Percepcije i uticaji književnosti na psihološke procese i dispozicije u savremenom društvu
Sažetak
Iako i književnost i psihologija proučavaju ljudsku prirodu i njene elemente, veoma retko su interdisciplinarno povezane. Razlozi za to su u različitim teorijskim fokusima i metodološkim pristupima. Ovaj rad ima za cilj da ukaže da bi napor na približavanju ovih komplementarnih pristupa mogao da bude od koristi za obe discipline. U poslednjih dvadesetak godina u svetu se dosta čini na intenziviranju i sinhroniziranju te saradnje. Književna dela kroz naraciju istražuju unutrašnje živote likova, njihove motive, osećaje, misli i želje, analizirajući unutrašnji svet likova, dublje slojeve njihove ličnosti i unutrašnje dileme - sve ono čime se i psihologija bavi istraživanjem stvarnih ljudi i pokušajem razumevanja njihovog ponašanja. Pored toga u procesu čitanja, književnost može biti shvaćena kao simulacija stvarnosti za podsticanje čitalca da bolje razumeju sebe i druge oko sebe, te time ostvare smisleniji život sa manje konflikata. Veza između književnih dela i efekata na čitaoce posredovana je nizom psiholoških osobina poput otvrenosti, uključenosti, vrednostima ili trenutnom motivacijom. Književna dela, posebno u vremenima velikih društvenih previranja kao što je slučaj u Srbiji u poslednjih 30 godina, mogu biti poligon za duboke i sadržinske rasprave o pitanjima poput značaja socijalnih identiteta. Savremena književnost, u Srbiji veoma raznolika po temama i pristupima ostaće značajan deo kulture našeg vremena. Potencijali psihologa u podsticanju ljudi da kroz književnost bolje razumeju sebe i osvare više dobrobiti jesu daleko veći nego što je to trenutno slučaj.
Reference
Agrawal, S., Simon, A., Bech, S., Bærentsen, K., Forchhammer, S. (2020). Defining Immersion: Literature Review and Implications for Research on Audiovisual Experiences. Journal of the Audio Engineering Society, 68. 404-417. 10.17743/jaes.2020.0039.
Altun, M. (2023). Literature and identity: Examine the role of literature in shaping individual and cultural identities. International Journal of Social Sciences and Educational Studies, 10(3), 381-385. https://doi.org/10.23918/ijsses.v10i3p381
Aronson, E., Vilson, T., Akert, R. (2013). Socijalna psihologija. Mate.
Bilandzic, H., Sukalla, F., Schnell, C., Hastall, M. R., & Busselle, R. W. (2019). The narrative engageability scale: A multidimensional trait measure for the propensity to become engaged in a story. International Journal of Communication, 13, 801–832.
Brewton, V. Internet Encyclopedia of Philosophy. Pristupljeno 22.10.2023. na https://iep.utm.edu/literary/
Brown, R. (2000). Social Identity Theory: Past achievements, current problems and future challenges. European Journal of Social Psychology, 30(6), 745–778. https://doi.org/10.1002/1099-0992(200011/12)30:6<745::AID-EJSP24>3.0.CO;2-O
Chipman, S. F., ed. (2017). Part I. The new computational psychology: cognitive architectures and the computational modeling of cognition. The Oxford handbook of cognitive science. Oxford library of psychology. Vol. 1. Oxford University Press. doi:10.1093/oxfordhb/9780199842193.001.0001.
Djikic, M., & Oatley, K. (2014). The art in fiction: From indirect communication to changes of the self. Psychology of Aesthetics, Creativity, and the Arts, 8, 498–505. http://dx.doi.org/10.1037/a0037999
Djikic, M., Oatley, K., & Carland, M. (2012). Genre or artistic merit: The effect of literature on personality. Scientific Study of Literature, 2, 25–36. http://dx.doi.org/10.1075/ssol.2.1.02dji
Djikic, M., Oatley, K., & Moldoveanu, M. (2013). Reading other minds: Effects of literature on empathy. Scientific Study of Literature, 3, 28–47. http://dx.doi.org/10.1075/ssol.3.1.06dji
Djikic, M., Oatley, K., Zoeterman, S., & Peterson, J. (2009). On being moved by art: How reading fiction transforms the self. Creativity Research Journal, 21, 24 –29. http://dx.doi.org/10.1080/10400410802633392
Dubourg, E., Thouzeau, V., Bonard, C., & Baumard, N., et al. (2024). The cognitive foundations of fictional stories. PsyArXiv. https://doi.org/10.31219/osf.io/me6bz
Đorđević, M. (1996). Književnost populističkog talasa. U: N. Popov (ur.) Srpska strana rata. Trauma i katarza u istorijskom pamćenju. Republika Beograd, Vikom grafik Novi Beograd i Građanska čitaonica Zrenjanin
Freud, S. (1928). Dostoevsky and parricide. International Journal of Psycho-Analysis, 9, 1-29.
Hanfstingl, B., Arzenšek, A., Apschner, J., & Gölly, K. I. (2022). Assimilation and accommodation: A systematic review of the last two decades. European Psychologist, 27(4), 320–337. https://doi.org/10.1027/1016-9040/a000463
Havelka, N. (1992). Socijalna percepcija. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Ilić, S. (2006). Opsada srpske književnosti. Juče, danas, sutra. Pristupljeno 27.10.2023. na https://www.elektrobeton.net/mikser/opsada-srpske-knjizevnosti-juce-danas-sutra/?highlight=Opsada%20crkve
James, W. (1890). The principles of psychology (Vol. 1). Macmillian.
