Faustovski sindrom: da li negativne moralne emocije ostavljaju traga na psihofizičko zdravlje uposlenika?
---
Sažetak
Cilj ovog rada bio je ispitati učestalost indikatora Faustovskog sindroma i analizirati efekte ovakvih toksičnih radnih odnosa na psihofizičko zdravlje zaposlenih, a preko negativnih moralnih osećanja prema drugima koja su izazvana takvim odnosima. Uzorak je činilo 611 ispitanika različitog pola (64,5% žena), zaposlenih na različitim pozicijama (83,3% na izvršilačkim), prosečne starosti 37,13 (SD = 11,94) i prosečne dužine radnog staža 8,09 godina (SD = 8,75). Za merenje toksičnih radnih odnosa korišćen je upitnik Faustovskog sindroma (FSQ-2) koji meri pet dimenzija: lojalnost patronu, subverzivno ponašanje, manipulacija sistemom odlučivanja, ostrakizam i negativni stavovi prema kolegama. Skalom učestalosti moralnih osećanja (SUMO) na radnom mestu merena su sledeća negativna moralna osećanja prema drugima: bes, gađenje, ljutnja, zavist, omalovažavanje, zluradost, ljubomora i prezir. Skalom psihofizičkog zdravlja (SPFZ-1) procenjena je učestalost simptoma poremećaja fizičkog zdravlja, straha i anksioznosti, depresivnih reakcija, umora i poremećaja socijalnog ponašanja. Nađeno je da Faustovski sindrom ima značajne efekte na učestalost negativnih moralnih osećanja prema saradnicima, da ovako indukovana negativna moralna osećanja ostvaruju značajne efekte na učestalost simptoma poremećaja psihofizičkog zdravlja uposlenika, kao i da ove emocije ostvaruju značajan medijatorni efekat u odnosu toksičnih radnih odnosa i zdravlja uposlenika. Zaključeno je da toksični radni odnosi u obliku Faustovskog sindroma najverovatnije indukuju kod zaposlenih brojna negativna moralna osećanja prema drugima, što, ako su takva osećanja češća, narušava njihovo psihofizičko zdravlje.
Reference
Appelbaum, S. H., & Roy‐Girard, D. (2007). Toxins in the workplace: Effect on organizations and employees. Corporate Governance: The international journal of business in society, 7(1), 17-28.
Brown, L. (2004, January). Are you a target for a toxic workplace? TLOMA Today. Retrieved fromhttp://www.brownconsulting.ca/files/7/Are_You_A_Target_For_A_Toxic_Workplace.pdf
Bryan,C.J.,Morrow,C.E.,Etienne, N., and Ray Sannerud,B.(2013). Guilt,shame,and suicidal ideation in a military outpatient clinical sample. Depress.Anxiety 30, 55–60. doi:10.1002/da.22002
Celebi, N., Güner, H., & Yıldız, V. (2015). Developing toxic leadership scale. Bartın University Journal of Faculty of Education, 4, 249-268.
Chun, R. (2009). Ethical values and environmentalism in China: Comparing employees from state-owned and private firms. Journal of Business Ethics, 84, 341-348.
Costa, P. T., and McCrae, R. R. (1980). Influence of extraversion and neuroticism on subjective well-being: Happy and unhappy people. Journal of Personality and Social Psychology,38, 668-678.
Fedorova, A. (2020, October). Gender differences in the perception of toxic factors at work. In Proceedings of the 16th European Conference on Management Leadership and Governance, ECMLG 2020 (pp. 81-87). https://books.google.rs/books?hl=sr&lr=&id=c4MIEAAAQBAJ&oi=fnd&pg=PA81&dq=toxic+work+environments+impact+gender&ots=bukVUu797M&sig=lPycgqb73deZxMezh5WVodVYzgQ&redir_esc=y#v=onepage&q=toxic%20work%20environments%20impact%20gender&f=false
Flynn, G. (1999). Stop toxic managers before they stop you! Workforce, 78(8), 40-44.
Harder, H. G., Wagner, S., & Rash, J. (2016). Mental illness in the workplace: Psychological disability management. Routledge.
