Unknown and ill-defined causes of death in mortality in Serbia, Croatia, Macedonia and Slovenia in the period from 2007 to 2016
Abstract
Uvod:
Podaci o uzroku smrti čine kamen temeljac za analizu zdravstvene situacije i bolesti u zemljama, i daju veliki doprinos izgradnji dokaza za zdravstvene politike. Cilj ovog istraživanja je bio da se utvrdi u kojoj meri su kao osnovni uzrok smrti korišćene dijagnoze iz grupe Simptomi, znaci i patološki klinički i labaratorijski nalazi (R00-R99), Međunarodne klasifikacije bolesti (MKB-X revizija) u Srbiji, Hrvatskoj, Severnoj Makedoniji i Sloveniji u desetogodišnjem period, 2007.-2016. godine.
Metod rada: U ovom istraživanju korišćene su metode deskriptivne i analitičke statistike. Urađena je analiza podataka o uzrocima smrti (R00-R99 MKB-X revizija) prema polu tokom desetogodišnjeg perioda (2007.-2016. godine). Takođe je kao analitički metod korišćena linearna regresija za analizu trenda.
Rezultati: U Srbiji su u toku desetogodišnjeg perioda, dijagnoze R00-R99 bile među pet najčešćih grupa dijagnoza smrti, odnosno u svakoj godini su zauzimale treće mesto, sa procentualnom zastupljenošću od 4.7%. U posmatranom periodu u zemljama iz okruženja imamo porast stope umrlih lica u Sloveniji, sa najvećom stopom u 2016. godini (19.9), dok se u Hrvatskoj uočava se pad stope umrlih lica sa dijagnozama iz grupe XVIII MKB-X (R00-R99). U Makedoniji stopa ima linearan trend, sa blagim padom u 2012. (52.3). i 2013. godini (58.7).
Zaključak: U posmatranom periodu zapažen je porast stope broja umrlih stanovnika Srbije sa nepoznatim uzrokom smrti, sa naročito visokim stopama u 2009. i 2016. godine. Uporednom analizom, R00- R99 dijagnoze više su zastupljene u mortalitetnoj statistici Srbije u odnosu na Sloveniju i Hrvatsku a manje u odnosu na Severnu Makedoniju. Potrebne su hitne intervencije u cilju poboljšanja kvaliteta podataka o osnovnom uzroku smrti u Potvrdama o smrti. Potrebno je poboljšati podatke o mortalitetu i podatke o uzrocima smrti u posmatranim zemljama.
Ključne reči: mortalitet, potvrda o smrti, uzroci smrti, MKB-X.
References
2. Ylijoki-Sørensen S., Sajantila A., Lalu K., Bøggild H., Lier Boldsen J., Thorup BoelL.W. Coding ill-defined and unknown cause of death is 13 times more frequent in Denmarkthan in Finland.Forensic Science International 2014;(244): 289-294.
3. Becker TM, Wiggins CL, KeyCR, SametJM.Symptoms, signs, and ill-defined conditions: a leading cause of death among minorities.Am J Epidemiol. 1990;131(4):664-8.
4. Kulhánová I, Menvielle G., BoppM., Borrell C., DeboosereP., EikemoT.A, HoffmannR., LeinsaluM., Martikainen P., Regidor E., Rodríguez-Sanz, J. Rychtaříková M, WojtyniakB., P. Mackenbach J. Socioeconomic differences in the use of ill-defined causes of death in 16 European countries. BMC Public Health 2014;14:1295.
5. Priručnik o popunjavanju Potvrde o smrti, Projekat: Unapređenje kvaliteta podataka mortalitetne statistikeu BiH, dostupno na: http://www.zzjzfbih.ba/wpcontent/uploads/2017/03/Priru%C4%8Dnik- o-popunjavanju-potvrde-o-smrti.pdf. pristupljeno 28.03.2018
6. Danilova I1, Shkolnikov VM2, Jdanov DA2, Mesle F3, Vallin J3. Identifying potential differences in cause-of-death coding practices across Russian regions. Popul Health Metr. 2016
7. Ozdemir R, Rao C, Ocek Z, Dinc Horasan G. Reliable mortality statistics for Turkey: Are we there yet? BMC Public Health. 2015 Jun 10;15:545. doi: 10.1186/s12889-015-1904-1.
8. Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema DESETA REVIZIJA Knjiga 2, Priručnik za upotrebu, dostupno na : http://www.batut.org.rs/download/MKB102010Knjiga2.pdf , pristupljeno: 07.03.2018.
9. WHO, Certification. dostupno na: https://apps.who.int/classifications/apps/icd/icd10training/ICD-10%20Death%20Certificate/html/index.html. pristupljeno 28.05.2021.
