POVEZANOST KONZUMIRANJA ALKOHOLNIH PIĆA I ARTERIJSKE HIPERTENZIJE
Sažetak
Uvod/Cilj: Arterijska hipertenzija je stanje hronično povišenog arterijskog krvnog pritiska ≥ 140/90 mmHg, koje predstavlja jedan od vodećih uzroka smrtnosti i u svetu i u Srbiji. Cilj istraživanja je da se utvrdi povezanost između konzumiranja alkoholnih pića i arterijske hipertenzije.
Metodologija: Ova studija preseka obuhvatila je 57 ispitanika sa šireg područja Grada Pančeva, oba pola (30 žena i 27 muškaraca), starijih od 18 godina, koji nisu uzimali antihipertenzivnu terapiju. Za prikupljanje podataka o konzumiranju alkoholnih pića sprovedena je anketa, za koju je korišćen modifikovani Upitnik o prehrambenim navikama (engl. Food Frequency Questionnaire at a Glance), Nacionalnog instituta za zdravlje, Betesda, Merilend, Sjedinjene Američke Države (engl. National Institutes of Health – NIH, Bethesda, Maryland, United States of America). Merenje arterijskog krvnog pritiska obavljeno je prema preporučenoj proceduri, pri čemu je srednja vrednost izračunata i visina arterijskog krvnog pritiska kategorizovana u skladu sa klasifikacijom Evropskog udruženja kardiologa (engl. European Society of Cardiology – ESC), te Evropskog udruženja za hipertenziju (engl. European Society of Hypertension – ESH) iz 2018. godine. Podaci su obrađeni korišćenjem SPSS (engl. Statistical Package for Social Sciences) softverske aplikacije, korišćen je 2 test, sa pragom statističke značajnosti od p < 0,05, a rezultati su predstavljeni tabelarno i tekstualno.
Rezultati: U analiziranoj populaciji, od 43 ispitanika, koji nisu rizično konzumirali alkoholna pića, 35 (81,4%) ispitanika nije imalo hipertenziju, dok je hipertenziju imalo 8 (18,6%) ispitanika. Od 14 ispitanika koji su rizično konzumirali alkoholna pića, 13 (92,9%) ispitanika nije imalo hipertenziju, dok je jedan (7,1%) ispitanik imao hipertenziju. Nije postojala statistički značajna razlika u prisustvu hipertenzije u odnosu na frekvenciju konzumiranja alkoholnih pića (p > 0,05).
Zaključak: Ne postoji povezanost između konzumiranja alkoholnih pića i arterijske hipertenzije.
Reference
1. Sun J, Yuan J, Li B. SBP Is Superior to MAP to Reflect Tissue Perfusion and Hemodynamic Abnormality Perioperatively. Front Physiol. 2021 Sep 14;12:705558. doi: 10.3389/fphys.2021.705558.
2. World Health Organization. Hypertension. Geneva: World Health Organization; 2021.
3. Seidel E, Scholl UI. Genetic mechanisms of human hypertension and their implications for blood pressure physiology. Physiol Genomics. 2017 Nov 1;49(11):630-652. doi: 10.1152/physiolgenomics.00032.2017.
4. Unger T, Borghi C, Charchar F, Khan NA, Poulter NR, Prabhakaran D, et al. 2020 International Society of Hypertension Global Hypertension Practice Guidelines. Hypertension. 2020 Jun;75(6):1334-1357. doi: 10.1161/HYPERTENSIONAHA.120.15026.
5. Skorupan N. Prevencija i lečenje hipertenzije u svakodnevnoj apotekarskoj praksi. Arh. Farm. 2017; 67:41-53. doi:10.5937/arhfarm1701041S.
6. World Health Organization. Global status report on alcohol and health 2018. Geneva, Switzerland: World Health Organization; 2018. Dostupno: https://www.who.int/publications-detail-redirect/9789241565639 [pristupljeno: 27. 4. 2023.].
7. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Nacionalno istraživanje o stilovima života stanovništva Srbije 2014. godine: korišćenje psihoaktivnih supstanci i igre na sreću. Beograd, 2014.
8. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“. Zdravstveno-statistički godišnjak Republike Srbije 2012. Beograd, 2013.
9. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. What is a Standard Drink? [Internet]. National Institutes of Health; [ažurirano: 10. mart 2021; pristupljeno: 27. april 2023.]. Dostupno: https://www.niaaa.nih.gov/alcohol-health/overview-alcohol-consumption/moderate-binge-drinking.
10. Husain K, Ansari RA, Ferder L. Alcohol-induced hypertension: Mechanism and prevention. World J Cardiol. 2014 May 26;6(5):245-52. doi: 10.4330/wjc.v6.i5.245.
11. Tasnim S, Tang C, Musini VM, Wright JM. Effect of alcohol on blood pressure. Cochrane Database Syst Rev. 2020 Jul 1;7(7):CD012787. doi: 10.1002/14651858.CD012787.pub2.
12. Vacca A, Bulfone L, Cicco S, Brosolo G, Da Porto A, Soardo G, et al. Alcohol Intake and Arterial Hypertension: Retelling of a Multifaceted Story. Nutrients. 2023 Feb 15;15(4):958. doi: 10.3390/nu15040958.
13. Santana NMT, Mill JG, Velasquez-Melendez G, Moreira AD, Barreto SM, Viana MC, et al. Consumption of alcohol and blood pressure: Results of the ELSA-Brasil study. PLoS One. 2018 Jan 8;13(1):e0190239. doi: 10.1371/journal.pone.0190239.
14. Mousa H. Effect of alcohol consumption on blood pressure. J Clin Basic Cardiol2005;8(1-4):75-77. doi:10.1002/14651858.CD012787.pub2.
15. National Institutes of Health. Food Frequency Questionnaire at a Glance. Bethesda: National Cancer Institute, National Institutes of Health; 2016.
16. Williams B, Mancia G, Spiering W, Agabiti Rosei E, Azizi M, Burnier M, et al.; ESC Scientific Document Group. 2018 ESC/ESH Guidelines for the management of arterial hypertension. Eur Heart J. 2018 Sep 1;39(33):3021-3104. doi: 10.1093/eurheartj/ehy339.
17. Briasoulis A, Agarwal V, Messerli FH. Alcohol consumption and the risk of hypertension in men and women: a systematic review and meta-analysis. J Clin Hypertens (Greenwich). 2012 Nov;14(11):792-8. doi: 10.1111/jch.12008.
18. Ronksley PE, Brien SE, Turner BJ, Mukamal KJ, Ghali WA. Association of alcohol consumption with selected cardiovascular disease outcomes: a systematic review and meta-analysis. BMJ. 2011 Feb 22;342:d671. doi: 10.1136/bmj.d671.
19. Taylor B, Irving HM, Baliunas D, Roerecke M, Patra J, Mohapatra S, et al. Alcohol and hypertension: gender differences in dose-response relationships determined through systematic review and meta-analysis. Addiction. 2009 Dec;104(12):1981-90. doi: 10.1111/j.1360-0443.2009.02694.x.
20. Grujičić S, Supić Z, Nikolić Ž, Gredić D, Bjekić M, Bjegović V, et al. Risk factors for development of arterial hypertension. Med Glas (Zenica). 2014;11(1):19-25.
