UTJECAJ PRETHODNIH MOTORIČKIH ISKUSTAVA NA STAVOVE STUDENATA O DRUŠTVENO KORISNOM UČENJU

Đurđica Miletić; Ivana Jadrić; Alen Miletić

doi:10.5937/snp13-1-44821

Đurđica Miletić Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatska
Ivana Jadrić Sveučilište u Splitu, Hrvatska
Alen Miletić Kineziološki fakultet Sveučilišta u Splitu, Hrvatska

DOI: https://doi.org/10.5937/snp13-1-44821

Ključne reči: SELEB skale, ciljevi održivog razvoja, fizičke aktivnosti

Sažetak

Društveno korisno učenje (DKU) je rastući inovativni pedagoški model, koji sve više postaje popularan u visokom obrazovanju u oblasti sporta i tjelesnog vježbanja. Studenti kineziologije orijentirani su na društvo, te je važno da za vrijeme obrazovanja razvijaju povezanost i odgovornost u odnosu na društvo. Ovo istraživanje provedeno je na uzorku 58 studenata kineziologije u dobi od 20 do 22 godine. U prvoj fazi istraživanja polistrukturiranim intervjuom utvrđeno je šest istraživačkih grupa formiranih prema prethodnim motoričkim iskustvima studenata s obzirom na vrstu motoričkih vještina i dužinu bavljenja određenom motoričkom aktivnosti. Šest istraživačkih grupa formirano je prema dominantnim motoričkim aktivnostima na: umjetničke i estetske aktivnosti, rekreativne aktivnosti usmjerene društvu, individualno usmjerene rekreativne aktivnosti, timski sportovi, individualni sportovi, borilački sportovi. Da bi se utvrdili stavovi studenata o koristima DKU, primijenjen je SELEB upitnik. Upitnik generira 27 itema koji čine SELEB skalu za mjerenje koristi DKU kroz šest kategorija: građanska odgovornost, međuljudske vještine, sposobnost vođenja, sposobnost primjene znanja, opće životne vještine i kritičko promišljanje. Korištena je Analiza varijance kako bi se utvrdile razlike u istraživačkim grupama definiranim prema prethodnom motoričkom iskustvu studenata. Rezultati pokazuju značajne razlike između stavova studenata o DKU (F_5,52= 3,19; p=0,014). Najveće vrijednosti SELEB skale zabilježene su u grupi s dominantnim umjetničkim i estetskim predznanjima, a najniže u grupi individualnih sportova. Značajne razlike utvrđene su Post-hoc Tukey HSD testom između grupe individualnih sportova sa grupama dominantnih predznanja u rekreativnim aktivnostima usmjerenih društvu, timskim sportovima te umjetničkim i estetskim aktivnostima.

Reference

1. Flinders, B. A. (2013). Service-Learning Pedagogy: Benefits Of A Learning Community Approach. Journal of College Teaching & Learning –Third Quarter 2013, 10(3), 159-166.

2. Francisco-Garcés, X., Salvador-Garcia, C., Maravé-Vivas, M., Chiva-Bartoll, O., & Santos-Pastor, M. L. (2022). Research on Service-Learning in Physical Activity and Sport: Where We Have Been, Where We Are, Where We Are Going. International Journal of Environmental Research and Public Health, 19(11), 6362.

3. Hébert, A., & Hauf, P. (2015). Student learning through service learning: Effects on academic development, civic responsibility, interpersonal skills and practical skills. Active Learning in Higher Education, 16(1), 37–49.

4. Herold, F., & Waring, M. (2018). An investigation of pre-service teachers’ learning in physical education teacher education: Schools and university in partnership. Sport, Education and Society, 23(1), 95-107.

5. Jadrić, I., Bilić, I., & Miletić, Đ. (2022). Institutionalisation of the service-learning as a tool in higher education image building. Proceedings of the 1st International Scientific and Professional Conference on Service-Learning “COMMUNITY-ENGAGED UNIVERSITY”, May 20, 2022, Split, Croatia.

6. Larsen, M. A. (2017). International service-learning: Rethinking the role of emotions. Journal of Experiential Education, 40(3), 279–94.

7. Marco-Gardoqui, M., Eizaguirre, A., & García-Feijoo, M. (2020). The impact of service-learning methodology on business schools’ students worldwide: A systematic literature review. PLoS ONE, 15(12).

8. McGorry, S. Y. (2012). No significant difference in service learning online. Journal of Asynchronous Learning Networks, 16(4), 45-54.

9. Pazos, P., Cima, F., Kidd, J., Ringleb, S., Ayala, O., Gutierrez, K., & Kaipa, K. (2020). Enhancing Teamwork Skills Through an Engineering Service-learning Collaboration. 2020 ASEE Virtual Annual Conference Content Access, Virtual Online.

10. Prentice, M., Garcia, R. M. (2000). Service learning: the next generation in education. Community College Journal of Research and Practice, 24(1), 19–26.

11. Toncar, M. F., Reid, J. S., Burns, D. J., Anderson, C. E., & Nguyen, H. P. (2006). Uniform assessment of the benefits of service learning: The development, evaluation, and implementation of the SELEB scale. Journal of Marketing Theory and Practice, 14(3), 223-238.

12. Warren, J. L. (2012). Does service-learning increase student learning? A meta-analysis. Michigan journal of community service learning, 18(2), 56-61.