ANAFILAKTIČKI ŠOK IZAZVAN SUBKUTANOM IMUNOTERAPIJOM ALERGENOM AMBROSIA ELATIOR – PRIKAZ SLUČAJA

Milan Dimitrijević; Aleksandra Plavšić; Nataša Kusić; Vesna Tomić Spirić Vesna Tomić Spirić

doi:10.5937/smclk5-48001

Milan Dimitrijević Klinika za alergologiju i imunologiju, UKCS
Aleksandra Plavšić Klinika za alergologiju i imunologiju, Univerzitetski klinički centar Srbije; Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija
Nataša Kusić Klinika za alergologiju i imunologiju, Univerzitetski klinički centar Srbije, Beograd, Srbija
Vesna Tomić Spirić Klinika za alergologiju i imunologiju, Univerzitetski klinički centar Srbije; Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija

DOI: https://doi.org/10.5937/smclk5-48001

Ključne reči: alergenska imunoterapija, SCIT, anafilaktički šok, ambrozija

Sažetak

Uvod: Senzibilizacija na polen ambrozije može dovesti do simptoma alergijskog rinitisa, konjuktivitisa i alergijske astme. Alergenska imunoterapija (AIT) je imunomodulatorna terapijska procedura koja pored kratkoročnog kurativnog (smanjenje simptoma bolesti) ima i dugoročni preventivni efekat (sprečavanje progresije alergijskog rinitisa u alergijsku astmu i/ili sprečavanje razvoja teže forme bolesti). Dva glavna modaliteta primene alergenske imunoterapije koja se koriste u kliničkoj praksi su subkutana imunoterapija alergenom (engl. subcutaneous allergen immunotherapy – SCIT) i sublingvalna imunoterapija alergenom (engl. sublingual allergen immunotherapy – SLIT). Oba modaliteta imaju podjednaku efikasnost u smanjenju simptoma bolesti, ali je primena SCIT-a povezana sa većim rizikom od ispoljavanja lokalnih i sistemskih neželjenih reakcija.

Prikaz slučaja: U ovom radu prikazan je pacijent koji je razvio kliničku sliku anafilaktičkog šoka u toku indukcione faze SCIT-a ekstraktom polena Ambrosia-e elatior. Opisan je klinički tok kao i brzo i efikasno terapijsko zbrinjavanje ovog životno ugrožavajućeg stanja.

Zaključak: Kada se primenjuje pravilno doziranje, u medicinskoj ustanovi i pod lekarskim nadzorom, SCIT ambrozijom je veoma bezbedna i dobro tolerisana opcija lečenja alergijskog rinitisa. Lokalne reakcije na mestu subkutane primene javljaju se češće u odnosu na sistemske neželjene reakcije. Anafilaktički šok je najteži oblik sistemske alergijske reakcije koji zahvata više organskih sistema i može se završiti smrtnim ishodom, najčešće zbog opstrukcije disajnih puteva i kardiovaskularnog kolapsa. Neophodna je edukacija medicinskog osoblja kao i pacijenata o pravilnom lečenju ovog teškog stanja. Na osnovu procene faktora rizika kod svakog pacijenta, teške reakcije na SCIT se mogu predvideti i izbeći odgovarajućim merama predostrožnosti, kao i profilaktičkim merama. Očekuje se da buduće inovacije u alergenskoj imunoterapiji dodatno poboljšaju efikasnost i bezbednost ovakvog vida lečenja alergijskih bolesti.

Biografija autora

Vesna Tomić Spirić, Klinika za alergologiju i imunologiju, Univerzitetski klinički centar Srbije; Medicinski fakultet, Univerzitet u Beogradu, Beograd, Srbija

Prof. dr

Reference

Ihler F, Canis M. Ragweed-induced allergic rhinoconjunctivitis: current and emerging treatment options. J Asthma Allergy. 2015 Feb 16;8:15-24. doi: 10.2147/JAA.S47789.

Florincescu-Gheorghe NA, Popescu F, Alexandru DO, Popescu FD. The prevalence of allergic rhinitis to Ambrosia elatior in Oltenia area and the association with allergic conjunctivitis or asthma. Curr Health Sci J. 2019 Jan-Mar;45(1):66-72. doi: 10.12865/CHSJ.45.01.09.