Hayes, A. F., & Rockwood, N. J. (2020). Conditional process analysis: Concepts, computation, and advances in the modelling of the contingencies of mechanisms. American Behavioral Scientist, 64, 19-54.
Kimura, H. (2003). Overcome toxic management. Nursing Management, 34, 26-9.
McCulloch, A. (2016). Toxic work environments (Doctoral dissertation, Carleton University).
..., ..., …. (2017). Nezaposlenost u Republici Srbiji: posledice po psiho-somatsko zdravlje i ključni faktori uspeha u ponovnom zapošljavanju. (Unemployment in Republic of Serbia: effects on psycho-somatic health and key factors of successful reemployment). Filozofski fakultet u Novom Sadu, Novi Sad, Srbija. ISBN: 978-86-6065-410-8.
..., ... (2019). Skala učestalosti moralnih osećanja (Moral Emotions Scale; SUMO). Unpublished material.
..., ..., ..., ... and …, ... (2025). Have you signed in blood? The Faust Syndrome as a new concept for understanding toxic work relations, employees’ performance and health (Faust Syndrome Questionnaire; FSQ-2). Teme, Journal of Social Science, University of Nis, Serbia. In Print.
..., ... (2023). Etika u organizaciji – psihološki pristup (Ethics in Organizations – Psychological Approach). Društvo psihologa Srbije, Beograd.
Pelletier, K. L. (2010). Leader toxicity: An empirical investigation of toxic behaviour and rhetoric. Leadership, 6, 373-389. doi: 10.1177/1742715010379308
Pulcu, E., Zahn, R., & Elliott, R. (2013). The role of self-blaming moral emotions in major depression and their impact on social-economical decision making. Frontiers in Psychology, 4, 310, 1-17.
Schmidt, A. A. (2008). Development and validation of the toxic leadership scale. University of Maryland, College Park.
Shain, M. (2009). Psychological safety at work: Emergence of a corporate and social agenda in Canada. International Journal of Mental Health Promotion, 11, 42-48.
Singh, N., Dev, S., & Sengupta, S. (2017). Perceived toxicity in leaders: Through the demographic lens of subordinates. Procedia computer science, 122, 114-121.
Tangney, J. P., Stuewig, J., & Mashek, D. J. (2007). Moral emotions and moral behavior. Annu. Rev. Psychol., 58(1), 345-372.
Toth, J., ..., ..., Dukai, M., Marinkov, M., Đokić, Ž. i Nikolić, H. (2021). Percepcija učestalosti toksičnih radnih odnosa i psiho-fizičko zdravlje uposlenika. Saopštenje na Naučno-stručnom skupu Savremeni trendovi u psihologiji, Novi Sad, 28-30.10.2021. Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, Odsek za psihologiju. Knjiga rezimea strana 62-64. ISBN 978-86-6065-677-5.
Xu, J., & Roberts, R. E. (2010). The power of positive emotions: It’s a matter of life or death—Subjective well-being and longevity over 28 years in a general population. Health Psychology, 29(1), 9.
Autori zadržavaju autorska prava nad objavljenim člancima, a izdavaču daju neekskluzivno pravo da članak objavi, da u slučaju daljeg korišćenja članka bude naveden kao njegov prvi izdavač, kao i da distribuira članak u svim oblicima i medijima. Objavljeni članci distribuiraju se u skladu sa licencom Creative Commons Autorstvo – Deliti pod istim uslovima 4.0 International (CC BY-SA) . Dopušteno je da se delo kopira i distribuira u svim medijima i formatima, da se prerađuje, menja i nadograđuje u bilo koje svrhe, uključujući i komercijalne, pod uslovom da se na pravilan način citiraju njegovi prvobitni autori, postavi link ka originalnoj licenci, naznači da li je delo izmenjeno i da se novo delo objavi pod istom licencom kao i
originalno. Autorima je dozvoljeno da objavljenu verziju rada deponuju u institucionalni ili tematski repozitorijum ili da je objave na ličnim veb stranicama (uključujući i profile na društvenim mrežama, kao što su ResearchGate, Academia.edu, itd.), na sajtu institucije u kojoj su zaposleni, u bilo koje vreme nakon objavljivanja u časopisu, uz adekvatno referisanje.
