Promene državnog oblika Jugoslavije

  • Vladan M. Kutlešić Redovni profesor, Univerzitet Union
Ključne reči: state||, ||država, power||, ||vlast, governance||, ||vladavina, organization||, ||organizacija, order||, ||poredak, Yugoslavia||, ||Jugoslavija,

Sažetak


Jugoslavija je za vreme svog postojanja promenila sve oblike, podoblike i vrste elemenata državnog oblika koji su uporedni i teorijski mogući. Tako je njen identitet i subjektivitet često i značajno menjan. Za 85 godina svog postojanja, Jugoslavija je bila monarhija u sve tri moguće vrste – apsolutna, ustavna i parlamentarna, i republika. Bila je prosta država u više vrsta, od dekoncentracije do asimetrične decentralizacije i složena država u više vrsta – od centralizovane federacije do realne unije. Takođe je bila autokratija i demokratija u različitim stepenima. Jugoslavija je bila i država sa različitim vrstama jedinstva vlasti i država sa mešovitim oblikom podele vlasti. Najbrojnije su bile promene vrsta federalnog državnog podoblika i položaja izvršne vlasti u periodu jedinstva vlasti. Tako naglašena i značajna dinamika je bila očigledno uzrokovana izrazito složenom i raznorodnom strukturom države u čiji sastav su ušle celine s prethodno dugotrajnom različitom državno-pravnom istorijom i nasleđem koji su bili uzrok protivrečnosti i nesklada zbog kojih su stalno traženi pogodniji oblici. U vezi sa promenama u organizaciji vlasti i obliku države između 1943. i 1963. Očigledan je ideološki uticaj sovjetskog modela, a od 1968. do 1974. u vezi sa oblicima federalizma i teritorijalno-političke autonomije, očigledan je politički voluntarizam. Značajne promene u jačanju izvršne vlasti, posebno predsednika republike u periodu od 1963. do 1992. su izašle iz koncepcijskih okvira demokratskog jedinstva vlasti i dobile elemente nedemokratskog jedinstva vlasti i autokratije posle 1974. godine kada je predsednik Ustavom proglašen za doživotnog predsednika.

Reference

Čavoški, K. (2010). Constitution as toolforagitacion and propaganda – Constitution of FPRY of 31st. January 1946. In A. Fira, R. Marković (eds) Two centuries of serbian constitutionalism, 329-348. Beograd: SANU, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu [In Serbian];

Kutlešić, V. (2018). Introduction to the law. Beograd: Poslovni i pravni fakultet [In Serbian];

Kutlešić, V. (2017). Constituional law. Beograd: Poslovni i pravni fakultet [In Serbian];

Kutlešić, V. (2010). Federalism of the second Yugoslavia. In A. Fira, R. Marković (eds) Two centuries of serbian constitutionalism, 349-366, Beograd: SANU, Pravni Fakultet Univerziteta u Beogradu [In Serbian];

Kutlešić, V. (2002). Organisation of power. Beograd: Službeni list SRJ [In Serbian];

Lukić, R. (1995). The theory of state and law. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva [In Serbian];

Marković, R. (2015). Constituitional Law. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu [In Serbian];

Mitrović, D. (2007). The Theory of Law. Beograd: Službeni glasnik [In Serbian];

Orlović, S. (2010). The constitutional position of state organs in the first Yugoslav state. In A. Fira, R. Marković (eds) Two centuries of serbian constitutionalism, 285-307. Beograd: SANU, Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu [In Serbian];

Petrov, V, Simović D. (2018). Constitutional law. Beograd: Sluzbeni glasnik [In Serbian]:

Simović, D. (2008). Semipresidental system. Beograd: Službeni glasnik [In Serbian];

Stanković, M. (2009). Belgian federalism. Beograd: Pravni fakultet Univerziteta u Beogradu [In Serbian]

Objavljeno
2019/01/25
Broj časopisa
Rubrika
Pregledni naučni rad