James C, Bernstein DI. Allergen immunotherapy: an updated review of safety. Curr Opin Allergy Clin Immunol. 2017 Feb;17(1):55-9. doi: 10.1097/ACI.0000000000000335.

Janwitayanujit S. Anaphylaxis. J Med Assoc Thai. 2007 Jan;90(1):195-200.

Arnold JJ, Williams PM. Anaphylaxis: recognition and management. Am Fam Physician. 2011 Nov 15;84(10):1111-8.

Drazdauskaitė G, Layhadi JA, Shamji MH. Mechanisms of allergen immunotherapy in allergic rhinitis. Curr Allergy Asthma Rep. 2020 Dec 12;21(1):2. doi: 10.1007/s11882-020-00977-7.

Klimek L, Brehler R, Hamelmann E, Kopp M, Ring J, Treudler R, et al. Evolution of subcutaneous allergen immunotherapy (part 1): from first developments to mechanism-driven therapy concepts. Allergo J Int. 2019 Apr 15;28(3):78-95. doi: 10.1007/s40629-019-0092-4.

Turkalj M, Banic I, Anzic SA. A review of clinical efficacy, safety, new developments and adherence to allergen-specific immunotherapy in patients with allergic rhinitis caused by allergy to ragweed pollen (Ambrosia artemisiifolia). Patient Prefer Adherence. 2017 Feb 14;11:247-57. doi: 10.2147/PPA.S70411.

Klimek L, Brehler R, Hamelmann E, Kopp M, Ring J, Treudler R, et al. Development of subcutaneous allergen immunotherapy (part 2): preventive aspects and innovations. Allergo J Int. 2019 May 13;28(4):107-19. doi: 10.1007/s40629-019-0097-z.

Aue A, Ho J, Zhu R, Kim H, Jeimy S. Systemic reactions to subcutaneous allergen immunotherapy: real-world cause and effect modelling. Allergy Asthma Clin Immunol. 2021 Jul 6;17(1):65. doi: 10.1186/s13223-021-00566-x.

Sánchez-Borges M, Bernstein DI, Calabria C. Subcutaneous immunotherapy safety: incidence per surveys and risk factors. Immunol Allergy Clin North Am. 2020 Feb;40(1):25-39. doi: 10.1016/j.iac.2019.09.001.

Pitsios C, Demoly P, Bilò MB, Gerth van Wijk R, Pfaar O, Sturm GJ, et al. Clinical contraindications to allergen immunotherapy: an EAACI position paper. Allergy. 2015 Aug;70(8):897-909. doi: 10.1111/all.12638.

Passalacqua G, Nowak-Węgrzyn A, Canonica GW. Local Side Effects of Sublingual and Oral Immunotherapy. J Allergy Clin Immunol Pract. 2017 Jan-Feb;5(1):13-21. doi: 10.1016/j.jaip.2016.06.020.

Cox L, Larenas-Linnemann D, Lockey RF, Passalacqua G. Speaking the same language: The World Allergy Organization subcutaneous immunotherapy systemic reaction grading system. J Allergy Clin Immunol. 2010 Mar;125(3):569-74, 574.e1-574.e7. doi: 10.1016/j.jaci.2009.10.060.

Epstein TG, Liss GM, Murphy-Berendts K, Bernstein DI. Risk factors for fatal and nonfatal reactions to subcutaneous immunotherapy: National surveillance study on allergen immunotherapy (2008-2013). Ann Allergy Asthma Immunol. 2016 Apr;116(4):354-9.e2. doi: 10.1016/j.anai.2016.02.001.

Pflipsen MC, Vega Colon KM. Anaphylaxis: Recognition and Management. Am Fam Physician. 2020 Sep 15;102(6):355-62.

Rutkowski K, Dua S, Nasser S. Anaphylaxis: current state of knowledge for the modern physician. Postgrad Med J. 2012 Aug;88(1042):458-64. doi: 10.1136/postgradmedj-2011-130634.

Fineman SM. Optimal treatment of anaphylaxis: antihistamines versus epinephrine. Postgrad Med. 2014 Jul;126(4):73-81. doi: 10.3810/pgm.2014.07.2785.