10. WHO Application of ICD-10 for low-resource settings initial cause of death collection, The startup Mortality Lis t(ICD-10-SMoL), dostupno: http://www.who.int/healthinfo/civil_registration/ICD_10_SMoL.pdf, pristupljeno: 10.03.2018
11. Međunarodna statistička klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema Deseta revizija. Knjiga 1. Tabelarna lista. Izdanje 2010. dostupno na: http://www.batut.org.rs/download/MKB102010Knjiga1.pdf , pristupljeno: 07.03.2018. .
12. Republika Srbija. Zakon o zdravstvenoj zaštiti „Sl.glasnik RS“, br. 107/05. Dostupno na: http://www.zdravlje.gov.rs/tmpmz-admin/downloads/zakoni1/zakon_zdravstvena_zastit.pdf-pristupljeno: 06.03.2018.
13. Republika Srbija. Zakon o matičnim knjigama „Sl. glasnik RS, br.20/09. Dostupno
na: http://www.trzistesrbije.com/ntrus/law/280199069995433.pdf, pristupljeno:
01.03.2018.
14. Republika Srbija. Zakon o sistemu statističkih istraživanja. "Sl. glasnik RS", br. 104/2009. dostupno na: http://demo.paragraf.rs/demo/combined/Old/t/t2009_12/t12_0206.htm, pristupljeno: 01.03.2018.
15. Republika Crna Gora. Uputstvo za popunjavanje Potvrde o smrti, dostupno na: http Uputstvo za popunjavanje potvrde o smrti://www.monstat.org/userfiles/file/demografija/upustva-umrli%20sve.pdf, pristupljeno: 27.02.2018.
16. Republika Hrvatska. Priručnik o popunjavanju potvrde o smrti. Dostupno na: https://www.hzjz.hr/wp-
content/uploads/2013/11/prirucnik.pdf, pristupljeno: 27.02.2018.
17. Republika Hrvatska. Zakon o državnim maticama, dostupno na: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-prevencija-nezaraznih-bolesti/odjel-za-mortalitetnu-statistiku/, pristupljeno:27.02.2018.
18. Republika Slovenija. Državen zavod za statistika, MAKStat Database, Republika Makedonija dostupno na : http://makstat.stat.gov.mk/PXWeb/pxweb/en/MakStat/MakStat__Naselenie__Vitalna/125_Vit_mk _Umreni_ang.px/?rxid=930e77c1-25ff-4c46-905d-5dda13edd01f pristupljeno: 12.03.2018.
19. Republika Severna Makedonija. Podaci o mortalitetu stanovnika Republike Makedonije, dostupno na: http://makstat.stat.gov.mk/PXWeb/pxweb/en/MakStat/MakStat__Naselenie__Vitalna/125_Vit_ mk_Umreni_ang.px/?rxid=46ee0f64-2992-4b45-a2d9-cb4e5f7ec5ef, pristupljeno:10.03.2018.
20. Republika Slovenija. Zdravniško poročilo o umrli osebi, Nacionalni institut za javno zdravlje , Ljubljana, Slovenija, dostupno na: https://podatki.nijz.si/docs/3a_Umrli_Metodolo%C5%A1ka_pojasnila_NIJZ.pdf, pristupljeno: 10.03.2018.
21. Podaci o mortalitetu stanovnika Republike Slovenije, dostupno na:http://pxweb.stat.si/pxweb/dialog/statfile2.asp- pristupljeno: 12.03.2018.
22. Ozdemir R1, Rao C2, Ocek Z3, Dinc Horasan G4. Reliable mortality statistics for Turkey: Are we there yet? BMC Public Health. 2015;15:545. doi: 10.1186/s12889-015-1904-1.
23. Danilova I1, Shkolnikov VM2, Jdanov DA2, Mesle F3,Vallin J3.Identifying potential differences in cause-of-death coding practices across Russian regions. Popul Health Metr. 2016;14:8. doi: 10.1186/s12963-016-0078-0. eCollection 2016.
24. The Impact of the Implementation of IRIS Software for ICD-10 Cause of Death Coding on Mortality Statistics in Scotland dostupno na: https://www.nrscotland.gov.uk/files/statistics/vital-events/impact-of-implementation-iris-for-icd.pdf
25. Center for Disease Control and Prevention, National Vital Statistics System, dostupno na: https://www.cdc.gov/nchs/nvss/deaths.htm pristupljeno: 20.03.2018.
26. Tin Oung M1, Richter K2, Prasartkul P2, Tangcharoensathien V3. Myanmar mortality registration: an assessment for system improvement. Popul Health Metr. Sep 25;15(1):34. doi: 10.1186/s12963-017-0153-1.
