. J. (1989). Instruction: Classroom lecture/discussion vs. Live televised instruction: A comparison of effects on student performance, attitude, and interaction, American Journal of Distance Education, 3(3), 36-45. https://doi.org/10.1080/08923648909526677
Schramm, W. 1962. Learning from instructional television. Review of Educational Research, 32(2), 156-167. https://doi.org/10.3102/00346543032002156
Snowball, D., & Collins, W. A. (1980). Televised accounting instruction, attitudes and performance: A field experiment. Accounting Review,55(1), 123-133.
United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization (UNESCO). (2021). Ensuring effective distance learning during COVID-19 disruption. Guidance for teachers. http://sli.bnu.edu.cn/uploads/soft/201216/2_1753415031.pdf
United Nations Children's Fund (UNICEF). (2020). Promising practices for equitable remote learning. Emerging lessons from COVID-19 education responses in 127 countries. https://ideas.repec.org/p/ucf/inores/inores1090.html
Zimmerman, B. J., & Martinez-Pons, M. (1990). Student differences in self-regulated learning: Relating grade, sex, and giftedness to self-efficacy and strategy use. Journal of educational Psychology, 82(1), 51. https://doi.org/10.1037/0022-0663.82.1.51
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo – Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA) . Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i
originalno. Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu, uz adekvatno referisanje.