Jerkov, A. Romani su kao simfonije. Pristupljeno 25.10.2023. na https://jugmedia.rs/romani-su-kao-simfonije
Kanić, M. (2013). Vizantija u srpskoj postmodernističkoj prozi: Borislav Pekić, Milorad Pavić, Goran Petrović i Radoslav Petković. Doktorska disertacija. Filološki fakultet Univerziteta u Beogradu.
Kidd, D. C., & Castano, E. (2013). Reading literary fiction improves theory of mind. Science, 342(6156), 377–380. https://doi.org/10.1126/science.1239918
Kruglanski, A. W., & Fishman, S. (2009). The need for cognitive closure. In M. R. Leary & R. H. Hoyle (Eds.), Handbook of individual differences in social behavior (pp. 343–353). The Guilford Press.
Kunda, Z. (1990). The case for motivated reasoning. Psychological Bulletin, 108(3), 480–498. https://doi.org/10.1037/0033-2909.108.3.480
Mar, R. A. & Oatley, K. (2008). The function of fiction is the abstraction and simulation of social experience. Perspectives on Psychological Science, 3, 173-192.
McCrae, R. R., Costa, P. T. (1987). Validation of the five-factor model of personality across instruments and observers. Journal of Personality and Social Psychology, 52(1), 81–90. doi:10.1037/0022-3514.52.1.81.
Nenadić, F., Vejnović, D., & Marković, S. (2019). Subjective experience of poetry: Latent structure and differences between experts and non-experts. Poetics, 73, 100-113.
Oatley, K. (1999). Why fiction may be twice as true as fact: Fiction as cognitive and emotional simulation. Review of General Psychology, 3(2), 101–117.
Oatley, K. (2016). Fiction: Simulation of social worlds. Trends in Cognitive Sciences, 20(8), 618–628. https://doi.org/10.1016/j.tics.2016.06.002
Oatley, K., & Djikic, M. (2018). Psychology of Narrative Art. Review of General Psychology, 22(2), 161-168. https://doi.org/10.137/gpr0000113
Pantić, M. (1999). Aleksandrijski sindrom 3. Matica Srpska.
Pavel, T. (2010) Immersion and distance in fictional worlds. Itinéraires, 1, 99-109. https://doi.org/10.4000/itineraires.2183
Petrović, N. (2007). Perspektive postkonfliktne modernizacije. U: Cipek, T. & Milosavljević, O. (ur.). Kultura sjećanja 1918. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Disput.
Petrović, N. (2011). Elementi međukulturne psihologije. Srpski geneaološki centar.
Petrović, N. (2018). Socijalne reprezentacije prošlosti. Socijalno-psihološke osnove i istraživanja. Institut za psihologiju.
Petrović, N. (2023). Socijalni aspekti. U: Marinković, B. (Ur.), Zapis Holokausta. Druga generacija (str. 61-86). Jevrejska opština Beograd.
Petrović, N. & A. Lazić (2019). Između zvanične istine i ličnog sećanja: Usmene istorije civila i vojnika o post-jugoslovenskim ratovima 1991–1995. Poznańskie Studia Slawistyczne,16, 227-241.
Petrović, N. & Dulanović, M. (2011). Dometi i ograničenja ličnih sećanja u osvetljavanju traumatične prošlosti. U: Cipek, T. (ur.). Kultura sjećanja 1991. Povijesni lomovi i svladavanje prošlosti. Disput.
Radford, F.L., & Wilson, R.R. (1982). Some Phases of the Jungian Moon: Jung’s Influence on Modern Literature. ESC: English Studies in Canada 8(3), 311-332. https://doi.org/10.1353/esc.1982.0034.
Radonjić, S. (1992) Psihologija učenja. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Ryan, M.-L. (2001). Narrative as virtual reality: Immersion and interactivity in literature and electronic media. Johns Hopkins University Press.
Sinclair, M. (1908). The Novels of Dorothy Richardson. The Egoist, Vol. 5, No. 4, 57-59.
Sperduti, M., Arcangeli, M., Makowski, D., & Piolino, P., et al. (2016). The paradox of fiction: Emotional response toward fiction and the modulatory role of self-relevance. Acta Psychologica, 165, 53-59. https://doi.org/10.1016/j.actpsy.2016.02.003
Steele, C.M., Spencer, S.J., & Lynch, M. (1993). Self-image resilience and dissonance: The role of affirmational resources. Journal of Personality and Social Psychology, 64, 885-896.
Turanjanin, B. (2014). Intertekstualno raslojavanje romana “Opsada crkve Sv. Spasa” (kontekst “Biblije” i srednjovjekovne književnosti). Doktorska disertacija. Filozofski fakultet Univerziteta u Novom Sadu.
Willis, I. (2021, January 22). Reception Theory, Reception History, Reception Studies. Oxford Research Encyclopedia of Literature. Pristupljeno 3.12.2024. na https://oxfordre.com/literature/view/10.1093/acrefore/9780190201098.001.0001/acrefore-9780190201098-e-1004
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo – Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA) . Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i
originalno. Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu, uz adekvatno referisanje.