ZNAČAJ MULTIDETEKTORSKE KOMPJUTERIZOVANE TOMOGRAFIJE U OTKRIVANJU, PRAĆENJU I IZBORU TERAPIJE KOD AKUTNOG MOŽDANOG UDARA
Sažetak
Uvod: Moždani udar označava naglo nastali, fokalni nekonvulzivni neurološki poremećaj, do kojeg dolazi usled vaskularnog oštećenja.
Cilj: Cilj studije bilo je praćenje svih pacijenata koji su se u određenom vremenskom periodu javili službi Urgentnog centra, usled nastanka nekog neurološkog deficita.
Materijali i metode: U periodu od mesec dana, pratili smo 123 pacijenta koji su primljeni na Odeljenje urgentne dijagnostike sa nekim neurološkim deficitom, a urađen im je nativni CT i/ili angiografski pregled endokranijuma. Svi pregledi su rađeni na 16-slajsnom CT aparatu – GE BrightSpeed, USA. Nakon inicijalne nativne CT dijagnostike, u zavisnosti od nalaza, pregled se ili prekidao, ili se administriralo kontrastno sredstvo i rađen je postkontrastni pregled ili CT angiografija.
Rezultati: Najveći broj pacijenata sa vaskularnim neurološkim deficitom je bio životnog doba između 50 i 59 godina, dok je najmanji broj pacijenta registrovan u grupi osoba životnog doba ispod 40 godina. Najveći broj pacijenata ženskog pola bio je uzrasta od 50 do 59 godina, dok je najveći broj pacijenata muškog pola
bio starosti od 40 do 49 godina. Od 94 pacijenta koji su razvili moždani udar, 78 (83%) pacijenata je imalo ishemijski moždani udar, dok je 16 (17%) pacijenata imalo hemoragijski moždani udar. Ne postoji statistički značajna razlika u javljanju intracerebralne hemoragije i subarahnoidalne hemoragije među polovima.
Lokalizacija ishemijskog infarkta mozga nalazila se u zoni vaskularizacije prednje moždane arterije (ACA) – u 3,2% slučajeva, srednje moždane arterije (MCA) – u 38,9% slučajeva, unutrašnje karotidne arterije – (ICA) kod 8,4% pacijenata, bazilarne arterije (BA) – u 13,7% slučajeva, zadnje moždane arterije – kod 7,4% pacijenata,
vertebralne arterije – u 9,5% slučajeva, i u watershed supratentorijalnim zonama arterijske irigacije – kod 11,7% pacijenata.
Zaključak: Nativni CT pregled je zlatni standard za trijažu pacijenata sa akutnim moždanim udarom. Prednosti CT skeniranja u proceni pacijenata sa akutni moždanim udarom su praktičnost, preciznost, brzina i dostupnost CT uređaja. Takođe, CT skeniranje ima i prognostičku vrednost jer može predvideti i odgovor
na primenjenu trombolitičku terapiju.
Reference
2.Ayala C, Croft JB, Greenlund KJ. et al. Sex differences in US mortality rates for stroke and stroke subtypes by race/ethnicity and age, 1995-1998. Stroke 2002;33:1197-1201.
3.Khaw KT. Epidemiology of stroke. J Neurol Neurrosurg Psychiatr 1996;61:333-8.
4.Lisabeth L, Bushnell C. Menopause and Stroke: An Epidemiologic Review. Lancet Neurol. 2012 January ; 11(1): 82–91. doi:10.1016/S1474-4422(11)70269-1.
5.Turanjanin N. Učestalost zloupotrebe alkoholnih pića kod bolesnika sa ishemijskim moždanim udarom. Acta medica Medianae 2012;51(2):5-10.
6.Simić D, Jovićević M, Slankamenac P, Žarkov M, Božić K. Učestalost i faktori rizika kod hemoragičnog moždanog udara. Aktuelnosti iz neurologije, psihijatrije i graničnih područja 2008;16(1-2):19-29.
7.Pekmezović T, Kisić D, Knežević A, Arsić J, Jarebinsski M. Cohrot analysis of stroke mortality in the populattion of Belgrade. Gaceta Sanitaria 2003;17 (Supl.2):158
8.Bogousslavsky J, Caplan LR Stroke syndromes, 2nd edn. Cambridge University Press, Cambridge, 2001.
Lev MH et al. CT angiography in the rapid triage of patients with hyperacute stroke to intraarterial thrombolysis: accuracy in the detection of large vessel thrombus.J Comput Assist Tomogr 2001; 25(4):520–528
